Izvor: Nezavisne Novine, 08.Sep.2017, 07:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Različiti stavovi u BiH o projektu u Hrvatskoj: Okršaj zbog pelješkog mosta
SARAJEVO - BiH ne govori jednim glasom kada je u pitanju izgradnja pelješkog mosta jer se u BiH vodi okršaj u Vijeću ministara i parlamentu BiH.
Bura se podigla zbog različitih pisama koje zvaničnici iz BiH upućuju Hrvatskoj i Evropskoj komisiji u vezi s gradnjom mosta. Tako je Hrvatskoj prvo pisao Adil Osmanović (SDA), ministar civilnih poslova BiH, da bi odmah nakon toga na istu adresu pismo uputio i Josip Grubeša (HDZ BiH), ministar pravde BiH. Osmanović je u pismu istakao >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << da je protiv, dok je Grubeša naveo da nema ništa protiv gradnje mosta.
Poslije tih, uslijedila su nova pisma, i to Šefika Džaferovića i Safeta Softića (obojica iz SDA), zamjenika predsjedavajućeg oba doma parlamenta BiH. Oni su pismo uputili u Brisel, tačnije Evropskoj komisiji, u kojem navode da se protive gradnji mosta i da očekuju da BiH i Hrvatska riješe pitanje granice na moru.
Nikola Lovrinović, šef Kluba poslanika HDZ BiH u Predstavničkom domu BiH, kazao je "Nezavisnim" prije početka jučerašnje sjednice ovog doma da su sva pisma koja su slali zvaničnici iz BiH, uglavnom iz SDA, poslana neovlašteno.
"Dakle, ta pisma, po meni, ne izražavaju ničiji stav, nijednog tijela vlasti BiH. Osim toga, prisutna je i zlouporaba položaja", kazao je Lovrinović. Tvrdi da je Predstavnički dom zadužio Vijeće ministara da razgovara o mostu, a ne Osmanovića. Razmišlja da zatraži i pokretanje Osmanovićeve odgovornosti.
Osmanović je odmah odgovorio Lovrinoviću, kazavši da on u pismu nije iznosio stav Vijeća ministara, te da to nije ni mogao, kao i da on redovno sa kolegama ministrima iz susjedstva komunicira pismima.
"Trebalo je i drugima da pošaljete pitanje. I kolega Grubeša je slao pisma. Ministarstvo koje vodim nadležno je za poslove uređenja državnih granica i pripreme dokumenata i ono uspostavlja tijelo koje će obaviti pripreme i učestvovati u uređenju granica", rekao je Osmanović.
Mirsad Đonlagić, šef Kluba poslanika SBB-a, smatra da svu odgovornost po pitanju mosta treba da preuzmu institucije BiH, pogotovo one koje su relevantne i mjerodavne, te da zauzmu konkretan stav.
"Sve dok jedni ministri pišu 'za', a drugi 'protiv', a sad očekujemo da na ovo pismo Softića i Džaferovića dođu još neka druga pisma, mislim da se neće moći steći ozbiljan uvid u ovaj vrlo složeni problem", rekao je on.
Damir Bećirović, šef Kluba poslanika DF-a, tvrdi da nejedinstven stav iz BiH kada je u pitanju izgradnja mosta znači da u institucijama BiH sjede ljudi koji očigledno rade za interese druge države, a u ovom slučaju Hrvatske.
Saša Magazinović, zamjenik šefa Kluba poslanika SDP-a, kaže da se ne može oteti utisku da se ovaj problem ne razmatra u dobroj namjeri da se riješi, nego da tim pitanjem neki na obje strane "bildaju" svoj imidž.
"Dodatna je sramota što iz BiH dolaze različiti stavovi i što svaki ministar uzima sebi za pravo da saopštava zvanični stav države", rekao je Magazinović.
Momčilo Novaković, poslanik NDP-a i predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma, ističe da je BiH propustila mnogo prilika kada je u pitanju rješavanje problema pelješkog mosta.
