Koliko je pržioničara prešlo iz "crnih tokova" u legalno poslovanje, i koliko uopšte ima registrovanih proizvođača kafe u našoj zemlji, znaće se verovatno krajem godine kada bi Ministarstvo finansija moglo da objavi javni Registar svih proizvođača kafe.
Za sada, postoje dva javna registra onih koji su u obavezi da na svoje proizvode lepe akcizne markice, registar proizvođača alkoholnih pića i registar proizvođača duvana, Veliki proizvođači kafe se nadaju da će Registar "pržioničara" biti, takođe, javno dostupan u narednom periodu.
Od početka godine, kada je država uvela obavezu stavljanja akciznih markica na kafu, 380 firmi je preuzelo "nalepnice", od čega je 371 domaći proizvođač kafe, a devet su uvoznici kafe, kažu za Tanjug u Ministarstvu finansija. Ovaj podatak po prvi put pokazuje koliko je u Srbiji onih koji se legalno bave preradom, prženjem i pakovanjem kafe.
Podaci APR-a, pak, pokazuju da je sa "pretežnom šifrom delatnosi" trenutno aktivno 167 aktivnih privrednih subjekata (šifra delatnosti 10.83) koji se bave preradom čaja i kafe. Iako su ovi proizvođači registrovani, to i dalje ne znači da svi mogu da stavljaju markicu na pakovanje kafe, jer dozvolu za to daje Ministarstvo finansija.
Zavod za izradu novčanica i kovanog novca Topčider, je u perodu od 1. januara do 30. septembra ove godine odštampao i izdao ukupno oko 120 miliona akciznih markica za kafu. Markice se stavljaju na pakovanja različite težine pržene i sirove kafe, kafe u rinfuzi kao i na pakovanja ekstrakta kafe, esencija, ljuspica...
Devet meseci nakon uvođenja akciznih markica na pakovanja kafe u Srbiji još nema zvaničnih izveštaja o efektima ove mere države, koja je uvodjenjem akciza želela da smanji broj nelegalnih proizvodjača i trgovaca kafom te utiče na smanjenje sive ekonomije.
Međutim, jasno je da će država od akciznih markica napuniti budžet koji je godinama trpeo štetu zbog neobeležavanja kafe i zaraditi najmanje 4,5 milijardi dinara.
Prema ranijim procenama samih proizvođača kafe iz 2016., svake godine se prošvercuje oko 5.000 tona sirove kafe u našu zemlju.
Procene o šteti koju republički budžet tripi su različite. Jedna kaže da se svake godine u državnu kasu slije 400 miliona dinara manje zbog neplaćenih akciza na švercovanu sirovu kafu, što je ekvivalentno isplati više od 150.000 mesečnih dečijih dodataka. Druga procena kaže da ta cifra ide i do milijardu dinara manjaka u budžetu Srbije.
Međutim, kako bi se stvorila jasnija slika o količini švercovane kafe, šteti koju trpi budžet i gradjani, neophodno je umrežiti podatke brojnih institucija kako u Srbiji tako i u regionu sa informacijama koliko kafe stigne u Luku Bar u Crnoj Gori i druge luke u regionu, iz Brazila, Indije, Vijetnama, Konga...
Generalni direktor Poslovnog područja kafa Atlantic Grupe, u okviru koje posluje "Grand kafa", Andrej Bele, kaže da ono što se može proceniti za proteklih devet meseci je da, "više-manje", svi proizvođači na tržištu primenjuju akcizne markice.
"S druge strane, nemamo podatak ko je sve ispunio zakonsku normu da se do 31. decembra 2017. godine registruje kao pržioničar kafe jer taj registar, bez obzira na ostale registre koji su javni, danas nije javan. Imamo nezvanične podatke da je akcizne markice u Zavodu za izradu novčanica, unutar prvog kvartala, podiglo preko 300 pravnih ili fizičkih lica, što je za nas dosta velika brojka".
U Ministarstvu poljoprivrede navode da je u prošloj godini uvezeno 29.892,67 tona, dok je za devet meseci ove godine u zemlju ušlo 21.177,9 tona sirove kafe.
