Izvor: Vesti-online.com, 06.Mar.2012, 18:25

Tužioci: Šešelj dobrovoljce trovao mržnjom, pa slao na front

Tužioci: Šešelj dobrovoljce trovao mržnjom, pa slao na front

Tužioci su danas u nastavku završne reči na suđenju Vojislavu Šešelju pred Međunardonim tribunalom u Hagu, ukazali da je optuženi odgovoran za zločine dobrovoljaca Srpske radikalne stranke nad nesrbima u Hrvatskoj i BiH, čak i ako nad njima nije imao "operativnu komandu".

Ti zločini za koje je Šešelj optužen - ponovili su tužioci - počinjeni su 1992-1993. u okviru udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo stvaranje Velike Srbije nasilnim, trajnim uklanjanjem >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << Muslimana i Hrvata iz velikih delova Hrvatske i BiH.

"Šešelj je uticao na sve aspekte delovanja dobrovoljaca, čak i ako nije imao operativnu komandu. On je te jedinice raspoređivao, odlučivao kada će i gde ići i imenovao njihove zapovednike", rekla je tužiteljica Liza Birsej.

Ona je navela da su ti zapovednici redovno izveštavali lidera radikala o akcijama u Hrvatskoj i BiH, gde su bili potčinjeni JNA ili lokalnoj Teritorijalnoj odbrani.

Birsejeva je kazala i da su dobrovoljci bili "zatrovani Šešeljevim govorom mržnje" prema nesrbima, pre nego što bi ih on "razuzdane" uputio na ratna područja. Kao dokaz da je Šešelj imao "apsolutnu moć" i da je "odlučivao o svemu" u vezi s dobrovoljcima, tužiteljica je navela izjave njegovih tada najbližih saradnika iz Ratnog štaba SRS - Ljubiše Petkovića i Zorana Rankića.

Citirala je i reči još jednog njegovog saradnika, Jovana Glamočanina, koji je rekao da je Šešelj "imao komandu i kontrolu" slanja dobrovoljaca na ratišta.

Petković, Rankić, Glamočanin i drugi nekadašnji Šešeljevi saradnici tokom suđenja su, kao svedoci sudskog veća, tvrdili da su te izjave neistinite i da su ih dali pod pritiskom i pretnjama tužilaca, ali je, posle istrage, Tribunal te optužbe odbacio. Izjave bivših članova rukovodstva SRS-a prihvaćene su potom kao dokazni materijal.

Kao dokaz da su počinioci zločina nad nesrbima u Hrvatskoj i BiH bili "šešeljevci", tužioci su predočili da je Šešelj u proleće 1993. unapredio u "četničke vojvode" zapovednike dobrovoljačkih jedinica koje su prethodno ubijale i progonile Hrvate i Muslimane u Vukovaru, Bosanskom Šamcu, Bijeljini i Sarajevu. Tu vezu, prema rečima tužilaca, Šešelj je nastojao da opovrgne u svom završnom pisanom podnesku.

Dvojica od tada unapređenih "vojvoda" bili su Milan Lančužanin, zvani "Kameni", i Miroslav Vujović, vođe dobrovoljaca SRS-a u Vukovaru koji su, s drugim licima, u novembru 1991. streljali oko 200 hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara, ukazali su tužioci.

Iako nije negirao taj zločin, već ga je nazvao "strašnim", Šešelj je, kako tvrde tužioci, nastojao da opovrgne vezu sa počiniocima.

Suprotno tome, dokazi pokazuju da je Lančužaninovu jedinicu, zvanu "Leva supoderica", u Vukovar poslao sam Šešelj, a svedoci Petković i Rankić potvrdili su da se Lančužanin prema lideru radikala ophodio "kao prema komandantu", naglasili su tužioci.

Oni su tvrdili i da je dokazano da je Šešelj u Vukovaru i neposredno činio progon time što je sve Hrvate nazivao "ustašama", govoreći da od njih "mora biti očišćeno celo područje" istočne Slavonije. On je istovremeno poručio dobrovoljcima tokom dve posete tom gradu da "nijedan živ ustaša ne sme napustiti Vukovar".

Optuženi je, kako su rekli tužioci, tim izjavama pokazao nameru da se progna hrvatsko stanovništvo sa te teritorije, što su "šešeljevci" i učinili.

Tužioci su detaljno govorili i o etničkom čišćenju nesrba i zločinima dobrovoljaca SRS-a u selu Voćin u zapadnoj Slavoniji, kao i u Bosanskom Šamcu, Brčkom, Zvorniku i u širem području Sarajeva. Kao počinioce masovnih i teških zločina nad Muslimanima u Zvorniku, poput ubistva 740 muškaraca u tehničkoj školi u Karakaju, tužioci su naveli "Žute ose" braće Vojina i Dušana Vučkovića, jedinicu Stojana Pivarskog, "četnike" iz Kraljeva predvođene "vojvodom" Miroslavom Vukovićem Ćeletom i "četničku" jedinicu iz Loznice.

Sve te paravojske bile su povezane sa Šešeljom i progonile su nesrpsko stanovništvo, za šta se on zalagao u govorima, podvukli su zastupnici optužbe koji će završnu reč okončati sutra, kada će predložiti i kaznu za optuženog.

Šešelj, koji se brani sam, govore tužilaca, od kojih su neki danas prvi put bili u sudnici, pratio je uz često ironično osmehivanje. Svoju završnu reč, on će izložiti iduće nedelje, od 12. do 15. marta.

Lider SRS-a optužen je za progon nesrba na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi i deportacije i nehumana dela, kao zločine protiv čovečnosti. Optužnica ga tereti i za kršenje zakona i običaja ratovanja - ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, za uništavanje verskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine.
Pogledaj vesti o: Vojislav Šešelj

Nastavak na Vesti-online.com...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.