„Kritički vodič kroz srpski film, 2000-2017“ 1Foto Maja Medic

Knjiga „Kritički vodič kroz srpski film, 2000-2017“ autora Đorđa Bajića, Zorana Jankovića i Ivana Velisavljevića, u izdanju Filmskog centra Srbije, biće predstavljena u petak uveče od 19 sati, u knjižari „Delfi” u Studentskom kulturnom centru u Beogradu.

Na promociji će govoriti autori knjige, Nenad Polimac, filmski kritičar zagrebačkog „Jutarnjeg lista” i Sandra Perović, urednica u Redakciji filmskog i serijskog programa RTS-a.

Kritički vodič kroz srpski film, 2000-2017“, najavljen je kao jedinstvena knjigu u našoj kulturi koja sadrži kritičke tekstove o svim srpskim dugometražnim igranim filmovima prikazanim u redovnoj bioskopskoj distribuciji ili na festivalima u periodu od 2000. do 2017. godine. Ovo kapitalno izdanje trojice predanih i istrajnih srpskih kritičara mlađe generacije i ljubitelja srpskog i jugoslovenskog filma temelji se, između ostalog, i na njihovom dugogodišnjem kritičarskom iskustvu u štampanim i elektronskim medijima i što su se u svom radu specijalizovali upravo za srpski film.

Zoran Janković ističe da je inicijalna ekipa koautora knjige u početku bila brojnija, ali se broj angažovanih ljudi vremenom osipao:

Trojka koja je napisala knjigu bila je i trojka koja je započela konkretan rad na stvaranju sadržaja. Motiv je bio naoko jasan – stvoriti dovoljno rečit, ali i precizan prikaz stanja u srpskom igranom celovečernjem filmu u narečenom periodu, kao i u srpskoj kinematografiji u ovoj eri, a u isti mah i pod krovom jednog ovako pipavog i osobenog izdanja sjediniti filmofilmsku strast, koja nas svu trojicu i dalje drži i nosi, i ozbiljan, smiren i odmeren ton u procenjivanju pojedinačnih kvalitativnih dometa srpskih filmova“.

Ideja-vodilja prilikom nastanka knjige bila je da se na jednom mestu nađu tekstovi o svim domaćim filmovima novog milenijuma, te da se publici i stručnoj javnosti pruži sistematičan, pregledan i temeljan uvid u domaću produkciju u tom periodu. Cilj Kritičkog vodiča kroz srpski film je da se, u atmosferi opšteg i neprolaznog diskontinuiteta i (samo)zaborava, stvori trajni osvrt na domaći filmski fundus iz ovog milenijuma, i to na način koji u sebi sjedinjuje pet tendencija od ključne važnosti za jedno ovakvo izdanje: filmofiliju, preglednost, iskrenu brigu za srpski film i njegovu skoriju baštinu, ozbiljnost i analitičnost u osnovnom tonu i konciznost svojstvenu današnjem vremenu.

Ivana Velisavljevića, kaže da je rad na knjizi trajao dve godine, dok je sama ideja postojala od 2013. godine:
“Pravi rad je započeo , kada je u igru ušao Filmski centar Srbije kao izdavač. Najteži deo posla za mene je predstavljalo dostizanje kriterijuma koji smo postavili u kritičkom pristupu – da filmovi budu analizirani i opisani sažeto i precizno, naročito u pogledu poetika i stila, da vrednosni sudovi budu argumentovani, da se zadrži filmološka strogost a da stil pisanja ipak bude pristupačan i široj publici“.

U glavnom delu knjige „Kritički vodič kroz srpski film, 2000-2017“ našla su se 224 teksta o isto toliko dugometražnih igranih filmova, kao i dva teksta o dva dugometražna animirana filma. Pored tehničkih detalja i faktografije, svaki tekst sadrži i sinopsis, kritičarski osvrt, kao i obilje drugih podataka (prvenstveno o recepciji filma u zemlji i inostranstvu, učešću na festivalima, nagradama, gledanosti u bioskopima, a tu su i izvodi iz kritika drugih kritičara).

Raspodela tekstova među trojicom autora vršena je dogovorno, i po unapred utvrđenim pravilima, za koje Đorđe Bajić kaže:

Ta raspodela je bila važan deo procesa nastanka knjige i njen zamajac. Načelni dogovor je bio da, kad god je to moguće, kritiku piše onaj kome se taj konkreteni film najviše dopao. Smatrali smo da je taj princip najpošteniji prema zastupljenim autorima i filmovima. Išli smo godinu po godinu, od 2000. pa nadalje, neizmenično sa liste birajući filmove. Prvi bi, na primer, birao Ivan, pa Zoran, pa ja. Pa tako u krug, sve dok međusobno ne podelimo filmove za tu godinu. I tako osamnaest puta, za svaku godinu koja je obrađena u knjizi. Da se ne lažemo, bilo je i  filmova koji se nisu dopali nijednom od nas. Čak i tada, trudili smo se da sagledamo i njegove pozitivne strane. Zanimljivo je, mada ne i neočekivano, to što su najzabavniji tekstovi po pravilu bili oni o najslabijim filmovima“.

Svi tekstovi u knjizi bogato su ilustrovani posterima i fotografijama iz filmova, koje je sakupila i pripremila Maja Medić. Borut Vild, jedan od vodećih beogradskih grafičkih dizajnera, pobrinuo se za dizajn i prelom knjige, dok je recenzent i pisac pogovora Nenad Polimac, poznat i ugledan regionalni filmski kritičar.

Kritički vodič sadrži i dodatak u kome se nalaze tekstovi o dugometražnim dokumentarnim filmovima, manjinskim koprodukcijama i nezavisnim, off-filmovima. Knjiga ima i rečnik manje poznatih termina, kao i obiman indeks za koji se postarao urednik izdavačke delatnosti Filmskog centra Srbije Miroljub Stojanović. Sve to u tvrdom povezu, na bezmalo 500 stranica.

Kada se ovaj filmski mozaik do kraja sklopi, postaje jasnije kakve je sve faze naša kinematografija zajedno sa svojim autorima prolazila u ovom periodu. Ova knjiga nije samo skup kritika – ona je svedočanstvo jednog vremena i presek naših (filmskih) mogućnosti i postignuća. Ali pre svega navedenog, Kritički vodič kroz srpski film trebalo bi da nam ukaže na to šta zapravo jeste, ili bar čemu teži, srpski film u ovom veku.“napisaoje Boban Jevtić, direktor Filmskog centra Srbije u predgovoru knjige.

Ništa tu nije nategnuto

Nenad Polimac, filmski kritičar i recenzent “Kritičkog vodiča kroz srpski film” naveo je u pogovoru ove knjige da onana najbolji mogući način pristupa novom dobu srpske kinematografije, obrađujući film po film, nudeći uz obilje podataka i vrlo relevantne kritičarske stavove. Sva trojica autora – Đorđe Bajić, Zoran Janković i Ivan Velisavljević – odlično poznaju svetski film i njegove trendove te srpski film neprestano dovode s njim u vezu. Ništa tu nije nategnuto, sve je vrlo suvislo obrazloženo, i to je najveća vrednost njihove knjige. Fascinira kako su se uspeli odmereno i analitički postaviti ne samo prema bioskopskim hitovima kao što su Sveti Georgije ubiva aždahu i serijal Montevideo, nego i prema ponekad vrlo teško prohodnim microvawe ostvarenjima. Verovatno nema šanse da ovaj vodič pročitate u jednom dahu, previše je tu filmova i stilskih pravaca, ali prelistavaćete ga sigurno godinama.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari