Da li treba da jedemo kao pećinski ljudi?

Izvor: B92, 30.Avg.2018, 08:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Da li treba da jedemo kao pećinski ljudi?

Čini se da je ovih dana svaka treća osoba ili već na paleo-dijeti ili planira da krene sa njom. Njihovi ciljevi su ili gubitak težine ili bolje zdravlje. Glavna premisa paleo-dijete je sedeća: Ako pećinski ljudi to nisu jeli, ne treba ni vi. Ali, da li je to dobar nutritivni savet?

Ovo su tri osnovne činjenice:

1. Ne postoji jedinstvena paleo-dijeta. Paleolit je trajao dva i po miliona godina i tadašnje populacije su imale raznoliku dijetu određenu klimom, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << geografijom, dobom godine i dostupnošću hrane.

2. Današnji ljudi i hrana nisu isti kao u vreme paleolita. Genetske promene i razmnožavanje su doveli do razvoja veoma različitih organizama kod oba.

3. Nisu sprovedene velike studije među ljudima koji su decenijama držali paleo-dijetu niti se znaju njeni dalekosežni uticaji na zdravlje.

Treba imati na umu da je životni vek ljudi pre razvoja poljoprivrede pre 15.000 godina retko dosezao ili bio duži od 40 godina, zbog čega takozvane bolesti civilizacije nisu poznate, prenosi Nedeljnik.

Postoji jedna osnovna premisa paleo-dijete koja bi trebalo da doprinese svačijem zdravlju: Izbegavajte hranu koja je zapakovana i prerađena. Dijeta je zapravo zasnovana na manje masnom mesu, voću, povrću, orašastim plodovima i semenkama, a izbegavaju se namirnice koje su postale uobičajene sa razvojem poljoprivrede - žitarice i mlečni proizvodi.

Ali, da li je dijeta praktična? Koliko će ljudi koji vode decu u školu i spremaju se za posao imati vremena da ispeku lososa? I da li će živeti srećno bez parčeta hleba, krekera ili malog sladoleda?

Mediteranska dijeta, koju sada promoviše većina nutricionista i stručnjaka koji proučavaju ishranu, mnogo je lakše primenjiva u modernom životu. Nutritivno je balansiranija i mnogo ukusnija.

Mediteranska dijeta podrazumeva male porcije hrane životinjskog porekla i više zavisi od biljnih proteina iz mahunarki. Ona uključuje i maslinovo ulje i druge monozasićene masti. Raznovrsnija je, jeftinija, manje štetna po okolinu i lakše se uklapa u savremeni životni stil.

Međutim, nekoliko kratkoročnih studija ukazuje na to da je paleo-dijeta efikasnija od mediteranske kada je reč o gubitku kilograma i smanjenju faktora rizika za bolesti poput dijabetesa tipa 2 i srčanih oboljenja.

Popularna tvrdnja među ljubiteljima paleo-dijete jeste da smo mi jedini sisari koji piju mleko i kad odrastu. Mnogi ljudi još u detinjstvu izgube sposobnost varenja laktoze. Ali Marlena Zuk, evolutivni biolog sa Univerziteta Minesota, kaže da su mnogi drugi razvili sposobnost da proizvode enzim koji omogućava preradu laktoze. Ta promena se dogodila u poslednjih 5000 do 7000 godina, ali je jedan od primera kako su se ljudi promenili i to relativno brzo. I iako je mudrije jesti manje belog brašna i prerađenih žitarica koje naša tela brzo prerade u šećer, dr Zuk navodi da kod ljudi geni za amilazu, enzim koji razgrađuje skrob, i dalje evoluiraju.

To važi i za naše mikrobiome - milijarde organizama koji žive u našem telu - a koji su se znatno razlikovali kod paleolitskih ljudi. Ljudi u paleolitu su bili lovci-skupljači i veći deo dana su provodili šetajući ili trčeći u potrazi za hranom i duže vremena su je spremali.

Ako ste spremni na to, samo napred.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.