Američka istraživačka grupa M-lab je prije nekoliko dana objavila rezultate istraživanja po kojima je širokopojasni internet u Crnoj Gori najsporiji među zemljama bivše Jugoslavije, koji su izazvali mnoštvo oprečnih reakcija.
Crna Gora je 70 mjesta ispod Singapura koji je prvi na M-lab-ovoj listi država sastavljenoj po brzini širokopojasnog interneta, ali ovaj podatak govori mnogo više kada se uzme u obzir da su sve zemlje bivše Jugoslavije rangirane bolje od Crne Gore.
Od država bivše Jugoslavije, najbolje plasirana Slovenija je na 25. mjestu, slijede Hrvatska na 40., Srbija na 41., Makedonija na 59. i Bosna i Hercegovina na 61.
Od zemalja regiona, samo je Albaniija iza Crne Gore, na 78. mjestu.
Na ovu informaciju, reagovao je dio opozicije.
Funkcioner Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić u izjavi za Radio Slobodna Evropa optužuje Agenciju za telekomunikacije da ne uslovljava operatere da poboljšaju uslugu interneta.
"Oni uzimaju veliki novac od građana za najsporiji internet u regionu. Provajderi samo iznose ogroman profit iz Crne Gore, a veoma malo ulažu", rekao je Radovanić.
Direktor Agencije za telekomunikacije Zoran Sekulić ističe da početna informacija o istraživanju koje smješta Crnu Goru na posljednje mjesto među državama bivše Jugoslavije nije validna.
"Tu se ne radi o objektivnim mogućnostima koje pružaju operatori jer su te mogućnosti znatno veće, već o paketima za koje se opredjeljuju korisnici", rekao je Sekulić za Radio Slobodna Evropa koji uz sugestiju operatorima da o svojim mogućnostima obavještavaju korisnike, dodao i da cijene paketa brzog interneta nijesu "odbijajući element".
U Crnogorskom Telekomu za Radio Slobodna Evropa kažu da u ponudi imaju razne pakete čije brzine idu od 20-40 do 300-400 Mbps (megabita po sekundi) od kojih su ove najveće brzine moguće samo na pojedinim lokacijama.
PR Telekoma Marija Ražnatović negira navode o izostanku investicija.
"Ulaganja su rezultirala pokrivenošću čak 96 posto naseljene teritorije Crne Gore. Tehnološki smo obezbijedili, za više od pola domaćinstava, širokopojasne priključke velikih brzina", kaže Ražnatović.
Portparol M-tel-a Ana Martinović kaže da svojim korisnicima ova kompanija obezbjeđuje brzi, širokopojasni internet, a da se njihovi mjesečni paketi širokopojasnog interneta mogu dobiti za 20-30 eura.
"Optičkim kablovima je pokriveno 80 posto populacije. Znači, svako ko hoće da uzme M-tel mrežu može odabrati brzinu koja mu odgovara, a raspolažemo i paketima sa 100 Mbps", navodi Martinović u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Sudski vještak za telekomunikacije Predrag Boljević u izjavi za Radio Slobodna Evropa kao prvi problem navodi previsoke cijene internet provajdera u Crnoj Gori, a ističe i odbijanje internet provajdera da tržištu ponude maksimalnu uslugu.
"Infrastruktura nije problem", kaže Boljević koji podsjeća da je mreža u Crnoj Gori "optička".
"Što se tiče internet infrastrukture, bolje od toga ne može. Ovdje je pitanje šta se tržištu nudi. Ovdje je na djelu 'ja mogu ali neću da dam'. Brzinu i kvalitet interneta će nam ponuditi za 4-5 godina, pa će reći 'mi smo investirali', a nijesu ništa investirali!", riječi su Boljevića.
U Crnoj Gori su prisutna tri telekomunikaciona operatera koji pored telefonije, omogućavaju i internet komunikaciju: Crnogorski Telekom koji je u vlasništvu Deutsche Telekoma, norveški Telenor i M-tel koji je srpsko vlasništvo i sve tri kompanije su, s vremena na vrijeme na udaru sumnji da netransparentno iznose novac iz zemlje.
Zajedničko im je i da svi imaju rezerve u vezi objavljenog istraživanja o širokopojasnom internetu u Crnoj Gori koje je dalo poražavajuće rezultate.
Međutim, pitanje je da li ima mjesta za rezerve, jer je projekat realizovala Istraživačka grupa M-lab sačinjena partnerstvom New America's Open Technology Institute, Google Open Source Research i PlanetLab Univerziteta Prinston. Njihovo istraživanje o brzinama širokopojasnih mreža je trajalo punih godinu dana, a za to vrijeme je izvršeno 63.000.000 testova širom svijeta.
Međutim, ni u Vladi ne prihvataju rezultate istraživanja, a iz nadležnog Ministarstva ekonomije podsjećaju da je, prema posljednjem Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2016–2017. World Economic Foruma, Crna Gora na 52. mjestu, a da su ispred nje od država bivše Jugoslavije samo Slovenija na 35. i Hrvatska na 47. mjestu.
Portparol Ministarstva ekonomije Marina Živaljević negira tvrdnje o iznošenju profita na štetu investicija.
"Crnogorski Telekom je do sada uložio 117 miliona eura u telekomunikacionu opremu i svake godine uloži oko 15 miliona u infrastrukturu. Telenor je za dvije decenije uložio više od 140 miliona eura, a M-tel oko 200 miliona eura. Značajne investicije operatora su bile i tokom nedavne aukcije radio-frekvencijskog sektora kada je ostvaren ukupan prihod od 50,6 miliona eura. Što se tiče profita, on po zakonu pripada vlasnicima", rekla je Živaljević za Radio Slobodna Evropa.
Da profit pripada vlasniku, teško da bi iko mogao da ospori, međutim, sudeći po izjavi sudskog vještaka za telekomunikacije, Predraga Boljevića, postoje sumnje da telekomunikacioni operateri koji svi imaju vlasnika izvan Crne Gore, iznose i novac koji ne spada u profit.
"Postoji mnogo modela po kojima možete iznijeti novac iz Crne Gore, a da se to ne vidi. Koliko mi plaćamo saobraćaj prema Njemačkoj, Norveškoj i Srbiji, a koliko oni plaćaju saobraćaj prema nama? To je jedan veoma lijep model da se iznese novac iz Crne Gore", zaključio je Boljević.
Facebook Forum