Građani revnosniji od sudija i tužilaca

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

05. 02. 2018. u 16:02

Od početka javne rasprave o izmenama ustava, ministarstvu pravde do sada stigla samo dva komentara. Primedbe na radni tekst najavili Visoki savet sudstva, Društvo sudija...

Грађани ревноснији од судија и тужилаца

Sudije u Narodnoj skupštini Srbije / Foto Tanjug

NA adresu Ministarstva pravde, od 22. januara, kada je zvanično počela javna rasprava o Radnom tekstu izmene Ustava, stigla su samo dva komentara, i to od građana. Prvi okrugli sto na ovu temu biće održan danas u Kragujevcu, naredni tokom februara u Novom Sadu i Nišu, a poslednji početkom marta u Beogradu.

- Ministarstvo pravde je i tokom prethodnih javnih rasprava pokazalo da je spremno da čuje i uzme u obzir komentare, kritike, sugestije stručne javnosti, privrednog i civilnog sektora, kao i običnih građana - poručuju iz ovog resora. - Predloženi radni tekst nije finalni i konačna verzija biće uobličena po završetku ovog, novog kruga javne rasprave. Takođe naglašavamo da će svaki obrazloženi komentar koji stigne na adresu Ministarstva biti razmatran.

A da su pripreme komentara i primedaba u toku potvrdili su nam u Visokom savetu sudstva, Advokatskoj komori Srbije, Društvu sudija... Vrhovni kasacioni sud, kako nam je rečeno, tek treba da održi sednicu na kojoj će se izjasniti o ustavnim izmenama, a Udruženje tužilaca će aktivno učestvovati u raspravi i naknadno odlučiti da li će slati komentare.

Visoki savet sudstva je na sednici 30. januara zaključio da su pozitivna rešenja koja treba da obezbede nezavisno sudstvo derogirana predloženim sastavom i načinom odlučivanja Visokog saveta, u kome sudije neće imati većinu, a o svim bitnim pitanjima odlučivaće članovi VSS koje bira Narodna skupština.

PRECIZNI KRITERIJUMI UDRUŽENjE za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, kako kaže predsednik Savo Manojlović, predložiće da većinu u VSS i VST čine sudije i tužioci, a da pravne stručnjake ne bira Skupština, već veća fakulteta i UO Advokatske komore: - Najvažnije je da se propišu precizni kriterijumi za izbor sudija i tužilaca, i da se smanji dosadašnje diskreciono pravo.

Prema njima, neprihvatljivo je i da Savet u oblasti finansiranja ima minimalna prava, što je suprotno međunarodnim standardima po kojima je materijalna nezavisnost preduslov samostalnosti. Ove i druge primedbe biće poslate Ministarstvu.

Identične su primedbe i Društva sudija Srbije i ono će ih takođe, kako nam je potvrdila predsednica Dragana Boljević, poslati u pismenoj formi. Upravni odbor društva odlučiće da li bi trebalo da pošalju i konkretne amandmane.

I Advokatska komora Srbije sprema primedbe koje će, po rečima predsednika Viktora Gostiljca, izneti na okruglim stolovima, ali i dostaviti Ministarstvu. Za advokate je takođe najsporniji sastav sudijskih i tužilačkih saveta.

Za tužioce je, po rečima Nenada Stefanovića, iz Udruženja tužilaca, sporno pozivanje na standarde Venecijanske komisije i njihova selektivna primena, kao i nepoštovanje evropskog standarda o balansu između sudija i tužilaca, s jedne, i članova sudijskih i tužilačkih saveta koje bira skupština, s druge strane.

- Pravosudna akademija nije ustavna materija nigde osim u Albaniji, i treba je rešiti zakonom - kaže Stefanović.

U Alumni klubu Pravosudne akademije kažu da je pravosuđu preko potreban stručni kadar. Zato je, po rečima Mirka Ilića, neophodno da se Ustavom propiše obuka na Pravosudnoj akademiji kao uslov za izbor na funkcije sudije i tužioca, a ne u “instituciji za obuku u pravosuđu”. Tako će podržati ukidanje “probnog mandata” za sudije i tužioce.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (6)

Sudija, Beograd

05.02.2018. 17:09

U sudstvu nema nikakvih problema, građani se ne bune, tako da možemo dalje.

tmujo

05.02.2018. 17:30

ako novim resenjima ne bude institucije koja moze sprovoditi istragu i hapsiti korumpirane tuxioce i sudije dzaba krecenje,nije normalno da ljudi imaju status uzbunjivaca a predmeta i straga nema nigde,to je pravo stanje naseg trenutno nezavisnog sudstva i tuzilastva koje dobrim delom ucestvuje u korupciji.

Zmago

05.02.2018. 19:08

A ko bira upravni odbor advokatske komore?? Ako će mo tako ni oni nisu neki garant demokratije. A i dobar deo njih je odavno u sprezi sa kriminalom.

Lex

05.02.2018. 23:54

Народна скупштина треба да контролише избор судија - директно или посредно. Устав је сувише озбиљан документ да се подешава према ситним интересима појединаца. Мислим да у Уставу треба предвидети могућност одузимања држављанства (као нпр. у Грчкој). Треба успоставити у Уставу однос људи и вештачке интелигенције (Три закона роботике - Исак Озимов).

Lex Generalis

06.02.2018. 07:21

Mislim da je najmanje bitno ko ih bira,već šta i kako rade.Ovde je već poodavno zrelo za Eliot Nesa,jer trgovina pravom i pravdom nikada nije bila veća.Ko kaže da je Justicija slepa,slep je i sam on jer ili se pravi lud ili ne vidi.Trebalo bi menjati zakon o sudovima i sudijama,uvesti licence,pa svaki sudija pojedinac ili predsednik veća kome budu ukinute ili preinačene više od tri presude u toku godine gubi licencu,što automatski znači da ne može ni u advokaturu. Ovako,kerovi laju...!

РасПутин

06.02.2018. 13:38

Жртва сам пресуде чија позадина може бити само мито, јер је судија оборио првостепену пресуду са 8 сведока и признањима тужених да су ометали службеност пролаза. Он није правно неук, већ је "награђен" да ми укине несметан прилаз мојој кући. Противницима морам платити 240.000 дин., могао сам се жалити само уставном суду. Министарство правде, Високи савет судства и Агенцију за борбу против корупције није занимала позадина пресуде. Како онда затрти корупцију? Без контроле и казни до правне државе!