Mandžurija - japanska Kalifornija 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Nakon svakodnevnog izveštavanja o dešavanjima u Mandžuriji, list Pravda u broju od 12. septembra 1938. godine donosi i jedan zanimljiv tekst o „zabludama“ o ovom zemlji.

Mandžurija - japanska Kalifornija 2Pravda piše da je, prema jednom mandžurskom predanju, Bog prilikom raspodele bogatstva zaboravio na Mandžuriju, a potom, primetivši da je ta zemlja ostala bez ičega, vratio se po džak i izručio u nju sve što je ostalo. Tako je Mandžurija dobila od svega po malo.

„Ako se prvi deo ove legende danas poriče, drugi je zasnovan na stvarnosti, jer Mandžurija ima medvede ledenih krajeva, a doskora je imala i tigrove tropskih predela. Zemljište proizvodi carealije, pirinač, lan, pamuk, kudelju, soju, dok se pod zemljom kriju bogata ležišta zlata, uglja, gvožđa, bakra, olova i drugih skupovenih metala“, piše ovaj list.

Sve ovo, piše Pravda, ne pruža verodostojnu sliku bogatstva Mandžurije, „zemlje u čije je osvajanje Japan uložio dotada nezabeležen trud“. Ono što je većini nepoznato jeste severni deo ove zemlje, gde se nalaze ruševine Džingiskanove prestonice.

U rubrici koja se zove „Zabavni deo“ nalazimo više jezive nego zabavne naslove, poput „Stolarski pomoćnik isekao na komade svoju taštu“, „Madžarski radnik odrubio glavu svojoj ženi što mu nije isplatila miraz“, ali pažnju nam svakako privlači tekst „Organizacija prosjaka koja zarađuje milione“.

Naime, ovoj neobičnoj organizaciji iz Londona, čiji su članovi bili slepi, hromi i „razna sumnjiva lica“, u trag je ušao Skotland Jard.

Bandom je upravljao šestočlani kolegijum, na čijem je čelu bio generalni direktor, koji je poznavao samo članove tog kolegijuma, dok sa niže rangiranim članovima organizacije nije imao kontakta. Prosjaci su zaradu predavali kolegijumu, a oni direktoru.

„Ovi prosjaci su imali mesečne plate, koje su bile mnogo veće nego plate visokih državnih funkcionera.“

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Mandžurija - japanska Kalifornija 3List Vreme prenosi deo govora tadašnjeg ministra Rajha Gebelsa, u kojem objašnjava pojmove „nacionalsocijalizam, boljševizam i demokratija“. On je, u okviru kongresa nacionalsocijalističke stranke, istakao da sva tri pojma u velikoj meri određuju javni život Evrope.

„U gledištima javnosti, ova tri pojma nalaze se u dijametralnoj suprotnosti. Ova činjenica pretpostavlja jedan od najzagonetnijih fenomena moderne politike. Može jedino da se objasni samo bitnost ta tri politička sistema… Boljševizam je u neku ruku nevaljali sin demokratije. Ona ga je rodila, ona ga je vaspitavala, i ona mu daje, pre svega, mogućnost da živi“, piše ovaj list.

To, kako je Gebels govorio, objašnjava zašto se ova dva pojma uvek nađu u zajedničkoj mržnji i zajedničkom propagiranju autoritarnih – nacionalističkih režima.

„Mi stojimo, završio je Gebels, okupljeni i odlučni prema jedinstvenom frontu demokratije i boljševizma. Mi pretpostavljamo načelo državne obnove. Mi smo modernizovali i oplemili pojam demokratije“.

List Vreme pre na današnji dan pre 80 godina preneo nam je i jednu tragediju iz Vrnjačke Banje, o mladom seljaku koji se ubio jer je bio nesrećno zaljubljen u milionerovu ćerku. Nakon što ga je odbila, dečko je popio rastvor kamene sode. Iako je prvo preživeo, doktori su sumnjali u to koliko će još dugo moći da poživi, s obzirom na teške povrede koje mu je rastvor naneo.

„Miodrag je ukrao 19-godišnju studentkinju filozofije Tatjanu Knežević, ćerku beogradskog trgovca, za koga je Miodrag radio… Otmica se svršila na taj način što je Tatjana vraćena kući, a njen otac podneo protiv otmičara tužbu“, piše Vreme.

A kada mu se ponovo ukazala prilika da je vidi, Miodrag nije propustio da ode do nje. Kako nije mogao da podnese ponovno odbijanje ove devojke, vratio se u sobu i popio rastvor.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari