Predsednik Višeg suda u Beogradu: Pravimo specijalni tim sudija za borbu protiv korupcije

Izvor: Press, 03.Jan.2018, 14:47   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Predsednik Višeg suda u Beogradu: Pravimo specijalni tim sudija za borbu protiv korupcije

Borba protiv korupcije od marta dobija novo oružje. Na poslu organizovanja rada novog posebnog odeljenja za borbu protiv korupcije predano radi predsednik Višeg suda u Beogradu Aleksandar Stepanović. U intervjuu za „Blic“ odgovara po prvi put i na pitanja o sudijama zbog kojih je pominjan u javnosti, ali i zašto nam se čini da suđenja traju predugo.
Foto:B92.net
Lična karta sudije Stepanovića
>> Pročitaj celu vest na sajtu Press << /> - Na mesto vršioca funkcije predsednika Višeg suda u Beogradu imenovan je u aprilu 2013.godine
- Od maja 2014.godine izabran je za prvog predsednika ovog suda, koji nije u statusu vršioca funkcije i već pet godina uspešno rukovodi najvećim sudom tog ranga
- Sa 28 godina, izabran je za sudiju i iza sebe ima dugogodišnje iskustvo delioca pravde
- Sada radi kao rukovodilac deset odeljenja ovog suda, uključujući i Posebno odeljenje za organizovani kriminal i Odeljenje za ratne zločine
- Odgovoran za rad suda koji broji 83 sudije i u čijoj nadležnosti je postupanje u najsloženijim sudskim postupcima u Republici Srbiji.
Foto: Z. Ilić / RAS Srbija "Efikasnost, kvalitet i transparentost rada postavio sam kao osnovne ciljeve"


