11. jun  2018. 16.32  →  17.38 | Izvor: Tanjug

Dačić: Proširenje EU važno za stabilnost i bezbednost

SPLIT -

Potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da je politika proširenja Evropske unije predstavlja jedan od najvažnijih instrumenata EU, ne samo u stabilizaciji regiona i pomoći postizanju ekonomskog prosperiteta, već i postizanju stabilnosti i bezbednosti EU kao celine.

"To je, nadam se, nedvosmisleno potvrđeno još jedanput na nedavno okončanom Samitu u Sofiji činjenicom da je punopravno članstvo u EU jedina strateška opcija za partnere na Zapadnom Balkanu", rekao je Dačić na godišnjem sastanku ministara inostranih poslova država članica Centralno-evropske inicijative (CEI) koji se održava u Splitu.

Ministar je istakao da se Srbija pokazala kao ravnopravan i pouzdan partner EU u prethodnim godinama izrazivši zadovoljstvo što je to prepoznato, imajući u vidu značajnu političku posvećenost koja je u to uložena.

Prema njegovim rečima, Srbija je posvećena procesu pristupanja EU, u okviru kojeg je do sada otvorila 12 pregovaračkih poglavlja i cilju da ih otvori što više u što kraćem vremenu, kako bi celokupan državni aparat moga da bude usredsređen ka ključnom i jedinstvenom cilju, a to je punopravno članstvo u EU.

"Nama, kao i ostalima na Zapadnom Balkanu, od neprocenjive je važnosti da se proces integracija, koji je prvenstveno proces dugih i teških reformi, nastavi nesmetano, uz očekivanje da će nedvosmislena podrška i razumevanje dolaziti od svih članica EU. Napredak svakog od nas pojedinačno u procesu EU integracije ima pozitivan efekat i na ostale u regionu", istakao je ministar.

Dačić smatra da pored zalaganja za stabilnost u regionu, svi zapravo rade na održivosti i napretku ekonomija.

U tom kontekstu je naveo da je Srbija ostvarila značajne pozitivne rezultate u prethodnoj godini.

"Stopa nezaposlenosti je smanjena sa gotovo 26 posto na današnjih 13, a nezaposlenost među mladima sa 51 na 33 procenata. Svi se u regionu suočavamo sa 'odlivom mozgova', ali očekivani ekonomski rast za naredni period i planirane strane investicije, stvoriće, možemo biti sigurni, i mogućnosti za zapošljavanje, naročito mladih", napomenuo je Dačić.

Sa druge strane, kako je ukazao, govoriti o održivoj stabilnosti nemoguće je bez prepoznavanja zajedničkih interesa i pune podrške regionalnoj saradnji, koja je, kako sam već napomenuo, jedan od ravnopravnih stubova naše spoljne politike.

On je istakao da u pružanju doprinosa jačanju regionalne saradnje, Srbija posebnu pažnju pridaje aktivnostima u okviru takozvanog "Berlinskog procesa", napominjući i da se najozbiljnije priprema za predstojeći Samit u Londonu, koji će pored, kako je naveo, već uhodanih tema, pokrenuti i pitanje bezbednosti, i regionalnu povezanost u tom smislu.

Osvrnuo se i na pitanje bezbednosti, ukazujući da su "napuštanje multilateralizma, sukobi na granicama Evrope, jačanje desničarskih pokreta, populizma i opšta radikalizacija i banalizacija političke scene, terorizam koji i dalje opstaje i pored poraza 'Islamske države', migracije, izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, samo neke od opomena koje podsećaju na neophodnost da Evropa i Evropska unija jačaju i ujedinjuju se, kako bi ostvarile zajedničke interese na kontinentu i prema spoljnom svetu".

Što se tiče migracija, Dačić je ukazao da se kriza ponavlja, ne u istom obimu, niti istog intenziteta, ali sa novim talasima, rutama i izazovima.

"Čak i ako ne utiče ponovo na Srbiju direktno, spremni smo da nastavimo sa konstruktivnom saradnjom i da radimo zajedno sa svima vama u rešavanju ovog zajedničkog problema", poručio je šef srpske diplomatije.

