Vikiliks, uzbunjivači i Amerika: Dan kada je svet saznao tajne iz diplomatskih prepiski

Izvor: B92, 28.Nov.2021, 13:21

Vikiliks, uzbunjivači i Amerika: Dan kada je svet saznao tajne iz diplomatskih prepiski

Pandorina kutija tajnih i poverljivih dokumenata američkih diplomata otvorena je 28. novembra 2010. godine na uzbunjivačkom sajtu Vikiliks.

Tajni razgovori diplomata, razmena podataka i sve ono što, ako se političari pitaju, ne treba da vidi svetlost dana eksplodirali su na naslovnim stranama i ekranima širom sveta tog 28. novembra 2010. godine.

Detonator je pokrenuo tada već poznati uzbunjivački sajt >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << Vikiliks objavljivanjem više od 250.000 tajnih vojnih i diplomatskih dokumenata upućenih tokom prethodnih skoro pola veka iz stotina američkih ambasada širom sveta različitim službama u Stejt departmentu.

Vikiliks je, zahvaljujući podacima dobijenim od tadašnje analitičarke američke vojske Čelsi Mening, svetu predočio dobro čuvane tajne - da je američka vojska ubila hiljade avganistanskih civila u neprijavljenim incidentima, Vašington naredio špijuniranje zvaničnika Ujedinjenih nacija, a Saudijska Arabija prepoznata kao najvažniji izvor finansiranja ekstremizma.

Dokumenta su objavljivana u etapama, u saradnji sa španskim dnevnikom El pais, nemačkim Špiglom, francuskim Mondom, britanskim Gardijanom i američkim Njjujork tajmsom.

Skoro da nije bilo regiona iz kojeg nije bilo depeša, a među njima se više od 800 odnosilo na Srbiju.

Šta su depeše?

Normalan vid komuniciranja ambasade sa matičnom državom, odnosno ministarstvom spoljnih poslova.

Imaju različite stepene poverljivosti - otvorene i zatvorene, odnosno šifrovane.

Ambasada saopštava ministarstvu sve što je relevantno za odnose dve zemlje, objašnjava Diklić.

"Takođe izveštava o postupanju po instrukcijama koje preko depeše dobije oko konkretnih predloga iz matične zemlje.

"Tada službenici ambasade, savetnici ili ambasador idu i razgovaraju sa zvaničnicima zemlje domaćina ili drugim izvorima, te sastave depešu", navodi.

Diklić objašnjava da su depeše važno i najbrže sredstvo komuniciranja zato što ministarstva spoljnih poslova rade 24 sata i u svakom trenutku mogu da prime hitnu depešu.

"U obimnijim slučajevima prave se veliki pisani izveštaji koji se šalju diplomatskom poštom", kaže on.

Pošto su depeše tajne, njima se ne prenose samo najvažnije činjenice, nego kako se ko ponašao, šta je ko govorio, kao i procene o ličnostima koje su učestvovale u razgovorima, objašnjava Branko Čečen direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) za BBC na srpskom.

"Bila je to mešavina vrlo ozbiljnih stvari i nečega što je posle vrlo tabloidno iskorišćeno", navodi.

Čečen objašnjenje vidi u tome što je "Srbija tradicionalno okrenuta sebi i ne oseća se delom sveta".

"Sve veze i spoljnopolitički komentari američke administracije na Srbiju i njene lidere bili su više u domenu zanimljivosti", kaže.

Pogledajte video: Ko je Džulijan Asanž?

Potraga za Ratkom Mladićem i Kosovo

Ipak nije sve ostalo na nivou političkih prepirki.

Depeše su objavljivane u periodu kada se tragalo za osumnjičenim bivšim komandantom Vojske Republike Srpske Ratkom Mladićem, optuženim za genocid i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Jedna od otkrivenih depeša pokazala je da su srpski zvaničnici prethodno rekli američkim diplomatama u Beogradu da Rusija možda zna gde se krije Mladić.

