VAŠINGTON - Dvije godine nakon izbora predsjednika Amerikanci danas izlaze na kongresne izbore, birajući cijeli Predstavnički dom i trećinu Senata, a uz brojne političke analize i predviđanja rezultata današnjih izbora otvara se i pitanje o tome ko na njima glasa i za koga će se opredijeliti.
Amerikanci biraju predstavnike u Kongresu i u gotovo svim parlamentima saveznih država te guvernere 36 od 50 američkih saveznih država.
Prvi rezultati već od ponoći
Prva biračka mjesta zatvaraju se u 18 sati po lokalnom vremenu na Istočnoj obali, što je ponoć po našem vremenu. Posljednja biračka mjesta zatvaraju se na drugom kraju zemlje, u ponoć po lokalnom vremenu (6 ujutro po našem) za najveći dio Aljaske i u 1 po lokalnom vremenu (7 ujutro po našem).
Međutim, prvi rezultati će početi pristizati već kada se prva biračka mjesta zatvore, a prvi pokazatelji u kojem smjeru će ići izborni rezultati mogli bi biti vidljivi već oko 1:30 ujutro po našem vremenu, javlja CNN.
In the first district of Pennsylvania - a Republican seat the Democrats are trying to flip - they haven’t seen lines like this since 2008. Big early turnout #MidtermElections2018 @BBCWorld pic.twitter.com/fQTVz6XtfZ
— Nick Bryant (@NickBryantNY) November 6, 2018
Virdžinia bi tu mogla biti najvažniji rani znak kome će pripasti donji dom Kongresa, Predstavnički dom, u kojem bi prema predizbornim anketama demokrati lako mogli preuzeti većinu.
Ako demokrati pobijede u određenim izbornim jedinicama u kojima su republikanci favoriti, poput pete i sedme u Virginiji, šeste i sedme u Džordžiji te peste i ili 26. na Floridi, to bi mogao biti glasnik "plavog vala" koji su demokrati najavljivali, odnosno njihove premoćne pobjede (u američkoj politici plava je boja demokrata, a crvena republikanaca).
Najnapetije očekivani rezultati dolaze oko 2 sata po našem vremenu, kad bi se trebali saznati rezultati glasanja za senatore u Misuriju i Tenesiju koji su vjerovatno odlučujući za većinu u Senatu. Što se Kongresa tiče, odlučujući bi mogli biti Pensilvanija Nju Džerzi i Illinois.
Bivši punker protiv konzervativnog senatora
Nakon toga, u tri sata po našem vremenu trebali bi stići rezultati iz Minesote, koja je također kritična za demokrate koji žele osvojiti Predstavnički dom. Posebnu pažnju obratiće se i na Teksas, gdje bi pobjeda demokratskog izazivača i bivšeg basista u punk bendu Beta O'Rourke protiv republikanskog favorita, senatora i drugog najjačeg republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima, Teda Cruza, bila istorijski trijumf.
Prema američkom Pew Research Centeru, koji posljednjih 20 godina prati osnovne značajke i političke sklonosti američkih birača, republikanci bi na ovim izborima mogli imati razloga za brigu.
Statistika pokazuje da baza iz koje republikanci uglavnom crpe svoje glasove, a to je skupina koja obuhvaća bijelce, starije, manje obrazovane i religioznije ljude, polako nestaje.
U konzervativnim državama poput Kansasa ili Južne Karoline republikanski kandidati nemaju nikakvu potrebu distancirati se od njega. Naprotiv, mogu računati na njegovu jako solidnu popularnost u konzervativnim krugovima.
Međutim Trampova popularnost pada na nacionalnom nivou.. U državama u kojima se demokrati i republikanci bore za prevlast i trke su tijesne, Trampovo ime moglo bi biti otegotna okolnost.
Kandidati njegove stranke nastoje usredsrediti svoju kampanju na solidan gospodarski rast, dok demokrati čine sve kako bi skrenuli pozornost na Trampove kontroverzne politike o imigrantima, zdravstvu ili trgovini.