On je istakao da pripadnost CEI, koja predstavlja okvir za unapređenje regionalne saradnje i bržu evropsku integraciju, za Srbiju je veoma značajno, naročito u svetlu pregovora o pristupanju EU.

"Bez obzira na druge formate i organizacije, CEI je uspela da ostane aktuelna. Srbija i njene institucije, na lokalnom nivou, univerziteti, NVO sektor, prepoznali su u punom obimu kapacitete fondova i poziva za saradnju koji dolaze iz CEI. Potvrda velikog interesa Srbije leži u činjenici i da je, na upravo završenom pozivu CEI za program aktivnosti za saradnju, Srbija dostavila najviše projektnih predloga (21)", napomenuo je Dačić.

Na kraju govora izrazio je žaljenje zbog, kako je naveo, poslednje odluke Austrije.

"Poštujući svakako i ne ulazeći u razloge koji su Vladu u Beču opredelili u tom smislu, želeo bih da ukažem na veliki doprinos Austrije, u samoj Inicijativi, ali i šire, dugogodišnjim poznavanjem i iskrenom podrškom koju je, zajedno sa Italijom, uvek iskazivala našem regionu. Nadam se da će, kada se steknu uslovi za to, biti snage i interesa da se ova odluka možda i revidira", zaključio je šef srpske diplomatije.

Srbija i Hrvatska da gledaju napred

Dačić rekao je danas u Splitu da Srbija i Hrvatska treba da gledaju napred i da rešavaju sve probleme koji postoje iz prošlosti, iako ne moraju ni da se oko svega slažu, niti da se vole.

"Moramo da gledamo napred jer idemo napred, kola se voze unapred, možemo i unazad, ali ne znam dokle ćemo stići", rekao je Dačić novinarima u Splitu, gde učestvuje na godišnjem sastanku ministara inostranih poslova država članica Centralno-evropske inicijative.

On je istakao da je u Split došao da pokaže želju Srbije da ima dobre odnose sa Hrvatskom.

"Napravili smo nešto dobro, a to je da smo zajednički prodali zgradu rezidencije u Njujorku i čekamo posetu predsednice Hrvatske", rekao je Dačić i napomenuo da poseta Kolinde Grabar Kitarović još nije zakazana, ali da jesu sastanci radnih grupa.

Upitan da li zna kada će se realizovati ta poseta Beogradu, ministar je rekao da su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i Grabar Kitarović o njenoj poseti razgovarali prilikom prošle posete, kao i u Mostaru.

Međutim, kako je naveo, "stalno imamo neke događaje koji nas vraćaju unazad. Zato i kažem da želimo da idemo napred i da tražimo zajedničke interese".

"Ne moramo se oko svega slagati, ne moramo se ni voleti, ali smo sigurno bliži jedni drugima nego sa nekima sa kojima se nalazimo u evropskim integracijama", naglasio je Dačić.

Tagovi
Srodne vesti

Broj komentara: 1

Mirko  12. 06. 2018. | 07:37
Rambuje 2. Možda. Nikada ne reci nikada. Amerikanci, Albanci, tri moćne zemlje i njeni sateliti iz EU, polako prelaze na plan B. Ode Kosovo u EU preko Albanije u paketu sa Srbijom i ostalim zemljama Zapadnog Balkana, ali tek posle 2037. Tako EU rešava nekoliko problema. Uzima još dosta vremena da može integrisati nove zemlje članice, isključuje mogućnost za se međusobno ucenjuju i blokiraju kod pojedinačnih proširenja ili u grupicama, naterati će ih da reše sve granične sporove i postanu uređenije i razvijenije zemlje, a centralni stablišment iz Brisela i NATO-a, kao i većina zemalja od 23 zemalja u EU (minus UK), rešava problem što Španija, Slovačka, Grčka, Kipar i Rumunija nisu i ne misle priznati Kosovo kao državu. Nikada ne reci nikada. Danas bi velika većina političara u Srbiji glatko pristala na uslove ugovora iz Rambujea, a u proleće 1999. godine taj je ugovor bio glatko odbijen. Posledice su bile da smo dobili 78 dana bombardovanja Srbije i sve ono što je usledilo.