Izvor: VOA, 21.Jan.2022, 18:09

Radulović: Pravna situacija čista, Vlada traje koliko ima povjerenje parlamenta

Radulović: Pravna situacija čista, Vlada traje koliko ima povjerenje parlamenta

Politička kriza u Crnoj Gori, koja je kulminirala inicijativom najmanje vladajuće koalicije "Crno na Bijelo" o smjeni Vlade Zdravka Krivokapića i formiranju manjinske vlade, i posljedičnom zahtjevu njegovog kabineta za raspuštanjem Skupštine, otvorila je u javnosti polemiku o pravnim posljedicama političkog razlaza u heterogenoj vladajućoj većini. Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović rekao je za Glas Amerike da je, kada je u pitanju trenutna politička situacija, Ustav  “vrlo precizan i vrlo određen, jer je premijer povukao pravnu radnju iz člana 84, ali ono što je neupitno jeste da treba da ima podršku 41 poslanika”. “U ovom trenutku je sasvim jasno da on tu vrstu podrške nema, kao što nije imao podršku kad ni za izbor ministra pravde, ili kao što nema podršku za smjenu vicepremijera, tako da u ovom trenutku možemo govoriti o jednoj inicijativi koja u pravno formalnom smislu ima svoju osnovanost, ali nema političku podršku". Radulović navodi da, “na drugoj strani, imamo pitanje povjerenja Vladi koje je postavljeno od strane 27 poslanika, shodno članu 107 Ustava, i ako sagledamo odredbe člana 110 Ustava, koji kaže da Vladi prestaje mandat kada izgubi povjerenje u Skupštini, onda dolazimo u jednu vrlo interesantnu pravnu u ustavnu poziciju”. “A to je, da li će se parlament odrediti da dođe do prestanka njegovog mandata i ići se na vanredne izbore, ili će se konstituisati nova parlamentarna većina”, kaže Radulović i dodaje da se, u slučaju da u parlamentu postoji 41 i više potpisa za izbor novog mandatara, pokreće postupak na način što bi predsjednik države dao mandat za sastav Vlade, čime bi se ponovila situacija iz 2010. u decembru, kada je izabrana Vlada Igora Lukšića. On je ocijenio da je “ovo klasično političko pitanje, pitanje većine u parlamentu”, ističući da “Ustav apsolutno ostavlja prostor za sve pravne situacije koje su moguće u trenutno političkom kontekstu”. “Ustav, niti crnogorski niti bilo koji drugi, od Ustava SAD pa do bilo kog drugog, ne pominje manjinsku Vladu, institut manjinske ili tehničke Vlade prosto ne postoji, postoji sam Vlada, a da li ona ima većinsku ili manjinsku supstancu, stvar je političkog aspekta”, smatra Radulović i naglašava da je “član 110 Ustava vrlo precizan”. On je ponovio da je “ovo čista pravna situacija”, navodeći da u pravnim režimima Srbije ili Italije za vrijeme trajanja jedne Skupštine dolazi do izbora više sastava vlade.  “Dakle, građani daju povjerenje Skupštini, i sve dok Skupština ima dovoljnu većinu za izbor Vlade, u toku njenog mandata može postojati jedna ili više vlada. Za slučaj da nema političke podrške, onda se povjerenje mora vratiti u ruke građana, izabrati se novi parlament koji mora pristupiti izboru nove vlade. Vlada traje isključivo i samo onoliko koliko ima povjerenje parlamenta, a svako oročenje njenog mandata je stvar političkog dogovora”, rekao je. Upitan za pravnu osnovanost tvrdnji zvaničnika aktuelne Vlade da je u pitanju izdaja narodne volje, kao i njihovih aluzija na političku korupciju, Radulović je rekao da “ukoliko znate da je neko izvršio  krivičnog djela, a ne prijavite izvršenje tog djela, onda sami vršite krivično djelo”. “Ukoliko tvrdite da je neko izvršio radnju koja je u suprotnosti sa pravnim poretkom i to saopštavate javno, a ne pokrenete procedure i postupke pred nadležnim državnim organima, onda ili prikrivate krivično djelo ili ste saučesnik u njegovom izvršenju, tako da moramo razdvojiti između osnova sumnje da je neko izvršio krivično djelo i klasičnog političkog folklora koji već 30 godina egzistira na crnogorskoj političkoj sceni”, rekao je Radulović. Kada je u pitanju narodna