"Nemam ništa protiv da se ljudi dopisuju, ali imam protiv da se institucije koriste u tu svrhu. Mislim da je ovo pitanje o kojem smo mogli napraviti dogovor i da uopšte ne bude spora", kazao je Novaković.
Staša Košarac, šef Kluba SNSD-a, kaže da su na sceni različite vrste etničkih zloupotreba, te da to stvara lošu sliku o BiH.
"Mislim da to pitanje treba tretirati na adekvatan način. Ljudi koji dolaze iz bošnjačkog naroda i obnašaju vlast zloupotrebljavaju ne prvi put pozicije i pišu pisma", kazao je Košarac.
Evropska komisija je nedavno odobrila Hrvatskoj 357 miliona evra za gradnju mosta, a vrijednost cijelog projekta iznosi 426 miliona. Pelješki most, koji će povezati najjužniji dio zemlje s ostatkom države, prema dokumentaciji dug je 2.404 metra, a navodno Hrvatska je spremna i nedavno je ponudila da širina plovnog puta bude 200 metara.
Inače, izvještaj o aktivnostima u vezi s izgradnjom pelješkog mosta izazvao je juče žustru raspravu između poslanika HDZ-a i SDP-a.
Nakon što je Predrag Kožul, poslanik HDZ-a, upoznao poslanike sa stavom Hrvatskog narodnog sabora (HNS) o ovom pitanju, poslanici SDP-a Denis Bećirović i Saša Magazinović iz SDP-a pokušali su osporiti značaj tog stava, navodeći da je HNS nevladina organizacija, a ne zvanična institucija.
Magazinović je rekao da se od HNS-a kao nevladine organizacije pokušava napraviti politički faktor u parlamentu BiH. Lovrinović mu je odgovorio da BiH nije samo njegova zemlja i da ne može zabraniti građanima da vole svoje susjede. Kožul je istakao da se dogovorom o tehničkim detaljima izgradnje mosta uvažavaju interesi BiH, te da se njegovom izgradnjom obezbjeđuje prolaz jadransko-jonskog puta kroz BiH.
Hanka Vajzović iz DF-a naglasila je da se u izvještaju, umjesto odgovora šta je urađeno u BiH na rješavanju ovog pitanja, navode samo šturi i selektovani podaci. Rasprava u vezi s ovom temom trebalo je da se okonča sinoć i nastaviće se danas.
Hrvatski premijer Andrej Plenković upoznao je juče svoj kabinet s tim da se čuo sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Denisom Zvizdićem, sa kojim je razgovarao o brojnim pitanjima, pa i o pitanju pelješkog mosta "koji je opet donio neke teme u javni prostor".
"Naša poruka je sasvim jasna: dijalog sa BiH, pojašnjenje svih aspekata međunarodnopravnih, tehničkih, bilo kojih... Mi smo spremni i otvoreni za taj dijalog, kao što je to bilo i tijekom zajedničke sjednice Vijeća ministara i Vlade Hrvatske 7. srpnja u Sarajevu", poručio je Plenković i dodao da za Hrvatsku to predstavlja strateški projekat koji ne povezuje samo hrvatski i hrvatski teritorij, nego teritorij Europske unije i koji će, između ostaloga, tokom ljetnih mjeseci olakšati gužve koje se stvaraju u samom Neumu zbog graničnih prelaza i šengenskog režima.
Na sjednici Predstavničkog doma 24 poslanika su potpisala deklaraciju kojom traže od Hrvatske da obustavi gradnju pelješkog mosta.
U deklaraciji se pozivaju nadležni organi Hrvatske, odnosno EU, da bez odgađanja obustave sve radnje čiji cilj može biti umanjenje ili potpuno ukidanje suverenih prava BiH i da se hitno uključe u razgovore sa BiH radi postizanja bilateralnih rješenja u pogledu razgraničenja na moru.
Nastavak na Nezavisne Novine...
.jpg)
