CG: Partnerstvo i sa malim firmama

B. RADOSAVOVIĆ

19. 06. 2018. u 12:25

Vlada Crne Gore uverena da će novi Zakon o javno-privatnom partnerstvu doneti razvoj privrede. Projekti su putna, železnička, komunalna, lučka infrastruktura, aerodromi...

ЦГ: Партнерство и са малим фирмама

Radovi na mostu u kanjonu Morače / Foto V. K.

PREDLOŽENI Nacrt zakona o privatno-javnom partnerstvu trebalo bi, prema mišljenju Vlade Crne Gore, da bude dobro rešenje za projekte koje će država sprovesti s privatnim sektorom, dok u nevladinom sektoru, pre svih MANS-u, ocenjuju da se radi o zakonu koji priprema davanje u zakup aerodrome i izgradnju druge deonice auto-puta. Suština je, kako pojašnjavaju u Ministarstvu finansija, u tome da predmet privatno-javnog partnerstva može biti javna infrastruktura, odnosno održavanje, izgradnja, modernizacija...

- Potencijalni projekti privatno-javnog partnerstva su putna, železnička, komunalna, lučka infrastruktura, aerodromi i komunalne usluge. Posebno očekujemo taj oblik partnerstva između države i privatnog sektora u obrazovanju, zdravstvu, socijalnom stanovanju, turizmu i ugostiteljstvu - kaže Jelena Jovetić iz Ministarstva finansija.


PROČITAJTE JOŠ:
Molitve za spasenje

Ona naglašava da država namerava da podstakne investicije kako bi uključila mala i srednja preduzeća, zbog čega je odredila prag od pet miliona evra, kako bi se taj sektor uključio u projekte.

- Predvideli smo olakšane procedure kod zaključivanja takvih ugovora - navela je Jovetićeva.

U MANS-u ocenjuju da je zakon preširoko postavljen, da Vlada priprema teren kako bi dala u zakup crnogorske aerodrome i izgradnju druge deonice auto-puta.

- Zamislite situaciju da država da u zakup aerodrome, a partner ih stavi pod hipoteku kako bi obezbedio kredit kod banke da bi ispunio uslove ugovora - istakla je Ines Mrdović iz MANS-a. - Osim toga, i transparentnost je potpuno pregažena, jer se javnost uključuje jedino tokom javne rasprave o godišnjem planu projekata privatno-javnog partnerstva. To nije dovoljno. Javnost mora da se uključi i u analizu opravdanosti projekta, kao i nacrta ugovora.

Sporni su, kako kaže Ines Mrdović, i rokovi za zakup. Tako, kako je navela, Vlada može da da u zakup na 30 godina. Skupština duplo više, na 60, uz mogućnost produženja roka za još 30 godina.

- To je veoma loše rešenje. Ovakve odluke mogu da pogode buduće generacije - prokomentarisala je predstavnica MANS-a.

Međutim, u Privrednoj komori smatraju da je zakon postavio dobre osnove za mala i srednja preduzeća.

- U tom aktu imamo nešto što će obradovati male prvrednike, jer je utvrđen prag za partnerstvo, a on je pet miliona evra - prokomentarisao je Danilo Gvozdenović, potpredsednik PKCG.

ROK ZA KONCESIJE

Istekao je rok za dostavljanje primedaba i predloga na izmene zakona o koncesijama. Predstavnici Rudnika "Šuplja stena" imali su zamerke na rešenja u vezi s naknadom štete.

- Po prirodi posla, eksploatacija rude ima posledice po životnu sredinu. Šta da radimo ako nas neki poljoprivrednik tuži za nadokndu štete koja je nastala na usevima? A takvih sigurno ima dosta - prokomentarisao je Jovica Tanjević iz kompanije "Gradina Montenegro", koja ima koncesiju u Rudniku "Šuplja stena".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije