"PRIŠTINA GUBI PODRŠKU MOĆNIKA" Dačić za "Blic": Razgovor Merkelove i Trampa dokaz promene u korist Beograda
Činjenica da su nemačka kancelarka Angela Merkel i predsednik SAD Donald Tramp razgovarali o Kosovu i dali podršku za razgovore koji vode rešavanju tog pitanja veliki je pomak i dokaz da su se promenile stvari, i to u korist Srbije, kaže za „Blic“ šef diplomatije Ivica Dačić.
Ministar spoljnih poslova tako komentariše aktuelna dešavanja u vezi sa dijalogom u Briselu - razgovor dva najmoćnija svetska političara, ali i poruke koje su poslednjih dana stizale o razgraničenju o kojem je govorio predsednik Aleksandar Vučić.
- Veliki pomak je u pitanju, i dokaz da su se promenile stvari. Ipak, teška borba nam još predstoji, a od tih na koje treba i dalje uticati, najbitnija je Nemačka - kaže Dačić.
On se osvrnuo i na izjave koje dolaze iz Prištine, poput one Hašima Tačija da se protivi etničkim granicama, ali da "nije naivan i da zna da Srbiji odgovara da ne žuri sa neizbežnim priznanjem Kosova".
- Priština je izgubila podršku, nema više stava da je sve rešeno. Oni to nikako da shvate, zato tako tragično shvataju sve ove izjave iz sveta, kao i povlačenje priznanja - napominje Dačić.
Pažnju u srpskoj javnosti izazvala je i izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, da je "za poštovanje granica" uz pozivanje na mišljenje Badinterove komisije, ali Dačić kaže da je to licemerno.
- Kad je reč o Badinterovoj komisiji, ona je govorila o međurepubličkim granicama, nigde nije spominjala pokrajine, tako da su svi oni koji su priznali Kosovo to uradili protiv stava Badinterove komisije. Tu spada i Hrvatska i licemerno je da se oni pozivaju na tu komisiju - napominje Dačić.
Tramp i Merkelova su se u telefonskom razgovoru usaglasili, kako je precizirala nemačka kancelarka, da podržavaju sve razgovore koji vode ka cilju - rešenju pitanja Kosova, ali i da se mora biti oprezan da "potezi na jednoj teritoriji ne dovedu do poteza na drugim teritorijama".
Nešto ranije, evropski komesar Johanes Han rekao je da bi Brisel trebalo da prihvati dogovor Srba i Albanaca kojim bi se rešio dugogodišnji problem Kosova. Ipak, istakao je da se radi o bilateralnom rešenju koje ne može da se koristi kao primer za druga pitanja.
Interesantno je da su se u vezi s razgraničenjem sukobili i političari na Kosovu, i to oni iz vladajuće koalicije. Kako piše "Koha", dve članice koalicije, Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja i "Nisma" Fatmira Ljimaja, pridružiće se opoziciji u zahtevu za sazivanje sednice parlamenta na kojoj bi bila doneta rezolucija kojom bi se Hašimu Tačiju zabranilo da sa Beogradom pregovara o "teritorijalnom integritetu Kosova".
Sednica će najverovatnije biti održana 4. septembra, tri dana pre najavljenog nastavka dijaloga u Briselu. Predsedavajući kosovskog parlamenta Kadri Veselji, koji je i predsednik najuticajnije vladajuće DPK, kritikovao je, međutim, opoziciju zbog takvog zahteva, ocenivši takav zahtev apsurdnim i nepotrebnim. Istakao je da institucije ne smeju da "postanu deo tamnog scenarija, da dovode u zabludu građane i izazivaju napetost i paniku".
Aleksandar Popov: I Nemačka pristaje, što je bilo nepojmljivo
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov kaže da nije isključeno da se razgraničenje nađe na pregovaračkom stolu u Briselu, imajući u vidu da je ta opcija doskora bila neverovatna, a da se sada o njoj ozbiljno govori.
- Interesantno je da čak i Nemačka pristaje na tu varijantu, što je bilo do sada nepojmljivo, imajući u vidu da su zapadne sile već priznale nezavisnost Kosova, a sada se vraćaju na pitanje razgraničenja. Sada pitanje koje je bilo predmet sporenja, formiranje ZSO gubi smisao, imajući u vidu da se radi o etničkom razgraničenju, uz kompenzaciju srpskoj strani. Ono na čemu treba insistirati je i da deo tog dogovora bude i pitanje imovine, poput Gazivoda - kaže Popov.