1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sistem kazni i nagrada

2. maj 2018.

Evropska komisija predlaže da budžet Evropske unije za period 2021-27. iznosi 1.087 milijardi evra. Pregovori će ovoga puta biti naročito teški, pre svega zbog rupe koja nastaje Bregzitom, ali i neslaganja unutar EU.

https://p.dw.com/p/2x28y
Komesar Ginter EtingerFoto: Imago/photothek/T. Trutschel

Pregovori o budžetu Evropske unije za narednih sedam godina teški su i u normalna vremena, ali ovoga puta biće naročito krvavo, smatra ekonomski ekspert Guntram Volf iz briselskog trusta mozgova BRUEGEL. Nakon 2021. u EU više neće biti Velike Britanije, trećeg po veličini neto-uplatioca u zajednički budžet. To znači da u periodu 2021-2027. postoji rupa od oko 90 milijardi evra, potvrdio je komesar EU za budžet Ginther Etinger (CDU). Dakle, finansijski kolač koji se deli među državama EU će ili biti manji, ili će preostale članice morati dublje da zavuku ruku u džep.

Stezanje kaiša

Ginter Etinger želeo bi da se postigne dogovor koji bi bio svojevrsna mešavina štednje i preusmeravanja sredstava, kako je to objasnio tokom obilaska svih zemalja EU pre nego što je sastavljen budžet. „Za dva najveća programa – agrarnu i kohezionu politiku – predviđena su umerena, ali efikasna smanjenja od šest odsto u odnosu na 2020. godinu“, rekao je Etinger u aprilu tokom posete Berlinu. „Ti izdaci opterećivali su 80 odsto dosadašnjeg budžeta, a taj udeo bi sada trebalo da padne na 60 procenata.“

- pročitajte još: Nemačka spremna da plati za više Evrope

Guntram Wolff
Guntram Volf: Ovoga puta pregovori o budžetu EU biće „naročito krvavi“Foto: DW/M. Fiedler

To međutim znači da će zemlje kao što su Poljska, Mađarska ili Grčka, koje su do sada posebno profitirale od subvencija, morati da stegnu kaiš. I to izaziva otpor. Poljska vlada insistira da se podrška za strukturno slabije regione nastavi bez smanjivanja. Irska, zemlja sa veoma intenzivnom poljoprivredom, odupire se smanjenju agrarnih subvencija i već najavljuje da će uložiti veto.

Briselski ekonomski analitičar Guntram Volf smatra da su ulaganja u poljoprivredu u potpunosti predimenzionirana. „Moraćemo manje da ulažemo u agrar i da bolje iskoristimo resurse.“ Kao argument u svojoj kritici pomoći za strukturno slabije regione, Volf ukazuje i na to da se sredstva koriste i za ulaganja u bogate zemlje kao što su Nemačka ili Španija. „Zaista se mora pažljivo sagledati koja ulaganja su efikasna, a koja nisu.“

Vreme ističe

Obaveza da odluka o budžetu bude doneta jedinstveno, kako je to predviđeno ugovorima EU, pregovore čini i teški i dugotrajnim. Aktuelni „finansijski okvir“ usvojen je nakon pregovora koji su trajali gotovo dve godine. Ovoga puta Etinger bi želeo da sve ide mnogo brže. Plan je da i države-članice i Evropski parlament usvoje budžetski okvir u roku od godinu dana. „Nalazimo se u jedinstvenoj situaciji“, objašnjava komesar, „nikada ranije nije postojala potreba da on bude tako brzo usvojen, pre izbora za Evropski parlament“.

- pročitajte još: Biće ozbiljne svađe u EU

Ti izbori su, inače, zakazani za jun 2019, a ako tako složeni budžet ne bude usvojen do tada, upašće se u vremenski tesnac, smatraju u Evropskoj komisiji. Novi saziv parlamenta EU i sledeći sastav Evropske komisije mogli bi da budu u funkciji tek u septembru, a možda čak i u novembru. To znači da bi novi ljudi na najvišim položajima morali da krenu praktično iz početka. Jasno je dakle zašto se nemačkom komesaru EU toliko žuri.

Ko će više da plaća?

Očekuje se da će budžet za sedmogodišnji period od 2021. do 2027. činiti oko 1,13 odsto bruto društvenog proizvoda Evropske unije, odnosno oko 1.100 milijardi evra. Uprkos Bregzitu, kaže komesar, izdaci nastavljaju da rastu, jer se pred EU postavljaju novi zadaci: migracije, borba protiv terorizma, razvojna politika, odbrana. „Želimo da sa sadašnjih 1.200 povećamo broj zaposlenih u Fronteksu (Evropskoj agenciji za granice) na nekoliko hiljada i za to dobijam podršku država-članica. Želimo takođe da efikasno povećamo sredstva za razvojnu politiku, posebno za podršku afričkim zemljama“.

Infografik Karte EU-Haushalt: Nettozahler- und Nettoempfängerländer 2016 ENG
Crveni više uplaćuju, zeleni više dobijaju iz budžeta EU

Najveći teret tih troškova moraće da preuzmu oni koji su i do sada više uplaćivali u budžet nego što su iz njega dobijali. To za Nemačku znači dodatnih 3,5 do četiri milijarde evra. Ali Berlin je na to spreman, što se može videti i u koalicionom sporazumu CDU, CSU i SPD. Neke druge zemlje, međutim, nisu: Holandija i Austrija, recimo odbijaju da više uplaćuju u budžet EU.

Manje novca za „neposlušne“

Sukob oko migracija i vladavine zakona trebalo bi da bude dodatno gorivo u pregovorima o budžetu sa Poljskom i Mađarskom. Zemlje kao što su Švedska, Italija ili Nemačka, koje su primile naročito veliki broj migranata, biće nagrađene iz dodatnih strukturnih fondova, što naravno podrazumeva da će sredstva u nekim drugim oblastima biti manja. „Nije to kazna“, tvrdi komesar, „trebalo bi i finansijski podržati one države-članice koje za nas obavljaju vanredne zadatke.“

- pročitajte još: Godinu su pojeli skakavci

A ako neka država-članica ne ispunjava sve kriterijume koji se tiču vladavine prava, što podrazumeva npr. nezavisnost pravosuđa, onda njoj neće biti isplaćivana nikakva sredstva, preti Ginter Etinger. Formalni postupak prema članu 7 Ugovora o EU, kao što je to sada slučaj kada je reč o Poljskoj, u toj varijanti ne bi ni trebalo da bude potreban. Evropska komisija želela bi da u takvim pitanjima može samostalno da odlučuje, ali to je predlog koji će sigurno naići na otpor u Poljskoj, Mađarskoj, ali i na nekim drugim mestima.

„Biće izuzetno teško postići dogovor po tom pitanju i sigurno je da će pogođene zemlje iskoristiti svoje pravo da ulože veto“, ocenjuje ekonomista Guntram Volf iz trusta mozgova BRUEGEL.

Gvozdena budžetska disciplina?

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android