Najnovije vesti
Vesti Društvo
ISTRAŽIVANJE Petina građana želi da se iseli iz Srbije

ISTRAŽIVANJE Petina građana želi da se iseli iz Srbije

Više od petine građana ili njih 22 odsto potencijalno želi da se iseli iz Srbije. To pokazuje istraživanje “Zašto ljudi odlaze iz Srbije” koje je organizacija SRBIJA 21 sprovela tokom juna i jula ove godine na uzorku od hiljadu punoletnih građana Srbije.

mladi Banjaluka Foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija
mladi Banjaluka

Ovi rezultati istraživanja predstavljeni su na javnoj tribini koji je SRBIJA 21 organizovala u beogradskom Centru Sava.

Među onima koji razmišljaju o odlasku najviše ih je starosti od 18 do 29 godina, (34% ili oko 450.000 građana). Od onih koji žele da odu u inostranstvo, čak 45% razmišlja o trajnom iseljenju.

Među motivima za iseljenje kao najčešće se ističu standard (41%), bolje plaćen posao (36%) i loša situacija u državi za 9% ispitanih.

Foto: Profimedia / RAS Srbija

Čak 85 odsto ispitanika bi želelo da se iseli u zemlje Zapada, dok svega 2 odsto anketiranih kao željenu destinaciju odlaska navodi Rusiju.

Osim u Srbiji, istraživanje, prvo ovakve vrste, sprovedeno je tokom jula i avgusta i u dijaspori, i to online anketom među 2.149 punoletnih ispitanika koji su se iselili iz Srbije.

Ogromna većina anketiranih (92%) svoj život u inostranstvu ocenjuje boljim nego u Srbiji. Na pitanje zbog čega im je bolje u inostranstvu najveći deo ističe bolji životni standard (37%), uređenu državu (13%) i bezbednost (6%).

Na pitanje da li će se vratiti u Srbiju 41% ispitanih to ne planira, dok bi se 35% vratilo, ali tek kada budu u penziji.

Najveći deo ispitanih, čak 90% budućnost svoje dece vidi u inostranstvu.

Problem masovnog iseljavanja ljudi nije samo problem Srbije, zemalja regiona već i dela zemalja Istočne Evrope, kaže Ivan Andrić, jedan od osnivača organizacije  „Srbija 21“

"Važno je da shvatimo, a to pokazuju i iskustva naših suseda, da taj problem neće nestati našim približavanjem i ulaskom u Evropsku uniju već da će se broj onih koji odlaze samo povećati. Da bi ljudi ostajali važno je da kvalitet života iz Zapadne Evrope uspostavimo u našoj zemlji", naglasio je Andrić.

Analizirajući rezultate istraživanja, on je podsetio da se iz Srbije konstatno iseljavaju ljudi koji su bili spremni da prihvate rizik novog početka u nepoznatoj sredini.

"Oni koji rizikuju su ljudi koji su otvoreni za inovacije i oni uvek i u svakom društvu vuku napred", podsetio je Andrić.

Za socijalnog psihologa i profesorku na Fakultetu za medije i komunikacije Jasnu Milošević Đorđević osnovni razlozi zbog kojih ljudi ne vide budućnost u Srbiji su loš životni standard, korupcija, nemogućnost da se do zaposlenja dođe bez protekcije.

"Ostanak ovde je što bi rekli mladi out, luzerski. Ono što bi ih zadržalo je da mogu da upravljaju svojom karijerom", navela je Milošević Đorđević.

Devedesetih godina su, kaže, odlazili visoko obrazovani a sada je ta demografska slika šira i odnosi se i na druge kategorije društva.

Član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković objasnio je da je za ostanak ljudi u Srbiji potrebno, ne samo obezbediti novac već i stvoriti pozitivan osećaj da se stvari u društvu kreću na bolje.

Srbija 21 – Centar za buduću Srbiju je think tank organizacija, formirana u junu 2018. godine, sa ambicijom da definiše ključne teme važne za funkcionisanje srpskog društva u uslovima velikih izazova na globalnom i lokalnom planu.

Ciljevi SRBIJA 21 vezani su za modernizaciju Srbije, održivu integraciju zemlje u EU, kao i razvoj reformskih politika, pravnih, ekonomskih, tehnoloških, kulturnih i drugih inovacija i pravaca razvoja koji će olakšati transformaciju Srbiju u zajednicu sposobnu da opstane i napreduje u uslovima ubrzanih lokalnih, regionalnih i globalnih promena i izazova u periodu od 2020. do 2050. godine Pokretanje širokog razgovora i uključivanje što više društvenih aktera u bavljenje temom masovnog iseljavanja je prvo pitanje koje SRBIJA 21 pokreće u svom radu. U narednim mesecima, organizacija će pokrenuti, na sličan način, i druge važne društvene diskusije i traganje za održivim rešenjima.