Zašto štednju stavljati u banku: Uz zaštitu i zarada

S. MORAVČEVIĆ

31. 10. 2018. u 14:02

Zašto je važno za građane da svoju ušteđevinu čuvaju u bankama: Klijent dobija sigurnost i prinos na ulog. Čuvanje novca kod kuće zbog inflacije praktično donosi gubitak

Зашто штедњу стављати у банку: Уз заштиту и зарада

IAKO su banke proteklih godina smanjile kamate na štedne uloge na minimum, ipak svaki procenat uvećava glavnicu. Važno je da uložite novac tamo gde, uz kamatu, kupovnu moć novca koji štedite možete uvećati. Pojedine banke i dalje tokom cele godine, a pogotovo u Nedelji štednje nude građanima povoljnije kamate na uloge. Najpopularnija je štednja u evrima koja na godinu dana može da donese prinos i do 1,30 odsto. Isto tolika kamata može da se dobije i na dolare.

Naravno, i dalje najveću zaradu može da donese šparanje u dinarima. Ali, građani i dalje radije polažu višak novca u evrima.

Kakva god odluka da se donese, svaki izbor za ulaganje novca je bolji od držanja u slamaricama i sefovima.

Ukoliko građani koji mogu čuvaju svoj novac kod kuće, a imate u vidu činjenicu na nivo inflacije u Evropskoj uniji, ne samo da se lišavaju prihoda od kamate nego, zbog inflacije, imaju i redovan gubitak.

To bi onda, na konkretnom primeru, značilo sledeće: pretpostavimo da imate 1.000 evra ušteđevine i ako ste je držali u sefu, za samo godinu dana vaš novac će vredeti 964 evra!

Štednja u “slamarici” ili sefu u suštini nije štednja jer ne donosi nikakav prihod nego samo fizičko očuvanje novca. Pored toga, štednja u “slamarici” nosi i rizik od gubitka - zbog krađe, požara, falsifikata. Štednja u sefu ne donosi prinose, odnosno ne uvećava iznos štednje, već, naprotiv, kupovna moć tog štednog iznosa sa inflacijom opada.

Osiguranje depozita pruža sigurnost, zato ne treba dozvoliti da novac bude obezvređen.

Skupština Srbije je na predlog Vlade Republike Srbije usvojila odluku da nivo osiguranih depozita bude 50.000 evra. To znači da u slučaju stečaja banke isplatu osiguranog iznosa garantuje Republika Srbija. Ova zaštita se odnosi na pojedinačnog deponenta (štedišu) na nivou jedne banke, nezavisno od broja računa koje pojedinačni deponent ima u toj banci.

Porez na kamatu kao prihod od kapitala ne plaća se na dinarska sredstva po osnovu štednih i drugih depozita (oročenih ili po viđenju), saglasno odredbama člana 65. Zakona o porezu na dohodak građana, dok se na kamatu obračunatu na štednju u devizama na ime poreza izdvaja 15 odsto prihoda.


OSIGURANI DEPOZIT

OSIGURANI depozit predstavlja sva dinarska i devizna potraživanja građana prema banci (štednja, tekući računi, dinarski i devizni oročeni depoziti ili drugi štedni računi). Premiju osiguranja depozita plaćaju Agenciji za osiguranje depozita banke na čiji račun je depozit uplaćen, i to na dinarske depozite u dinarima, a na devizne u evrima. Sve banke koje imaju dozvolu za rad NBS plaćaju premiju osiguranja depozita stanovništva. Njih na to obavezuje zakon.


STEČAJ

U SLUČAJU da vaša banka ode u stečaj, vlasnici štednje obaveštavaju se putem medija (oglašavanjem u najtiražnijim dnevnim listovima i u TV i radio-emisijama) o izabranoj banci isplatiocu, datumu početka, načinu i mestu isplata potraživanja.

Više informacija o osiguranju depozita može se pronaći na sajtu Agencije za osiguranje depozita www.aod.rs.


SAVETI

Na šta treba posebno obratiti pažnju prilikom odabira štednje?

* Najpre se detaljno raspitajte koje vrste oročene štednje postoje, koliko iznose kamatne stope za pojedine vrste štednje, koji su rokovi oročenja i da li, i pod kojim uslovima, možete sredstva da razoročite;

* Zatražite bliže informacije o kamatnoj stopi koja se primenjuje, da li je fiksna ili promenljiva i ako je promenljiva od kojih elemenata zavisi njena promena;

* Raspitajte se da li banka primenjuje konformni ili proporcionalni metod obračuna kamate, odnosno koji biste iznos kamate ostvarili za određeni period za sredstva koja ste namenili za štednju;

* Proverite da li ste u obavezi da platite porez na prihod od kapitala po osnovu kamate.