Mladić je uhapšen 26. maja 2011. godine, a deset godina kasnije je pred sudom u Hagu pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

Čečen takođe izdvaja dve depeše o toku pregovora o budućem statusu Kosova, kao i ophođenje američke administracije prema Srbiji i njenoj Vladi.

Jedna od depeša iz 2006. godine otkriva kako su zapadne sile svim diplomatskim sredstvima pokušavale da izdejstvuju nezavisnost Kosova i za to dobiju podršku Rusije.

"Ono što je izvesno jeste da Rusima ne sme biti dozvoljeno da veruju da će pretnja vetom delovati jer bi oni to iskoristili", napisao je tadašnji američki ambasador u Francuskoj Kreg Stejplton.

Takođe, u jednoj od depeša navedena je zabrinutost Amerike da bi pritisak Srbije mogao da dovede do podele Kosova i mogućeg porasta nasilja među etničkim grupama.

Objavljivanje ličnih podataka - ugrožavanje bezbednosti?

Prvobitno su poverljiva dokumenta javnosti predstavljena uz prekrivena imena i lične podatke.

Džulijan Asanž, osnivač Vikiliksa, pozvao je američke zvaničnike na razgovor o preporukama za sakrivanje identiteta izvora, što su oni odbili.

U septembru 2011. godine, Vikiliks objavio ostatak dokumenata bez prekrivanja ličnih podataka, izazvavši bes i kritike širom sveta.

Uprkos tome što je obim podataka ogroman, neophodno je imati skrupula prema njima, kaže Rodoljub Šabić, advokat i bivši Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka od ličnosti.

"Takvi podaci ne smeju da se objavljuju bez preke potrebe.

"Takođe, mora se voditi računa o čijim podacima se radi - jedno je objaviti lične podatke slučajnog aktera nekakve delikatne situacije, a drugo je lične podatke ili bankovni račun na Devičanskim ostrvima nekog ministra, šefa policije ili onoga ko to ne bi smeo da ima", objašnjava on za BBC na srpskom.

Tako su podaci LGBT aktivistkinje Majde Puače iz Srbije završili na Vikiliksu, kada je objavljena depeša u vezi sa zabranom Povorke ponosa 2009. godine.

Kako je Puača bila nominovana za Međunarodnu nagradu za ljudska prava, njena kućna adresa, telefon i broj pasoša našli su se u depeši - i ubrzo osvanuli na desničarskim forumima.

Neke od najvažnijih depeša:

Zamah među uzbunjivačima

Čelsi Mening je imala 22 godine kada je u martu 2011. osuđena na 35 godina zatvora pred vojnim sudom po strogom Aktu o špijunaži iz 1917. godine zbog dostavljanja poverljivih informacija Vikiliksu.

Bivši američki predsednik Barak Obama pomilovao je Mening 2017. godine.

Ovaj slučaj je ohrabrio je druge da istupe sa iznošenjem informacija od javnog interesa, tvrdi Čečen.

"Mi to vidimo po praktično neporemećenom nizu ogromnih količina dokumenata dostavljenih novinarima.

"Ljudi se odlučuju na taj potez i to se događa sve češće, ne možemo da postignemo sve da obradimo", navodi.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk.

Izvor: BBC News na srpskom

Nastavak na B92...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Vikiliks, uzbunjivači i Amerika: Dan kada je svet saznao tajne iz diplomatskih prepiski

Izvor: Danas, 28.Nov.2021

Getty Images Tajni razgovori diplomata, razmena podataka i sve ono što, ako se političari pitaju, ne treba da vidi svetlost dana eksplodirali su na naslovnim stranama i ekranima širom sveta tog 28. novembra 2010. godine. Detonator je pokrenuo tada već poznati uzbunjivački sajt Vikiliks objavljivanjem...

Nastavak na Danas...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.