Vremenska kapsula: 11.000 godina star rudnik u podvodnoj pećini iznenadio arheologe

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 06.Jul.2020, 17:43

Vremenska kapsula: 11.000 godina star rudnik u podvodnoj pećini iznenadio arheologe

Otkriće predstavlja pravu "vremensku kapsulu" i daje redak uvid u život nekih od prvih stanovnika Amerike, koji su živeli u Jukatanu hiljadama godina pre uspona drevne države Maja.

U proleće 2017. godine par ronilaca ronio je kroz uske prolaze pećine ispunjene vodom ispod meksičkog poluostrva Jukatan. Preronili su gotovo pola milje kroz pećinski sistem, vijugajući oko stena, kad su napokon stigli do "praga" od oko 28 centimetara.

"To je bio portal koji vodi >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << na drugu stranu", priseća se jedan od ronilaca, Sem Mejčem, direktor istraživačkog centraKintana Ro (Quintana Roo Aquifer System Research Center - CINDAK).

U komori na koju su naišli, koja je ležala iza malog prolaza bio je prizor očuvan u zapanjujućim detaljima: drevno nalazište crvenog okera, pigmenta starog 11.000 godina, sačuvano sa alatom i mestom gde se ložila vatra. Rudnik, opisan u novoj studiji objavljenoj 3. jula u časopisu Science Advances, jedno je od retkih arheoloških nalazišta koje otkriva gde su i kako drevni ljudi iskopavali živopisne pigmente koji su korišćeni u razne svrhe, uključujući i pogrebne rituale, oslikavanje pećina, pa čak i za kreme za sunčanje.

"Provela sam dosta vremena zamišljajući različite načine na koje su ljudi u prošlosti mogli da prikupljaju mineralne pigmente", kaže autor studije Brendi Mekdonald, arheolog sa Univerziteta u Misuriju i stručnjak za oker pigmente.

"Kad sam videla nalazište u ovako očuvanom stanju, to me je jednostavno oduševilo".

Otkriće takođe daje redak uvid u život nekih od prvih stanovnika Amerike, koji su živeli u Jukatanu hiljadama godina pre uspona drevne države Maja, piše National Geographic.

Najmanje devet drevnih jedinki identifikovano je u zapetljanom sistemu pećina ispod Kintana Ro. Ovi ostaci ostali su potopljeni hiljadama godina nakon što je pećine poplavilo more pre otprilike 8000 godina.

Naučnici i dalje raspravljaju o tome šta su ljudi radili ovako duboko u mračnom podzemlju. Da li su sahranijivali svoje mrtve? Tražili izvore slatke vode?

"Šta su, dođavola, tražili tamo dole?" pita se Roberto Junko, direktor kancelarije za podvodnu arheologiju Nacionalnog instituta za antropologiju i istoriju (INAH), regulatornog tela za arheologiju u Meksiku. "Sada imamo zaista, zaista jake dokaze da je bar jedan od razloga bio iskopavanje okera."

Otkrivanje lokaliteta

Otkrivanje rudnika desilo se slučajno, kada su studenti geodezije, pod vođstvom Freda Devosa, ronioca CINDAK-a, tokom ronjenja u sistemu pećine Sagitario, uočili prethodno neprimećeni tunel. Devos i Mejčem vratili su se na ovo mesto ubrzo nakon tog zarona sa studentima. Nakon dužeg ronjenja i probijanja kroz uski prolaz, ronioci su bili zadivljeni onim što su videli -lokalitet koji predstavlja vremensku kapsulu ljudske aktivnosti.Nagoreli kamen i drveni ugalj ostao je od plamena koji su nekad osvetljavali pećinu, a uredne gomile stena, govorile su nam da su nekadašnji stanovnici obeležavali put poput rudara. "Fred i ja smo počeli da ukazujemo na sve ove stvari", kaže Mejčem. "To nije prirodno i ne postoji ništa što bi to moglo da učini ili napravi, osim ljudi." Devos je posetio Eduarda Rajnharda, geoarheologa sa Univerziteta Mekmaster da razgovara o ovoj lokaciji. Rajnhard je u početku bio skeptičan, ali več sledeće godine otišao je do Meksika. Ostao je zapanjen delom pećine sa artefaktima, koji je kasnije nazvan La Mina (rudnik). "Mesto je fenomenalno", kaže Rajnhard.

Kako je mnogo ljudi ronilo u ovim pećinama, ostala je sumnja da li ove neobičnosti potiču iz drevne ili moderne aktivnosti, kaže Rajnhard.

Sada, sa tako netaknutim primerom drevnog oker rudnika "u ruci", tim je uspeo da potvrdi da su najmanje dva mesta u potopljenim pećinama, nekih 20 milja južno od La Mina u Kintana Ro, verovatno drevna nalazišta. Prema radiokarbonskoj analizi, tri rudnika su bila u upotrebi pre 10 000 do 12 000 godina.

