Dr Jevđević odgovara na pitanje da li oni sa hijaluronskim filerima i botoksom smeju da se vakcinišu

Izvor: B92, 22.Jan.2021, 12:52

Dr Jevđević odgovara na pitanje da li oni sa hijaluronskim filerima i botoksom smeju da se vakcinišu

Dr Maja Jevđević kaže da je botulinski toksin, ili, kako ga naši ljudi zovu botoksom, zapravo lek kao i svaki drugi, registrovan u Agenciji za medicinska sredstva za koji trenutno ne postoje urađene kliničke studije, te da će trebati neko vreme da bi se pokazala reakcija sa vakcinom i botulinskim toksinom.

"Za sada svi pacijenti koji imaju botoks u licu mogu da se vakcinišu. Kada je reč o hijaluronskim filerima, javili su se samo neki neželjeni efekti na Moderninu vakcinu >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << i to kod samo tri pacijenta koji su bili uključeni u ispitivanje. Šta se zapravo desilo - ono što bi se desilo kod bilo koje viremije - kad imamo neki virus u organizmu, a injektujemo hijaluronski filer, imamo lokalizovanu reakciju u smislu blagog otoka, crvenila koje samo treba prepoznati. To se rešava lokalnom terapijom kortikosteroidima. Dakle, svi pacijenti koji imaju injektovane i hijaluronske filere i botulinski toksin jesu kandidati za vakcinu. Međutim, savetovala bih pacijentima da nakon druge doze vakcine ostave jedno tri do četiri nedelje da prođe, pa onda da rade neku estetsku intervenciju", naglašava dr Jevđević, koju je ugostila TV Prva.

Vakcina, osim aktivnog sastojka, sadrži i razne pomoćne sastojke, razne stabilizatore vakcine i te alergijske reakcije se upravo i dešavaju na te pomoćne sastojke, dodaje alergolog dr Dragana Tadić.

"Zato je važno da pacijenti koji imaju istorije alergijskih reakcija, pogotovo na vakcine, obavezno to kažu svom lekaru jer lekar je taj koji će da proceni da li je ta alergijska reakcija prava i da li pacijent uopšte sme da primi vakcinu. Praktično, pacijent koji je imao neku neželjenu reakciju na vakcinu nije kandidat za vakcinu. Pacijenti koji imaju alergiju na polen, prašinu, hranu, na lekove tipa penicilin, ukoliko to nisu jake alergijske reakcije, odnosno te najteže anafilaktičke, sasvim bezbedno smeju da prime vakcinu, ali ako postoji podatak o anafilaktičkoj reakciji, pogotovo nakon primene injekcionog leka, obavezno je konsultovati se sa lekarom."

Anafilaktički šok je, kako objašnjava dr Tadić, najteža forma alergije, kada postoji sistemska reakcija i može doći do pada krvnog pritiska i srčanog zastoja, ali se ekstremno retko dešava.

"Češće se dešavaju blage alergijske reakcije, najčešće na mestu primene blago crvenilo, svrab, peckanje. Ako se takva blaga alergijska reakcija desi posle prve doze, to nije kontraindikacija da pacijent primi drugu dozu", kaže alergolog.

Prema njenim rečima, astmatičari smeju da se vakcinišu, ali moraju da budu u stabilnoj fazi svoje bolesti, odnosno dobro regulisani terapijom. Isto važi i za pacijente koji se leče od malignih bolesti, na hemioterapiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.