Šta će Putin sa svetom, a šta će svet sa njim?

Izvor: B92, 19.Mar.2018, 21:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta će Putin sa svetom, a šta će svet sa njim?

Agencija AP navodi da Vladimir Putin sada ima jaču kontrolu nad Rusijom i jači položaj u svetu, a mediji ocenjuju da je pobedio u atmosferi Hladnog rata.

AP ocenjuje da su se Putinovi domaći neprijatelji većinom povukli u senku, a njegovi strani protivnici imaju svojih problema - od trapavog izlaska Britanije iz Evropske unije, do haosa u administraciji američkog predsednika Donalda Trampa.

Čak >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << ni neregularnosti na izborima neće oštetiti Putinov oklop, dok su ga optužbe za mešanje u američke predsedničke izbore u SAD 2016. godine i naručivanje napada na bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i njegovu kćerku Juliju načinile još popularnijim u Rusiji, navodi američka agencija i konstatuje da su odnosi između Rusije i Zapada na najnižem nivou još od raspada Sovjetskog saveza.

Uprkos donekle prijateljskom odnosu sa Trampom, Putinov novi mandat ne daje mu previše podstreka da traži savez sa Vašingtonom, pogotovo zbog intenziviranja istrage o mogućem ruskom mešanju američke predsedničke izbore 2016. godine.

Lideri koji su prijateljski nastrojeni prema Putinu ostvarili su dobre rezultate u Italiji i Nemačkoj, navodi AP i dodaje da će u zapadnim zemljama verovatno biti još hakerskih napada povezanih sa Rusijom, kao i propagande koja će za cilj imati da ometa izbore ili na neki drugi način diskredituje demokratiju.

S obzirom na to da Putinova popularnost raste svaki put kada zauzme čvrst stav prema Zapadu, od njega se može očekivati još "tvrdih" govora sledeći put kada se pojavi pretnja po unutrašnju bezbednost Rusije, kao i upotreba prava veta kada se u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija pojavi pretnja po interese Moskve.

Njegova izjava od pre nekoliko nedelja, da je Rusija razvila novo nuklearno oružje koje može da izbegne svaki sistem raketne odbrane jasno pokazuje da je Putin odlučan da uveća rusku moć zastrašivanja.

Rusija se neće, ocenjuje američka agencija, uskoro povući iz Sirije, jer na nju gleda kao na geopolitičku i vojnu pobedu nad nelegalnom intervencijom predvođenom Zapadom. AP procenjuje da bi ohrabreni Putin mogao da pozicionira rusku vojsku kao mirovne snage i u drugim regionalnim sukobima, kao na primer u Libiji, gde Rusija ima naftne interese i gde je katastrofalna invazija Zapada pre sedam godina tu zemlju ostavila u stanju bezakonja i preplavljenu ekstremistima.

Za Ruse, najveća Putinova pobeda u poslednjih 18 godina je anektiranje Krima i slom ukrajinskih ambicija da se približi NATO-u i Evropskoj uniji. Putin je frustriran zbog sankcija koje su protiv Rusije uvele SAD i EU, ali ne izgleda voljan da učini ustupke koje bi te sankcije okončala. Ukrajina je podeljena izmedju zapaljive vlade u Kijevu i separatistickog regiona koji ima podršku Rusije u zamrznutom, ali i dalje smrtonosnom konfliktu koji služi Putinovim interesima, navodi AP.

Rusija je akcijom u Ukrajini uputila upozoravajući signal zemljama u svojoj orbiti da je okretanje Zapadu opasno, a bivše članice sovjetskog bloka se sve više okreću Moskvi - od Madjarske i Poljske, do Češke i Slovačke. Putnov novi mandat bi, u teoriji, mogao da mu omogući da krene u hrabre reforme koje su Rusiji odavno neophodne, kako bi se podigao životni standard stanovništva i smanjila zavisnost od izvoza nafte. On je, međutim, uverio birače da su drastične promene opasne, a da zaštita zemlje od pretnji ima prednost nad poboljšanjima njihovih uslova života.

Stručnjaci predviđaju da bi Putin mogao da sprovede neke promene, poput lakšeg dolaska do stana, ili borbe protiv korupcija na lokalnom nivou. Velike promene, poput reforme penzionog sistema, ili smanjenje vojnog budžeta, manje su verovatne. Rusija je izdržala dvogodišnju recesiju, a inflacija i deficit su trenutno niski, međutim, lična primanja stagniraju, sistem zdravstvene zaštite se raspada a korupcija cveta.

Najveće pitanje za stanovnike Rusije je šta će se dogoditi kad Putinu istekne šestogodišnji mandat, smatra AP. Putin bi, prema ustavu, trebalo da ode 2024. godine, ali bi do tada mogao da izmeni pravila i ukine postojeća ograničenja, ili da na to mesto postavi nekog slabog naslednika i nastavi da vlada iz senke.

AP, takođe, podseća da je 65-godišnji Putin, na konferenciji za štampu, upitan da li će se 2030. ponovo kandidovati, uzvratio: "Smešno. Mislite li da ću ovde biti dok ne napunim 100 godina?"

Francuski mediji pak navode da je Putin izabran u atmosferi Hladnog rata, dok ga na domaćem planu očekuju ekonomski izazovi, opšta je ocena francuskih medija u komentarima o predsedničkim izborima u Rusiji.

Mediji u Parizu podsetili su danas da Putin na međunarodnom planu treba da se suoči s nedavnom aferom trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji i da je njegova pobeda na izborima u nedelju "pod senkom" Hladnog rata. Takva atmosfera je svakako uticala i na "ujedinjenje Rusa i okupljanje oko Putina", dok je "opozicija koja nije dobila medijski prostor tokom kampanje postala beznačajna u očima većine Rusa", ocenio je list Lezeko.

List Poen ocenio je sa svoje strane da Putin treba da se suoči s "pet izazova u zemlji - demografskom krizom, sistemom penzionisanja koji je na izdisaju, stranim investicijama koje kaskaju, privredom koja zavisi od goriva i slabom produktivnošću".

Iako je Putin u nekoliko navrata pominjao "porodičnu politiku", pitanje demografije je od suštinskog značaja pošto je Rusija sa sadašnjih 149,9 miliona stanovnika od 1991. posle raspada Sovjetskog saveza izgubila oko pet miliona stanovnika. Poen je dodao da penzije iako male u Rusiji sve više opterećuju državni budžet, a jedan od razloga je i rani odlazak u penziju, 55 godina za žene i 60 za muškarce.

List Ekspres je preneo da se Rusija suočava sa nepoverenjem stranih investitora, kako zbog komplikovane birokratije tako i zbog sankcija uvedenih Rusiji zbog situacije u Ukrajini. Analitičari smatraju da ekonomija nije dovoljno efikasna u Rusiji jer je nasledila sovjetski sistem s privrednim rastom koji potiče pretežno iz naftnog bogatstva koje poseduje zemlja dodajući da to nije dovoljno jer je i industrija godinama bez inovacija, naveo je Ekspres.

Nastavak na B92...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.