Velika narodna Skupština 1918. godine kruna saradnje Srba i Slovaka

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 23.Nov.2018, 17:21   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Velika narodna Skupština 1918. godine kruna saradnje Srba i Slovaka

Među 757 članova Velike narodne Skupštine Srba, Bunjevaca, Slovaka i ostalih Slovena, bila su 62 delegata slovačke nacionalnosti. Ozbiljna politička saradnja Slovaka i Srba, počinje još na majskoj Skupštini u Sremskim Karlovcima 1848., sa koje su Srbi uputili zahtev Beču za autonomijom i proglasili Srpsku Vojvodinu. Tokom druge decenije 20-оg veka, ta saradnja je krunisana.

Velika narodna skupština iz 1918. godine došla je kao logičan sled višedecenijske tesne političke >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << saradnje dvaju srodnih naroda - Srba i Slovaka, i tadašnjih istorijskih prilika. Slovaci su o svom učešću na Skupštini odlučili dve nedeljle pre njenog održavanja, kada su doneli Deklaraciju u 15 tačaka.

"Ta deklaracija koja je pročitana govori upravo o ravnopravnosti svih naroda, o narodnom školsktvu, znači da svako ima pravo da uči na svom jeziku u okvirima koji su garantovani nekim pravnim okvirom, da se pomogne seljacima u vreme elementarnih nepogoda... Sve je to bilo u toj deklaracijia koja ima 15 tačaka, i koja je pročitana na Velikoj narodnoj skupštini", rekao je Pavel Surovi, direktor Kulturnog centra Kisač.

Za potpredsednika Velike narodne skupštine izabran je Ljudevit Mičatek, a među delegatima našli su se najugledniji Slovaci tog vremena.

"To su sve bili izabrani ljudi koji su bili oko Krne i Mičateka, koji su s njima bili sarađivali. Iz Petrovca Jan Lehotski, prvi gradonačelnik opštine Bački Petrovac, Jan Čajak pesnik, svi ti velikani koji su se družili i koji su bili jedna elita. I to stvarno danas  nama Slovacima jako fali. To je jedno vreme, jedno stvarno verovanje u nešto. Cela inteligencija je bila okupljena, ceo narod se probudio, i svi su bili zajedno. To je neponovljivo", dodao je Surovi.

Jedan od slovačkih delegata bio je Juraj Gombar, tada tridesetosmogodišnji zemljoradnik iz Kisača koji je svojim rođacima ostao u živom sećanju.

Juraj Đura Gombar je ostao bez muških naslednika, jer su njegovog sina dr Janka Gombara kao izrazitog antifašistu i saradnika komunista nacisti internirali u logor Mathauzen odakle se nije vratio.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.