* Ukoliko ste u prilici da određeni deo svojih mesečnih prihoda izdvojite, blagovremeno razmišljajte o svojoj budućnosti i štedite.

* Raspitajte se koji vidovi štednje postoje i prikupite informacije o uslovima štednje.

* Saznajte koliko mogu da iznose prinosi, ali i kakve rizike nose različiti vidovi štednje i odlučite se za onaj koji najviše odgovara vašim potrebama. Ukoliko niste sigurni šta je za vas najbolje, konsultujte se sa zaposlenima u finansijskoj instituciji.

* Nikada nije kasno za početak štednje i nijedan iznos za to nije mali. Potrebno je samo da budete uporni.

* I ne zaboravite, u svakom trenutku štedi se i kroz razumnu potrošnju.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (15)

Miroslav

31.10.2018. 14:29

hahahahaha. Znas kad cu da stedim u nekoj banci...NIKAD.. Za tako malu kamatu jedinu stvar koju bi koristio od banke je sef. Ne dam zelenasima da moje pare daju nekom kukavcu pod veliku kamatu..

Tata Mata

31.10.2018. 14:34

Ima li nekog da nam objasni zašto su kamate na kredite tako visoke.A u Srbiji nema proizvodnje banana.

plazoje

31.10.2018. 14:41

stan kosta 80000e,mesecno za izdavanje dobijes 250e,znaci godisnje 3000e... u banci orocis 80000e,najvisa kamata na godisnjem nivou 1,30%,to znaci godisnje 1040e... neka hvala,ipak cu izdavati stan....

Ronin

31.10.2018. 14:56

Zaradim 1.3% od štednje u banci, a istovremeno, ta ista banka mi naplacuje 7-10% na godišnjem nivou kamatu na kedit?! NPR žena oroči evre i dobije zaradu na godišnjem nivou 1.3% a muž digne kredit u istoj banci i na godišnjem nivou, placa banci kamatu 7-10% Idila za banku, a bračnom paru kako je, to samo oni znaju.

Stefan

31.10.2018. 15:16

Држите новац у банкама, а кад буду пукли евро и долар, ко ће и како да вам исплати паре? Банке немају тај новац да исплате грађанима, ако грађани штеде око 10 милијарди у банкама, у теоријској ситуацији да сви грађани у истом тренутку затраже СВОЈ новац од банака, банке им не би исплатиле тај новац јер немају одакле. Долар је још и добар, јер долар је колико толико валута Сједињених Држава Америке, иако је новац по Уставу САД само злато, са евром је наопако јер евро није валута ниједне државе.

Stefan

31.10.2018. 15:19

У преводу, најбоље је инвестирати у инвестиционо злато и сребро, и у пољопривредно земљиште. У некретнине би било добро, али мафија на власти диже порезе тако да се ни то не исплати. У нормалним земљама се инвестира у хартије од вредности, у акције, али у овој мафијашкој држави се ништа не исплати јер ко има у Србији? САМО ОНИ КОЈИ КРАДУ

Predrag

31.10.2018. 15:57

@Stefan - U poslednjoj recenici se apsolutno slazem sa tobom... u prvoj se ne bih slozio...Vidis mnogo se ljudi kod nas bave poljprivredom i na kraju ostadose uvek goli...i bosi.. Mislim da Srbi nisu glupi ljudi...mislim samo da citaju pogresne knjige....

De Niro

01.11.2018. 15:42

@Stefan - Izvesni Bernard Madof je 80-ih u SAD osnovao investicioni fond, lažirao izveštaje, članove obaveštavao svake godine da im je pripisana velika dobit a onda su svi saznali da fond nikada nigde nije uložio pare i da sav priliv potiče od novih ulagača. Među njima su bili bogati Jevreji, Swiss bank, Royal Bank of Scotland, JP Morgan, itd. Svi su pukli 2018. 60 giga $ . Neko je seko vene, neko pucao u čelo, ... Osnivač fonda je bio doživotni predsednik Organizacije za sprečavanje poslovnih prevara.

Врабац

31.10.2018. 15:30

SA kamatom 1,3 na stednju pljackaju narod, mafijaska drzaba za banke El 'dorado!

неимени

31.10.2018. 15:57

Најдобрије је инвестирати у вакцине. То не може да омане никако. Не може? Зашто не мајку му? Већ су инвестирали он који су требали и којима је држава омогућила чисту зараду без имало бриге? Ајде? Мора онда и да је држава инвестирала. Или бар неки делови државе чија имена и презимена не смемо да знамо јер то није у државном интересу.

r

02.11.2018. 08:42

a u koju tacno ? u dafiment ili kod gazda jezde ? ili kod karica, posto se vratio ? gde je najbolje ?