Adolescenti u Srbiji: Roditelji ih ne razumeju, vršnjaci često osuđuju

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 18.Nov.2019, 13:59   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Adolescenti u Srbiji: Roditelji ih ne razumeju, vršnjaci često osuđuju

Doba adolescencije najburniji je životni period. Karakterišu ga brojne promene, kako fizičke, tako i mentalne. Problemi sa kojima se najčešće suočavaju vezani su za prihvatanje u društvu i nerazumevanje roditelja. Ipak, glavni oslonac u rešavanju pomenutih neprijatnih situacija nalaze upravo u odraslima i vršnjacima.

Kikindski gimnazijalci suočavaju se sa istim problemima kao i njihovi vršnjaci. Učenica drugog razreda Nevena Adamov naglašava da se kao najčešći uzroci >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << sukoba javljaju odbacivanje vršnjaka i neprihvatanje različitosti.

"Na primer, vršnjaci dosta osuđuju jedni druge na osnovu kakvu muziku slušaju, kakvu literaturu čitaju i bilo šta tome slično", kaže Nevena Adamov.

Problema je mnogo, ali i načina na koji se oni rešavaju. Kako kažu kikindski gimnazijalci, svako rešenje nalazi se u nama. Ipak, tu je i okolina kojoj se obraćaju za pomoć, naglašavaju Marko Matejin i Sara Zamurović.

"Apsolutno uvek škola, barem iz mog primera. Ja sam imao školskog psihologa, pa za svaki problem prvo odlazim kod nje", veli Marko.

"Ja smatram da uvek prvo treba da se obratimo roditeljima, pošto nas oni ipak najbolje poznaju i žele najbolje za nas, koliko god mi mislili da su oni nekada prestrogi, ali oni to sve rade za naše dobro", dodala je Sara.

Mladi ističu da su standardi u ponašanju, kao i problemi, sada drugačiji, nego pre nekoliko godina, zbog velikog uticaja društvenih mreža, koje diktiraju principe novog doba, dodaje Nevena.

Za adolescente je važno da znaju da uvek postoji adresa na kojoj mogu potražiti pomoć. Kroz razgovor se, kako ističe školski psiholog Miljana Kitanović, iz naizgled bezazlenog problema, najčešće jave mnogo teže poteškoće.

"Uglavnom su to problemi vezani za prihvatanje, kako biti deo grupe, da ne bude odbačen, da se ne razlikuju. Tu su i porodični problemi, problemi prilikom učenje, različite vrsta depresija, anksioznosti, stresa", smatra Miljana Kitanović, školski psiholog.

Uz razvojne promene, koje prate tinejdžere, tu su i prenaglašene emocije. One se najefikasnije kanališu iskrenim razgovorom. Zato je veoma bitno da druga strana ima sluha i pokaže interesovanje, za te, na prvi pogled nebitne, ali suštinske probleme, koje formiraju mladu ličnost.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.