SARAJEVO - Resorni ministri zemalja u regionu, među kojima i BiH, juče su iz Sarajeva još jednom pozvali Hrvatsku da ukine novi pravilnik o kontroli uvoza voća i povrća, jer su njime ugrozili ekonomske interese proizvođača i izvoznika iz regije.
Podsjećamo, po novom pravilniku naknada za svaki obavljen inspekcijski nadzor ili kontrolu uvezenog voća i povrća plaća se 2.000 kuna ili 270 evra, dok je ranije iznosila samo 90 kuna, tačnije 12 evra.
Sastanak, kojem su prisustvovali Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Rasim Ljajić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, Dragica Sekulić, ministar ekonomije Crne Gore, i Ljupčo Nikolovski, ministar poljoprivrede Makedonije, iznjedrio je sedam zaključaka. Prema njima, donesene mjere su diskriminatorske i uvode različit tretman za domaće i uvozne proizvode, a cijena nadzora treba da odgovara stvarnoj cijeni postupka. Poziva se i Evropska komisija da se uključi u rješavanje problema. Do rješenja problema svaka od zemalja će pokrenuti odgovarajuće mehanizme. Učesnici sastanka su u okviru zaključaka pozvali da bude održan hitan sastanak tokom ove sedmice s nadležnim ministrom Hrvatske, s ciljem prevazilaženja nesagledivih posljedica za sve proizvođače u zemljama regiona, s obzirom na to da je trenutno period proizvodnje i izvoza sezonskog voća i povrća. Na taj poziv je Tomislav Tolušić, hrvatski ministar poljoprivrede, juče i pristao.
"Svakako ćemo iskoristiti mogućnosti ukoliko sljedeći sastanak ne urodi plodom i ne obezbijedimo ono što smo kroz zaključke tražili: ili povlačenje Pravilnika ili usklađivanje cjenovnika s prosjekom u EU", kazao je Šarović. Nije mogao precizirati kada će i kako BiH odgovoriti na potez Hrvatske.
"Nemojte misliti da nemamo spreman odgovor. Svakodnevno se vrše konsultacije s predstavnicima nadležnih agencija", rekao je on, dodajući da svi zajedno Hrvatskoj daju sedam dana prostora da promijeni svoju odluku.
Rasim Ljajić, ministar trgovine Srbije, istakao je kako ove mjere nemaju opravdanje ni po ekonomskoj ni po trgovačkoj logici, te da nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa, kao ni korak u pravcu stvaranja slobodne trgovine zemalja zapadnog Balkana.
"Posljednje tri sedmice imali smo tri potpuno različita obrazloženja o mjerama. Prve sedmice je rečeno da to nije ništa novo i da predstavlja usklađivanje s cijenama u EU. Utvrdili smo da to nije tačno. Druge sedmice rekli su da to rade zbog zaštite svojih potrošača, a u stvari štite proizvođače jer je taksa za pregled robe za uvoznike povećana na 2.000 kuna, a za Hrvate je ostala 90 kuna. Treće obrazloženje, koje vrijeđa zdravi razum, je da ovo nije mjera koja se uvodi za zemlje regije, već protiv 164 zemlje koje nisu članice EU. Naš cilj nije trgovinski rat, već da zaštitimo domaću proizvodnju", rekao je Ljajić.
Crnogorska ministarka ekonomije izrazila je uvjerenje da neće biti potrebe za uvođenjem kontramjera i da očekuje da do kraja sedmice bude pronađeno rješenje, dok je njen makedonski kolega istakao da je ta zemlja nakon uvođenja diskriminatorskih odredaba hrvatskog pravilnika uputila diplomatsku notu i naglasio da će zajedno s Crnom Gorom zatražiti pokretanje postupka i preduzimanje mjera pred Svjetskom trgovinskom organizacijom.
Inače, Srbija je već uvela kontramjere u okviru kojih je, pored voća i povrća, rigoroznim kontrolama podvrgnula i sve druge proizvode iz Hrvatske, zbog čega ih neće biti na tržištu u sljedećih 30 dana, koliko traje ta procedura.
ZAKLJUČCI
- Poziva se Republika Hrvatska da hitno ukine diskriminatorske odluke kojima se uvodi različit tretman za domaće proizvode i proizvode iz trećih zemalja.
- Cijena inspekcijskog nadzora treba da odgovara cijenama stvarnog postupka i da ne predstavlja posebno oporezivanje i treba da bude usklađena s prosječnom cijenom koja važi u zemljama regiona i EU.
- Traži se hitan sastank s nadležnima iz Republike Hrvatske, jer svako dodatno odlaganje proizvodi nesagledive posljedice. Prijedlog je da se sastanak održi u Podgorici.
- Poziva se Evropska komisija da se uključi u rješavanje problema.
- Crna Gora i Makedonija kao članice Svjetske trgovinske organizacije će pokrenuti odgovarajuće mehanizme.
- Do rješenja problema svaka od zemalja će u cilju zaštite sopstvenih ekonomskih interesa preduzeti konkretne mjere.
- Dogovoreno je da se ovakve vrste ministarskih sastanaka, nevezano za aktuelni problem, održavaju redovno s ciljem otklanjanja barijera. Sljedeći sastanak je u Skoplju narednog mjeseca.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.