Bele objašnjava za Tanjug da za sada nije moguće dati odgovor da li se smanjio broj nelegalnih proizvođača ali da je primetno smanjenje nebrendirane kafe na pijacama. Međutim, kaže, primetno je da nisu svi proizvodi koji se nalaze na policama u marketima deklarisani u skladu sa pravilnicima o deklarisanju kafe.
Objašnjava da je država, što se tiče zakonskih regulativa vezanih za akcize, "svoje odradila" i da je saslušala inicijatore uvođenja akciza, "Grand kafu" i druge proizvođače, kao i strukovna udruženja i organizacije.
Podaci govore da 80 odsto tržišta u Srbiji pokrivaju dva najveća proizvođača "Grand kafa" i "Don kafa".
Bele objašnjava da kada inspekcija obavi kontrolu dva ili tri velika "igrača" na tržištu, automatski je pokrila skoro celo tržište. Međutim, pita, "šta je sa ostalih, blizu 300 pržioničara?" koliko se procenjuje da ih ukupno ima.
"Država će u jednom momentu sigurno objaviti statističke podatke oko prikupljenih akciza. Taj podatak će jasno i glasno reći da li je država sa promenom zakona postigla nekakav efekat ili nije", smatra Bele i navodi podatak da je promet "Grand kafe" 23.000 tona godišnje, od čega se na tržište Srbije plasira 10 hiljada tona.
Bele kaže da će im u ovoj godini akcize i carine na kafu predstavljati dodatni trošak u visini od 1,3 milijardi dinara (oko 11 miliona evra).
Procene kažu da se skoro 20 posto trgovine sa sirovom kafom i kafom kao gotovim proizvodom u Srbiji odvija u sivoj zoni iako je stavljanje akciznih markica na pakovanje obaveza za sve proizvodjače.
Prema podacima dostavljenim Tanjugu, Uprava carina je od januara ove godine do 30. septembra zaplenila oko 829 kilograma kafe, kao i 4.344 kapsula espreso kafe,1.524 komada instant i osam pakovanja filter kafe.
Dimitrije Ivanović iz Privredne komore Srbije (PKS) navodi da je u ovoj godini za prvih osam meseci uvezeno oko 18.000 tona sirove kafe čija je vrednost oko 40 miliona dolara. Objašnjava da je u pitanju pad od 8,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
S obzirom na to da tržište kafe u Srbiji, prema proceni struke, vredi oko 200 miliona dolara, a "deo kolača" uzimaju nelegalni prodavci i trgovci, Ivanović poručuje da je važno nastaviti borbu protiv sive ekonomije u ovom sektoru.
Navodi da 10 do 15 odsto tržišta kafom u Srbiji pokriva desetak preduzeća, male pržionice drže oko pet odsto, a ostatak zauzimaju dve velike kompanije.
Zanimljiv je i podatak da naša zemlja izvozi kafu, i to u vrednosti od oko 5,8 miliona evra, najviše u države u kojima živi naša dijaspora.
PKS apeluje na potrošače da kafu kupuju u supermarketima i mestima koja su predvidjena za prodaju kafe upravo zbog njihove bezbednosti "jer na taj način znaju šta piju".
Kako je kafa prehrambeni proizvod i napitak koji se u Srbiji ispija u velikim količinama (građani Srbije u proseku popiju 2,5 šoljica kafe dnevno), za njenu proizvodnju bi trebalo da važe najstrožija pravila o bezbednosti u proizvodnji hrane - HACCP standard. Međutim, ukoliko bi mali pržioničari imali obavezu da primenjuju HACCP, pitanje je koliko njih bi opstalo na tržištu.
Još jedan deo problema na tržištu kafe u Srbiji su deklaracije.
Naime, proizvođači koji su registrovani i stavljaju akciznu markicu na svoju robu nisu u obavezi da jasno istaknu da li se u kesici nalazi "100 odsto kafa" ili je "mešavina kafa sa surogatom", odnosno, dodatkom. Dodavanje surogata, kao što su soja, jecam, žir, kukuruz ... nije zabranjeno, ali je zato obavezno da na deklaraciji proizvoda bude naveden tačan sastav kesice na kojoj piše da sadrži kafu.
