Film je sniman u Hrvatskoj, BiH, Austriji i Srbiji, a sagovornici su bivši logoraši Jasenovca i eminentni istoričari.
Autorka filma Slađana Zarić istakla je da je humanitarna misija Dijane Obekser Budisavljević, najveća akcija spasavanja dece u Drugom svetkom ratu, koja pokazuje da se može biti čovek u vremenu zla i neljudi.
"Ovo je teška priča, jer ona govori o spasavanju, ali i stradanju dece. U logoru u Jasenovcu stradalo je 19.403 srpske, jevrejske i romske dece. Taj broj bi sigurno bio veći da nije bilo Dijane", istakla je Slađana Zarić.
Foto: Beta / Milan Obradović
Na projekciju filma došli su bivši logoraši Jasenovca, minstri Zoran Đorjdević, Aleksandar Vulin, Slavica Đukić Dejanović, strane diplomte i predstavnici Srpske pravoslavne crkve.
"Zbog mira u kući, humanitarna akcija Dijane Budisavljević pala je u zaborav, ali država Srbija nema pravo da zaboravi svoju humanitarku", poručio je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević čije je ministarstvo u koprodukciji sa RTS-om uradilo film.
On je naglasio da je Dijana Budisavljević, austrijanka udata za Srbina, imala za protivnike državni aparat NDH koji je bio podređen politici genocida i katoličku crkvu, koje je hraboršću, zbog ljubavi prema deci, uspela da pobedi.
Đorjdević istakao da je tačno da su deca gubila sprski identitet, ali da su im životi bili spaseni i izrazio uverenje da će se ubuduće mnogi rukovoditi humanim postupcima, kakav je bio i Dijanin.
Foto: Beta / Milan Obradović
Komunistička vlast je krajem maja 1945. godine Dijani Budisavljević oduzela kartoteku o deci i sve njene zasluge pripisala komunističkoj partiji.
Oduzimanjem kartoteke uskraćeno je pravo da se svako dete vrati svojoj porodici, zbog čega se pretpostavlja da je oko 2.000 dece ostalo da živi u hrvatskim porodicama pod novim identitetom.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR