SARAJEVO - Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH rekao je danas kako će BiH zaustaviti protok migranata na svakom dijelu teritorije koji ne predstavlja zvanični granični prijelaz.
"Nećemo dozvoliti prelazak migrantima preko ilegalnih prijelaza na granici BiH sa Srbijom i Crnom Gorom", rekao je Zvizdić.
On je na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kazao kako najviši procenat migranata (30 posto) dolazi iz Sirije i da je najveći broj prelazaka zabilježen na granici BiH sa Srbijom, Crnom Gorom i u konačnici Hrvatskom.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH kazao je da su aktuelne tri rute i to jedna prema Bijeljini, druga prema Višegradu i Zvorniku i treća prema Trebinju.
"Najdominantnija je ona koja ide prema Višegradu i Zvorniku. Odatle se migranti upućuju ka Sarajevu i Unsko-sanskom kantonu", kazao je Zvizdić.
Istakao je da je Koordinacioni štab kojim upravljaju državne institucije sada u funkciji te da je usvojen Nacrt plana hitnih mjera koji će biti dopunjen u skladu sa prijedlozima nižih nivoa vlasti. Njime je predviđeno da se Graničnoj policiji BiH dodijele i policijski službenici drugih agencija.
"Zaustavit ćemo protok migranata na svakom dijelu teritorije koji ne predstavlja zvanični granični prijelaz. Idemo u tri pravca, da očuvamo nivo humanosti, zatim sigurnost i poštivanje naših zakona i međunarodnih pravila", rekao je Zvizdić.
Zaključio je kako će BiH poslati note Srbiji i Crnoj Gori u vezi s pokušajima da određene grupe migranata preusmjere u našu zemlju.
Špirić: Kriju se informacije o broju migranata
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić rekao je danas u Sarajevu da informacije sa terena i analitičari govore da u BiH već do sada ima više od 30.000 ilegalnih migranata, ali da se to krije
On je u okviru rasprave o utvrđivanju dnevnog reda današnje sjednice Predstavničkog doma istakao da nema urgentnijeg posla od rasprave o migrantskoj krizi u Parlamentarnoj skupštini BiH kako to ne bi predstavljalo bezbjednosni i svaki drugi problem.
Špirić je podsjetio da je prije dva mjeseca tražio da u dnevni red bude uvrštena tačka o stanju bezbjednosti u BiH, povodom alarmantnih izjava i izvještaja Ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Dragana Mektića.
"Prije mjesec dana postignuta je saglasnost da se ta tačka nađe na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma i čudi me da je Kolegijum doma tek sada odlučio da zatraži informaciju od Savjeta ministara kako bi se ta tačka našla na dnevnom redu ko zna koje sjednice Savjeta ministara", naglasio je Špirić.
On je podsjetio da je prije dva mjeseca skrenuo pažnju da ministar bezbjednosti konstantno upozorava javnost na postojanje opasnosti po bezbjednost građana zbog, kako je tvrdio, paravojnih i paraobavještajnih informacija, te istaknutih pojedinaca i analitičara, koji, prema njegovom mišljenju, podrivaju segment bezbjednosti u BiH.
O izmjeni zakona o OBA po skraćenom postupku
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH odbio je danas zahtjev Savjeta ministara da Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH bude razmatran po hitnoj proceduri.
Poslanici su glasali da zakon bude razmatran po skraćenoj proceduri.
Nikola Špirić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH rekao je danas da je protiv zahtjeva Vijeća ministara da po hitnoj proceduri bude razmatran Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA), jer smatra da treba mijenjati suštinu zakona, da bi bile smanjene zloupotrebe.
"Mora da se dozvoli da se amandmanski djeluje jer je riječ o bitnim izmjenama. U slučaju produžetka prislušnih mjera od 48 mjeseci daje se strogo predsjedniku Suda i direktoru OBA da o tome odlučuju", istakao je Špirić u okviru rasprave o ovoj tački dnevnog reda današnje sjednice Predstavničkog doma.