Ovo su neki od nalaza posljednjeg ispitivanja istraživačkog centra Pew, objavljeni u martu ove godine.
Rasa i etnička pripadnost:
- 84 odsto Afroamerikanaca navodi da je sklono demokratima, a samo 8 odsto njih podupire republikance. Ukupno gledajući, ove brojke prilično su konstantne u posljednjih 20 godina. Čak i nakon izbora Donalda Trumpa 2016., koji je više puta optuživan za rasizam, ove se brojke nisu značajno promijenile.
- Latinoamerički glasači skloni su složiti se sa svojim sugrađanima Afroamerikancima, iako je podjela na one sklonije demokratima i one republikancima nešto manje izražena pa 63 odsto njih podupire demokrate, a 28 odsto republikance.
- Amerikanci azijskog podrijetla također će radije glasati za postojeću oporbu: 65 odsto njih opredjeljuje se za demokrate, u usporedbi s 27 odsto onih koji su za republikance.
- Ko su onda glasači republikanaca? Prije svega to su bijelci, muškarci i žene koji nisu latinoameričkog podrijetla i još uvijek čine 60 odsto ukupne populacije, iako je ta brojka u padu. Pripadnici ove skupine u 51 odsto slučajeva podupiru republikanske kandidate, dok ih 43 odsto podupire demokratske.
Spol:
- Uošteno su muškarci više skloni republikancima, međutim podjela nije toliko oštra kako bi se moglo pomisliti. Ispitivanja pokazuju da je 48 odsto onih koji podupiru republikance muškog spola, dok 44 odsto njih podupire demokrate. Ispitivanje ne daje rezultate po spolu za pojedine etničke skupine.
- Među ženama su demokrati nešto popularniji: 56 odsto njihovih glasača su žene, dok 37 posto žena glasuje za republikance. Više puta izrečene seksističke opservacije predsjednika Trumpa zasigurno nisu pridonijele tome da republikanci dobiju veću naklonost žena.
Obrazovanje:
- Ukupno gledajući, što imaju više obrazovanje, glasači više glasaju za demokrate. Među glasačima koji imaju srednje obrazovanje ili niže od toga 47 posto podupire republikance, a 45 odsto demokrate.
- Među glasačima koji su išli na koledž brojke su skoro doslovce obrnute tako da se ove dvije skupine značajno ne razlikuju.
- Glasači koji su završili koledž većinom glasaju za demokrate, njih 58 odsto, dok 36 posto podupire republikance.
- Glasači koji su završili poslijediplomski studij u 68 odsto slučajeva glasaju za demokrate, dok ih 31 odsto glasa za republikance.
Dob:
- Statistika vezana za ovu kategoriju alarmantna je za republikance jer postoji očit trend: što su glasači mlađi, to više glasaju za demokrate. Pedeset i osam posto milenijalaca (rođenih između 1981. i 1996.) podupire demokrate, a samo 34 posto njih glasa za republikance.
- Demokrati također imaju jasnu potporu glasača generacije X (rođeni od 1965. do 1980.) od 48 odsto, dok republikance podupire 43 posto.
- Baby-boomer generacija (rođeni između 1946. i 1964.) nešto je više podijeljena od milenijalaca pa demokrate podupire 50 odsto, a republikance 48 odsto tih glasača.
- Takozvana tiha generacija (1928.-1945.) glasa više za republikance - njih 52 odsto - dok za demokrate glasa 43 odsto
Vjerska pripadnost:
- Gledano po ovoj kategoriji političke preferencije oštro su podijeljene prema vjerskoj pripadnosti i etnicitetu. Najveći je kontrast između bijelih evangeličkih kršćana (77 odsto bira republikance, 18 posto demokrate) i crnih protestanata (7 odsto bira republikance, a 87 odsto demokrate).
- Među onima koji kažu da nisu vjernici 68 odsto glasa za demokrate, a 22 odsto podupire republikance.
(NN/Hina)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.