Istraživanje

U saradnji sa drugim naučnicima i roniocima, istraživačka ekipa je započela dokumentovanje drevne rudarske aktivnosti unutar identifikovanih lokacija. Tokom 100 zarona u ukupnom trajanju od preko 600 sati pod vodom, tim je sakupio uzorke, snimio video i desetine hiljada fotografija, kako bi konstruisali trodimenzionalni model lokacijeLa Mina. Analizom su dobili živopisnu sliku dobro planiranih drevnih ekspedicija pod zemljom, koje su se odvijale tokom 2000 godina, odnosno generacijama.

Ugljen koji je pronađen oko rudnika potiče iz šume čije je drveće bogato smolom i verovatno je odabrano zbog svoje sposobnosti da gori jako i dugo, pokazala je analiza koju je radio Bari Rok sa Univerziteta u Nju Hempširu.

Lokacija takođe čuva misaoni postupak drevnih rudara o iskopavanju materijala, napominje Rajnhard: "Rudari su pratili oker duž jendog tunela, a zatim su se pomerili u stranu da iskopaju još jednu jamu. Oni su razumeli neke osnovne geološke principe koji zapravo nisu kodifikovani ili formalizovani do sredine 1600-ih", kaže on.

Sami pigmenti su takođe bili veoma kvalitetni, dodaje Mekdonald, sa malo nečistoća i vrlo fine veličine zrna. To znači da lako daje svoje živopisne nijanse svemu što dodirne. "Boje izgledaju ludo", kaže on.

Ipak, šta su tačno ljudi radili s ovim obiljem pigmenta? Oker je materijal bogat gvožđem koji su ljudi širom sveta koristili stotinama hiljada godina.

Pigmenti su korišćeni u Južnoj Africi pre oko 100 000 godina. Oni osvetljuju obrise podignutih ruku na zidovima pećine Šove u Francuskoj, crteža starih oko 30 000 godina. On je posut preko žene sahranjene u pećini na severu Španije pre nekih 19 000 godina.

Upotreba okera je, osim u obredne svrhe, bila i praktična. Korišćen je kao sredstvo protiv komaraca ili krema za sunčanje. Možda je činio i osnovu za lepljenje u izradi alata. Neki autohtoni Afrikanci i Australijanci i danas koriste ove žive pigmente i u ritualne i u praktične svrhe. Međutim, u koje svrhe su ga koristili ljudi koji su iskopavali oker u pećinama Jukatana, ostaje nejasno. "U ovom trenutku, još ne znamo", kaže Mekdonald.

Zašto su drevni stanovnici odlazli tamo?

Neki naučnici misle da artefaktu sugerišu na duhovnu stranu i da su pećine služile za izvođenje ritualnih obreda. Ove jame se nalaze duboko u podzemnim sistemima pećina, i do njih ne dopire svetlost, kaže Holi Mojs (koja nije bila deo ovog projekta) sa kalifornijskog Univerziteta Mersed koja se specijalizovala za ritualno korišćenje pećina kod Maja.

Prema njenim rečima, u skoro svim slučajevima lokaliteta iz rane istorije čovečanstva, "mračne zone" su bile rezervisane za ritualne obrede. "Pećine proizvode sve vrste dobra i zla; one su verovatno najsvetija prirodna odlika", kaže Mojs. Posmatrane kao ulazi u podzemni svet i izvor svete vode, pećine su bile posebno duhovna mesta za Maje, koje su svoje prve gradove u Jukatanu izgradile hiljadama godina nakon što je ovaj rudnik napušten. "Ima nešto posebno u toj crvenoj boji", kaže ona.

Deo izazova u razumevanju drevnih umetničkih dela potiče iz modernog odvajanja duhovnog i praktičnog, kaže Džejms Bradi, stručnjak za arheologiju pećina na Kalifornijskom državnom univerzitetu u Los Anđelesu, koji nije bio deo istraživačkog tima. Za mnoge ljude danas "religija je danas za većinu jedan sat u nedelju ujutru", kaže on. Ali to verovatno nije bio slučaj pre više hiljada godina. "Za njih je moglo biti veoma značajno ako je oker dolazio sa nekog svetog mesta kao što je pećina", kaže on, "[i] to je verovatno bilo naročito putovanje u pećinu da bi se došlo do okera."

Bez obzira na nameru koja stoji iza pećine, istraživači su oduševljeni nalazom. Zapanjujuća očuvanost ove lokacije pruža prozor u aktivnosti ranih stanovnika Amerike i pomaže istraživačima u usmeravanju budućih istraživanja upotrebe pećina. "Izuzetno smo uzbuđeni što radimo na ovom projektu u Meksiku", kaže Junko iz kompanije INAH. "Ovo je zaista jedan od onih trenutaka u kada je u igra velika promena."

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.