volja, Radulović ističe da je ona “proizvedena u činjenici da danas imamo 81 poslanika kao političkih zastupnika crnogorskih građana, jer se na 6.000 crnogorskih birača bira jedan poslanik”. “To je volja građana. Kako će biti konstituisana vlada je isključivo u rukama 81 poslanika na koje smo mi građani prenijeli suverenitet. I dok bilo koja vlada ima podršku 41 ili više poslanika, ta vlada je legitimna i izraz slobodno izražene volje crnogorskih poslanika, jer poslanik glasa prema sopstvenom uvjerenju. Dakle, mi građani smo suvereni samo u onom trenutku dok držimo glasački listić u rukama i prenesemo svoj suverenitet na narodne poslanike u crnogorskom parlamentu”, objasnio je Radulović. Prema njegovim riječima, “poslanici od tog trenutka imaju neotuđivo ustavno pravo da glasaju prema sopstvenom uvjerenju”, a  “nelegitimna je ona vlada koja nema povjerenje u parlamentu”. Mitrić: Vlada u tehničkom mandatu nema pravo da raspusti Skupštinu Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić ocijenio je ranije da je “prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi već podnijet i on će se po redosledu prvo razmatrati, pa onda ovaj zahtjev za raspuštanje Skupštine”. On je podsjetio na ustavne odredbe koje kažu da se Skupština ne može raspustiti za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, kao ni u prva tri mjeseca od konstituisanja i tri mjeseca prije isteka mandata, prenijela je RTCG. "Predlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi je već podnijet i on će se po redosledu prvo razmatrati, pa onda ovaj zahtjev za raspuštanje Skupštine. Za mene je sasvim izvjesno, i kao građanina i kao pravnika, da će predlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi biti prihvaćen, i kada bude izglasano nepovjerenje Vladi tog momenta prestaje redovni mandat Vladi i onda obavlja rad do izbora nove vlade. Ona se od tog momenta, prema univerzalnim pravnim pravilima u parlamentarnim demokratijama, nalazi u takozvanom tehničkom mandatu, i nema pravo da donosi bilo kakve važnije odluke, a kamoli tako fundamentalne kao što je raspuštanje Skupštine", rekao je Mitrić.  Prema njegovim riječima, Ustav u članu 92 to sve jasno sadrži i da formalno pravno može da se podnese predlog za raspuštanje Skupštine Crne Gore, ali ako se bude išlo propisanim redosledom, i ako glasanje o nepovjerenju Vladi bude imalo očekivani epilog, onda je predlog za raspuštanje Skupštine Crne Gore pravno suvišan.  Mitrić kaže da su ovakvim situacijama prijevremeni parlamentarni izbori neizbježni, navodeći da, sistematskim tumačenjem prvo člana 110, pa 107 pa člana dva Ustava dolazimo do zaključka da su obavezni prijevremeni parlamentarni izbori i da je Skupština dužna da obavijesti predsjednika države o tome ishodu. Nakon toga, prema riječima Mitrića, predsjednik države dužan je da raspiše prijevremene parlamentarne izbore za novi saziv Skupštine. “Član 105 jasno propisuje ostavku i razješenje Vlade. Ako pada čitava Vlada, onda su obavezni prijevremeni parlamentarni izbori", rekao je Mitrić. U međuvremenu, poslanici opozicije podnijeli su Skupštini inicijativu za smjenu njenog predsjednika Alekse Bečića, navodeći da Skupština Crne Gore, za vrijeme mandata Bečića, nije bila mjesto suštinskog političkog dijaloga, zbog čega “nije uspjela da ostvari jednu od svojih osnovnih funkcija, te dovede do ubrzanja evropskog puta Crne Gore”. “Negativan godišnji izvještaj Evropske komisije, u kojem se između ostalog navodi da je sadašnji sastav Skupštine bez presedana u istoriji Crne Gore, najbolja je ilustracija zbog čega je put naše države prema Evropskoj uniji zaustavljen, a značajan doprinos takvom Izvještaju i takvoj dijagnozi stanja od strane naših evropskih partnera, dala je upravo Skupština pod rukovodstvom njenog aktuelnog predsjednika", saopštili su potpisnici inicijative. U inicijativi se dalje navodi da je “u toku trajanja ovog sazivaSkupštine, Crna Gora značajno nazadovala u oblasti vladavine prava”. "Naime, predsjednik Bečić nije uspio da djelotvorno pokrene i okonča nijedan važan politički dijalog koji je trebalo da dovede do rješenja kojima bi se deblokirale važne državne institucije, posebno one u oblasti pravosuđa", piše, između ostalog, u prijedlogu.  