On je rekao da ne može da vjeruje da u BiH još nema osjetljivosti za prijedloge koji dolaze iz entiteta, a entiteti su zajednički napravili OBA.
"Ne može jedan entitet biti predmet obrade službe. Ili smo dio toga ili smo meta toga. Zato sam da se mijenja sadržaj da bi bilo spriječeno da ko god bude direktor može da zloupotrijebi tehniku nad bilo kim u BiH. Ljudi plaćaju cijenu zloupotrebe tehnike", pojasnio je Špirić.
I ostali poslanici SNSD-a tražili su da zakon bude razmatran u redovnoj, a ne hitnoj proceduri. Predloženim zakonom sprovodi se odluka Ustavnog suda BiH i njime se propisuje sadržaj pisanog zahtjeva u vezi sa tajnim prikupljanjem podataka za koje je potrebno sudsko ovlašćenje, te uvodi ograničenje ukupnog trajanja ove mjere.
Prema izmjenama zakona, nalog može biti odobren za period do 60 dana, a u slučaju potrebe za produženje mjera, na pisani obrazloženi prijedlog generalnog direktora, sudija može produžiti važenje naloga na dodatne periode od po 30 dana, s tim da odobrene mjere mogu trajati ukupno najduže 48 mjeseci.
Ustavni sud BiH prošle godine je prihvatio apelaciju Krišto i proglasio neustavnim tri odredbe Zakona o OBA.
O kontroli proizvodnje i prodaje oružja
Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a pitala je Mirka Šarovića, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zašto ovo ministarstvo ne informiše institucije entiteta o kontroli i nadzoru proizvodnje i prodaje oružja, kao i o količinama tog oružja, uključujući i ono koje lider SDA Bakir Izetbegović naziva "oružje za ne daj Bože".
Šarović je rekao da je ova oblast regulisana zakonom koji je donio parlament BiH 2009. godine.
"Dozvole za proizvodnju daju se samo u izuzetnim slučajevima, što je, takođe, regulisano zakonom. Za obavljanje stalnog tekućeg nadzora i informisanja o proizvodnji zadužena su nadležna entitetska ministarstva, a riječ je o 35 preduzeća, od kojih su većina u Republici Srpskoj", naveo je Šarović.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa može u svakom trenutku da organizuje vanrednu kontrolu i nadzor.
Majkićeva nije bila zadovoljna Šarovićevim odgovorom, jer, kako kaže, nije dobila konkretne podatke.
Sa dnevnog reda skinut Izvještaj Evropske komisije
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH neće na današnjoj sjednici razmatrati Izvještaj Evropske komisije za BiH za 2018. godinu jer je ova tačka skinuta sa dnevnog reda, zato što Izvještaj nije razmatrala Zajednička komisija za evropske integracije.
U Izvještaju je konstatovano da se BiH nalazi u ranoj fazi sprovođenja reforme javne uprave, te da je određen pomak postignut u pravosudnom sistemu, ali da reforme generalno sporo napreduju.
Naglašeno je da postoji određeni nivo pripreme kada je riječ o borbi protiv korupcije, ali da je ona široko rasprostranjena, te je zbog toga i dalje izražena zabrinutost.
Sa dnevnog reda sjednice skinuti su i Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o finansiranju između BiH, Republike Srpske, Evropske investicione banke i Javnog preduzeća "Auto-putevi Republike Srpske" za auto-put Banjaluka-Doboj.
Na dnevnom redu se neće naći ni Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o saradi između Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije u procesu pristupanja EU.
Sa dnevnog reda je, na zahtjev Ustavnopravne komisije, skinut Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH u drugom čitanju.
Na ovoj sjednici neće biti riječi ni o Godišnjem izvještaju o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za prošlu godinu i Izvještaju o radu Upravnog odbora Izvozno-kreditne agncije jer nisu prošli komisijsku fazu.
U dnevni red je uvršten zahtjev poslanika SDP-a Saše Magazinovića da po hitnom zakonodavnom postupku bude razmatran Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zastavi BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.