U najvećem broju slučajeva, ovi dodaci se ne navode ni u deklaraciji niti na prednjoj strani pakovanja, te su potrošači dovedeni u zabludu šta tačno kupuju i konzumiraju.
Dragana Ilić iz NALED-a, objašnjava da je tržište kafe donekle specifično jer je u pitanju akcizna roba i roba široke potrošnje koja se masovno konzumira.
Preporuka NALED-a je da je potrebno izmeniti i dopuniti podzakonske propise u cilju suzbijanja nezakonite trgovine kafom, odnosno, suzbijanja nelojalne konkurencije kada je u pitanju trgovina proizvodima od kafe i surogatima.
Zakon dozvoljava prodaju mešavine kafe i surogata pod nazivom "mešavina kafe i surogata" s tim što deklaracija ovih proizvoda mora da sadrži podatak o kolicicni surogata u mešavini.
U praksi se pokazalo da ovakvo deklarisanje ne daje adekvatnu informaciju potrošačima, koji su u velikom broju slučajeva dovedeni u zabludu misleći da je u pitanju proizvod od "čiste" kafe .
NALED zato predlaže izmenu pravilnika te da na kesicama ubuduće piše proizvod od kafe sa oznakom "100 odsto kafa".
Ova izmena bi, smatraju, poboljšala informisanje potrošača kada je u pitanju kafa, odnosno, omogućilo bi se jasnije razlikovanje proizvoda koji se stavljaju u promet pod nazivom "mešavina kafe i surogata kafe " od prave "100 odsto kafe".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev, domaćin narednih pregovora UN o klimi, iskoristio je obraćanje da pošalje poruku Evropi da joj je potreban azerbejdžanski gas.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus doputovao je u petak u Pariz, na završne razgovore o nemačko-francuskom projektu naoružanja vrednom milijarde evra.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Čuveni mrzitelj svega srpskog, novinar Ivica Puljić nedeljama je ismevao Srbiju, napore koje predsednik Vučić ulaže da se u nemogućim uslovima bori za dostojanstvo našeg naroda i države, pišu "Novosti".
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je za TV Prva da je vlast pokazala odgovornost i izašla u susret opoziciji po pitanju izbora, a da oni zauzvrat ni ne dolaze na sastanke.
Savezni sudija na Menhetnu odbacio je tužbu protiv pevača grupe Aerosmit, Stivena Tajlera, u kojoj se tvrdi da je dva puta u jednom danu sredinom 1970-ih seksualno napao bivšu manekenku.
Monika Levinski, jedna od najismejavanijih žena modernog doba, oglasila se na društvenoj mreži X, i izazvala more komentara, jer se citat, po rečima mnogih, odnosi na Bila Klintona.
Kanje Vest i njegova supruga Bjanka Cenzori dobili su oštro upozorenje o reperovom novom poduhvatu u porno-industriji od jedne od njenih najpopularnijih i najkontroverznijih zvezda, Adama22.
Džepni sat koji je pripadao najbogatijem putniku na Titaniku naći će se sutra na aukciji i mogao bi da bude prodat za čak 150.000 funti (oko 175.000 evra).
Uzimanje pravih dodataka ishrani može značajno uticati na naše zdravlje, osiguravajući da naše telo dobija sve hranjive materije koje su mu potrebne da normalno funkcioniše.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe.
Američka filmska akademija od 2025. godine uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. godine dodela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. godine.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
The meeting of the President of the Assembly Ana Brnabić with representatives of parliamentary groups, political parties of national minorities and associations began in the Serbian Parliament.
This morning, the bus that the children from Tuzla Elementary School "Brčanska Malta" were going on an excursion, caught fire, the children are not in danger, while material damage was caused to the bus, the police announced.
President of the Provisional Authority of the City of Belgrade, Aleksandar Šapić, today announced elections for councilors in 17 city municipalities for June 2.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Početkom 1950-ih, nakon što je osvojila dva uzastopna prvenstva F1 sa Alfettom koju je prvo vozio Farina, a zatim Fanđo, milanska marka htela je da napravi model koji će privući širu publiku.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 9
Pogledaj komentare