Kabinet Krivokapića: Predsjednik po Ustavu više nema mogućnost predložiti drugog mandatara Kabinet premijera Zdravka Krivokapića, koji je oštro osudio inicijativu kolaicije Crno na bijelo o formiranju manjinske vlade, nazivajući je prevarom i izdajom narodne volje, u petak je saopštio da Ustav ne ostavlja mogućnost predjedniku Crne Gore da dva puta u jednom mandatu predlaže mandatara za sastav Vlade. "Ustav Crne Gore, kao najveći pravni akt, ne ostavlja prostor predsjedniku Crne Gore da u jednom mandatu Skupštine, dva puta predlaže mandatara za sastav Vlade, pogotovo u konkretnoj situaciji kada je već jednom dao mandat aktuelnom premijeru da sastavi kabinet, a za koji je aktuelni premijer dobio većinsku podršku Skupštine”, saopštio je Krivokapićev kabinet. Krivokapićev kabinet navodi da “član 103 Ustava Crne Gore, jasno definiše da predsjednik Crne Gore samo nakon parlamentarnih izbora, i niti jednom više, ima pravo da u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine Crne Gore, Skupštini predloži mandatara za sastav Vlade”.   “Trenutni sastav Skupštine Crne Gore, konstituisan je 23. septembra 2020. godine, čime je jasno da je prekluzivni rok od 30 dana, definisan članom 103 Ustava Crne Gore, istekao prije više od 450 dana, te da predsjednik Crne Gore, više nema mogućnost predlaganja novog mandatara”, rekao je Radulović. U Kabinetu ističu da bi predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, ukoliko bi nakon eventualne ostavke premijera ili pada Vlade, predložio Skupštini Crne Gore novog mandatara, nedvosmisleno prekršio član 103 Ustava Crne Gore. Kabinet premijera navodi da bi se time “stekli uslovi da Skupština bez odlaganja pokrene inicijativu ka Ustavnom sudu Crne Gore, radi utvrđivanja odgovornosti i povrede Ustava od strane predsjednika Crne Gore, što bi predstavljalo neoboriv dokaz da je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, i na taj način sebe doveo u poziciju da bude razriješen”. “Postojeća Vlada, može se samo rekonstrusati sa postojećim premijerom, dok bi svaka promjena premijera mogla biti jedino moguća poslije novih parlamentarnih izbora", stoji u saopštenju Kabineta premijera. Popa: EU ne odlučuje o Vladi, probleme rješavati u institucijama, ne na ulici Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa saopštila je da je Crna Gora demokratska država i da svoje probleme treba da rješava u državnim institucijama, a ne na ulici, prenijeli su crnogorski mediji Ona je poručila da Evropska unija prati političku situaciju u Crnoj Gori i pozvala sve političke aktere da rade na smanjivanju tenzija. Odgovarajući na pitanje novinara nakon prezentovanja istraživanja o stavovima crnogorskih građana o evropskim integracijama, Popa je istakla da su građani jasno kazali da svi politički akteri moraju da rade na ubrzanju pristupnog procesa. Popa je naglasila da su neki od instrumenata za rješavanje trenutne situacije jačanje dijaloga, međusobne konsultacije i konsenzus, navodeći da je dijalog posebno potreban u pogledu poglavlja 23 i 24”, prenose Vijesti. Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori je istakla, citirajući specijalnog predstavnika EU Miroslava Lajčaka, da “EU ne odlučuje ko treba da bude u Vladi”.

Nastavak na VOA...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora

 I drugi pišu o ovome:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta VOA. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta VOA. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.