Gosti N1: Liste čekanja smanjene u odnosu na prošlu godinu

Izvor: N1 televizija, 15.Avg.2018, 11:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Gosti N1: Liste čekanja smanjene u odnosu na prošlu godinu

Direktor instituta za ortopedsko-hirurške bolesti Banjica profesor doktor Zoran Baščarević izjavio je u Novom danu da liste čekanja nisu mera efikasnosti jednog zdravstvenog sistema, kao i da postoje svuda u svetu. "Pokušali smo da ih uredimo, mislim da su sada uređenije nego ikada. Prošle godine je na toj listi bilo 135.000 ljudi", kaže.

"Lista čekanja nije naš izum, to je preneseno iz Evrope i sveta. Kada se kaže taj podatak, to je stravično, da toliko ljudi čeka, >> Pročitaj celu vest na sajtu N1 televizija << podatak je frapantan", kaže zamenik direktora Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje Dragoslav Nenezić.

Dodaje da na institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje ukupno čeka 1484 pacijenta, a da je nekada bilo i oko dve, tri hiljade.

Na Banjici se na razne operacije čeka različito vreme, kaže direktor instituta za ortopedsko-hirurške bolesti Banjica profesor doktor Zoran Baščarević.

"Liste čekanja nisu mera efikasnosti jednog zdravstvenog sistema. Postoje svuda u svetu, pa i kod nas. Pokušali smo da ih uredimo, mislim da su sada uređenije nego ikada. Prošle godine u ovo vreme je na toj listi bilo 135.000 ljudi. Za ortopediju čeka 20.000, a tada je bilo 40.000. Nije se išlo redom, nisu bili uređeni podaci. Sada se monitoring podataka radi na dnevnom nivou", kaže Baščarević.

Ističe da postoje stvari za koje se ne čeka ništa, kao što je trauma, onkologija, deformiteti, patologije, infektivne, svi ti pacijenti bivaju odmah operisani.

"Na listama čekaju elektivne operacije, degenerativna stanja, gde stanje nije hitno. Takođe, i na listama postoje prioriteti u medicinskom smislu", kaže on.

Dodaje da u hirurgiji kojom se on bavi, ortopediji, pacijenti nikada nisu ugroženi.

"Možda im je životna udobnost umanjena, ali oni koji mogu biti ugroženi, oni se tretiraju odmah", kaže on, dodajući da i stanje na lsiti može biti promenjeno, ako se promeni zdravstveno stanje.

Dinić: Postavili smo dijagnozu, počeli da lečimo problem koji postoji

Direktor Lekarske komore Srbije Milan Dinić kaže da postoje sporadični slučajevi, ali da misli da je srž svega da pacijenti moraju biti bolje upoznati sa obavezama, pravima i mogućnostima.

"Dobro je što su ustanovljene kompjuterske liste, što imamo brojeve. Da se izrazim medicinskim rečnikom - postavili smo dijagnozu, počeli da lečimo neki problem koji postoji", kaže Dinić.

Mijatović: Pacijenti neinformisani, ne znaju kako da ostvare svoja prava

U temu jutra se uključila i reporterka N1 Neda Kurjački, koja je razgovarala sa ekspertkinjom za prava pacijenata Marinom Mijatović iz organizacije Pravni skener.

Pravni skener je organizacija osnovana sa idejom da iz pravnog ugla gleda na naš zdravstveni sistem, da pomogne građanima koji se leče da ostvare svoja prava.

"Postoji pravilnik o listama čekanja. određuje se koje su usluge na listi čekanja i koliki period čekanja podrazumevaju. Ne postoji nijedna usluga na koju je predviđeno više od 12 meseci čekanja, zato je upitno nepoštovanje pacijentovog vremena", kaže Mijatović.

Dodaje da zakon ne predviđa mogućnost da pacijent na drugi način ostvari svoje pravo, da ne može otići u privatnu ustanovu i na kraju refundirati usluge.

"Pacijenti su neinformisani, ne znaju kako da ostvare prava, smatram da zaposleni treba da im ukažu šta su njihova prava i kako da ih ostvare. Da se konsultuju sa lekarima i da se obrate savetniku ili zaštitniku prava osiguranih lica, koji su dužni pacijentu da daju informacije", kaže Mijatović.

Baščarević: Trenutni sistem ostavlja malo mesta za korupciju

"Pacijent je središte svega. Svi smo se opredelili za ovaj posao, bez obzira koliko je težak", kaže Dragoslav Nenezić.

Kaže da postoje dve grupe pacijenata.

"Prva grupa, koja se opredeli za našu instituciju, bez obzira koliko će da čeka. A druga, oni koji će biti opredeljeni da budu operisani najbrže u nekim drugim institucijama. Pravo svakog čoveka je da se odluči gde će biti operisan", kaže Nenezić.

Govoreći o korupciji koju mogu izazvati liste čekanja, Baščarević kaže da je trenutni sistem vođenja liste čekanja centralizovan i potpuno transparentan, te da ostavlja malo mesta za korupciju.

"Neko drugi monitoriše sve što vi radite. Mogućnosti za sve na ovom svetu postoje, ali sistem ne vidi takvu mogućnost. Za bilo koje pomeranje operacije mora da postoji validna dokumentacija. Postoji kancelarija koja vodi liste čekanja, ne vode ih doktori. Mi upisujemo pacijente u liste. Sve se to vidi u RFZO, to je potpuno transparentno, javna lista čekanja", kaže Baščarević, dodajući da probelmi u sistemu postoje decenijama, a da smo "sada na putu da ih rešimo".

Nenezić: Nikad nije dovoljno hirurga

Milan Dinić kaže da, prema evidenciji Lekarske komore Srbije, u zemlji ima trideset hiljada registrovanih lekara, što je dovoljan broj.

Dragoslav Nenezić, pak, kaže da "nikad nije dovoljno hirurga".

"Još je veći problem kako da zadržimo one koje smo izedukovali, da mogu da izedukuju ove mlade koji ostaju posle nas", kaže Nenezić.

Govoreći o potvrdama koje lekari mogu da izvade u Lekarskoj komori Srbije, Dinić kaže da je to potvrda da niste osuđivani pred Sudom časti.

"Izdaje se oko 800 potvrda godišnje, ali da se one ne uzimaju samo zbog iseljenja, veća da se najčešće uzimaju zbog rada vikendom u Bosni i Crnoj Gori, kao i zbog odlaska na doškolovavanje. Otprilike četvrtina je zbog ambicije odlaska u inostranstvo", kaže Dinić.

Govoreći o predviđanjima za naredni period, Baščarević kaže da očekuje da će se smanjiti vreme čekanja, ali ne i broj ljudi.

"Što više radite i više operišete, vi imate veći broj pacijenata. Poenta je samo da ne čekaju predugo", kaže Zoran Baščarević.

Izvor: N1

Nastavak na N1 televizija...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta N1 televizija. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta N1 televizija. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.