ANKARA - U teoriji predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan ima razloga da bude zabrinut: turska valuta je u krizi zbog diplomatskog spora sa SAD, a njegova popularnost je blisko vezana za ekonomski prosperitet zemlje.
Erdoan je, međutim, ubjeđen da će njegova zemlja izdržati oluju.
"Cilj operacije je da se Turska preda na svim poljima od finansija do politike. Još jednom smo suočeni sa političkom zavjerom", rekao je juče Erdogan članovima svoje partije u Trabzonu na Crnom moru, prenio je portal "Politiko".
Turska lira jutros je pala na više od 7.00 u odnosu na dolar prije nego što je Turska centralna banka najavila mjere podrške, da bi opet sa otvaranjem evropskih tržišta pala na 6.90 u odnosu na dolar i 7.80 u odnosu na evro.
Lira je već pala za više od 14 procenata u petak, kada je Vašington uveo sankcije i dodatne carine kako bi natjerao Ankaru da pusti na slobodu sveštenika Endruja Bransona, koji je optužen za terorizam i špijunažu, kako mnogi smatraju, bez osnova.
U diplomatskom sporu sa Sjedinjenim Američkim Državama i više evropskih zemalja, turski predsjednik pripisuje ekonomske teškoće "ekonomskom ratu" koji vode strane sile protiv Turske, ali turski narod u to ne vjeruje - piše "Politiko", iznoseći stav da je turska vlada jedini krivac.
Globalna finansijska kriza 2008. obezbijedila je novim industrijskim zemljama poput Turske pristup jeftinom kapitalu, pa su privatne turske kompanije podigle strane kredite u vrijednosti od preko 340 milijardi dolara.
Sada su im američke Federalne rezerve ograničile priliv jeftinog novca, pa nove industrijske zemlje, uključujući i Tursku, imaju problema da servisiraju dugove u stranoj valuti.
U međuvremenu, Ankara je uhapsila više od 50 zapadnih državljana i zaposlenih iz spornih političkih razloga, u okviru Erdoganove kontraproduktivne politike "talačke diplomatije", koja ima za cilj da iznudi ustupke od turskih saveznika na Zapadu, piše portal.
Taktika korišćenja uhapšenih nevinih ljudi kao aduta u pregovorima ne samo da je narušila ugled Turske u svijetu, već je i izazvala najveću krizu između Vašingtona i Ankare posle 42-mjesečnog vojnog embarga između 1975. i 1978. godine, tvrde investitori.
U trenutku kada političari na drugoj strani Atlantika prolaze kroz period najveće podjeljenosti u američkoj istoriji, Erdogan je uspioeo gotovo nemoguće: da ujedini republikance i demokrate, pri čemu su Kongres i Bijela kuća uveli niz kaznenih mjera protiv Ankare.
Pored predloženih zakona u Kongresu sa ciljem da se blokira pristup Turske međunarodnim finansijskim institucijama i onemogući kupovina stelt lovaca F-35, Tramp je uveo sankcije dvojici turskih ministara dok je istovremeno udvostručio carine za turski čelik i aluminijum.
Trenutna kriza je kulminacija Erdoganovog nemarnog vođenja zemlje.
Popravka će trajati godinama - to je zadatak koji će zahtijevati novo rukovodstvo i drugačiji mentalitet, piše "Politiko" i ističe da će bez snažnih političkih snaga da ga izguraju, Erdogan gotovo sigurno nastaviti da gura sebe i tursku ekonomiju u još dublju rupu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.