Prvi potez i svoj mandat na mestu predsednika Višeg suda započeo je neuobičajenom merom, doneo je Plan za povećanje poverenja javnosti u rad Višeg suda u Beogradu, čime je omogućeno da građani dođu do brze, pravovremene i tačne informacije o predmetima za koje je javnost zainteresovana.
Od stupanja na funkciju, koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate?
Od samog početka mandata, postavio sam efikasnost, kvalitet i transparentost rada kao osnovne ciljeve, a nije ih jednostavno ostariti u uslovima najveće medijske izloženosti u postupanju suda i ogromne opterećenosti suda, koja broji oko 40.000 predmeta.
U Višem sudu u Beogradu formira se posebno odeljenje za borbu protiv korupcije. Kakva su vaša očekivanja i kako će novo odeljenje biti organizovano?
Za borbu protiv korupcije od primarne važnosti je postojanje jasnog zakonodavnog okvira i odgovarajućih institucija koje će se baviti problematikom koruptivnih dela, zbog čega je nedavnom zakonodavnom reformom i specijalizacijom pravosudnih organa u ovoj oblasti učinjen velik iskorak u cilju efikasne borbe u suzbijanju korupcije. Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije imaće najveću teritorijalnu nadležnost, s obzirom na to da pokriva teritoriju Apelacionog suda u Beogradu, koja obuhvata blizu 3 miliona stanovnika. Kao predsednik Višeg suda u Beogradu, planiram da osnivanje i unutrašnju organizaciju ovog odeljenja, ustrojim po uzoru na već postojeća posebna odeljenja ovog suda, upravo vodeći računa o prirodi i složenosti koruptivnih krivičnih dela, koja, kao i krivična dela organizovanog kriminala i ratnih zločina, zahtevaju posebnu stručnost i posvećenost sudija i pratećeg osoblja, koji postupaju u oblasti suzbijanja korpucije. Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije imaće najveću teritorijalnu nadležnost, s obzirom na to da pokriva teritoriju Apelacionog suda u Beogradu, koja obuhvata blizu tri miliona stanovnika. Kao predsednik Višeg suda u Beogradu, planiram da osnivanje i unutrašnju organizaciju ovog odeljenja ustrojim po uzoru na već postojeća posebna odeljenja ovog suda. A to znači da vodim računa o prirodi i složenosti koruptivnih krivičnih dela, koja kao i krivična dela organizovanog kriminala i ratnih zločina zahtevaju posebnu stručnost i posvećenost sudija, ali i pratećeg osoblja, koji postupaju u oblasti suzbijanja korupcije.
Kao predsednik Višeg suda u Beogradu, ovlašćeni ste da organizujte rad ovog odeljenja i imenujete sudije koje će postupati u njemu. Da li ste otpočeli sa pripremama za njegov rad koji je očekivan u martu naredne godine?
Preduzeo sam sve pripremne radnje u cilju imenovanja sudija koje će postupati u Posebnom odeljenju, anketirao sudije u sudovima sa područja Apelacionog suda u Beogradu, nakon čega sam spisak od 95 zainteresovanih sudija dostavio Pravosudnoj akademiji u cilju organizovanja specijalizovane obuke i edukacije u oblasti korupcije. Pravosudna akademija je uz eksperte predavače, započela obuku prijavljenih sudija u više manjih radionica, kako bi ta obuka bila što kvalitetnija i dostupnija svakom polazniku. Istovremeno, preduzeo sam i aktivnosti u pogledu uključivanja ostalog sudskog osoblja u Program obuke za rad u Posebnom odeljenju, u cilju sticanja teorijskih i praktičnih znanja i veština iz oblasti koruptivnih krivičnih dela, što je takođe bitan preduslov za uspešno funkcionisanje ovog odeljenja.U predstojećem periodu, Viši sud u Beogradu će, pored preduzimanja mera u cilju jačanja kapaciteta kroz obuke i specijalizaciju sudija, obezbediti i adekvatnu administrativno tehničku opremljenost kako bi se stvorili kvalitetni uslovi za rad Posebnog odeljenje za suzbijanje korupcije. U tom cilju, Ministarstvo pravde već uveliko pruža podršku i pomoć sudu na planu obezbeđivanja i unapređenja tehničkih i infrastrukturalnih kapaciteta i opreme.
Protekle nedelje je zatvoren Međunarodni tribunal u Hagu, a njegov rad je nastavio tzv. Mehanizam za međunarodne krivične sudove. Očekuje se da će Mehanizam proslediti pojedine predmete nacionalnim sudovima. Da li sud može omogućiti nepristrasno i efikasno postupanje u predmetima koji predstavljaju nasleđe Tribunala?
Siguran sam da je Viši sud u Beogradu adekvatno pripremljen, da poseduje kapacitete, tehničke uslove, iskusne i specijalizovane sudije, koje će u slučaju prenošenja nadležnosti od strane Mehanizma, pravično i efikasno sprovoditi krivične postupke i nepristrasno donositi svoje odluke. Upravo podaci iz Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina, govore u prilog takvom očekivanju, jer su postupci za ratne zločine pred ovim sudom, od strane nezavisnih posmatrača ocenjeni kao pravični i nepristrasni, bez obzira na nacionalnu i etničku pripadnost okrivljenih i žrtava, pri čemu su u dosadašnjim postupcima od 178 optuženih lica, 153 državljani Republike Srbije. U pogledu predviđenog nadzora Mehanizma, uz pomoć međunarodnih i regionalnih organizacija i tela, podsećam da u postupcima za ratne zločine, Misija OEBS u Srbiji, već više godina uspešno sprovodi monitoring i prati suđenja za ratne zločine i sačinjava tromesečne izveštaje o radu Odeljenja za ratne zločine Višeg sudu u Beogradu, što takođe, potvrđuje transparentnost u radu Višeg suda u Beogradu.
Da li očekujete da se sudu ustupe dokazi za eventualne nove krivične postupke za ratne zločine?
Krivično gonjenje učinioca ratnih zločina u isključivoj je nadležnosti Tužilaštva za ratne zločine, koje je ovlašćeno da u konkretnom slučaju analizira i identifikuje dokazni materijal iz arhive MKTJ i na zakonom predviđen način preduzme radnje pokretanja postupaka. Smatram i da je od velike važnosti pitanje osnivanje informacionih centara na  teritoriji Republike Srbije. Dokumentacija iz nasleđa Međunarodnog suda u Hagu ima ogromni značaj ne samo za žrtve i njihove porodice, stručnu javnost, istoričare i organizacije civilnog društva, već je neophodno da sudski spisi budu dostupni i stavljeni na raspolaganje Republici Srbiji kao zainteresovanoj strani u bivšoj Jugoslaviji.
Prošle godine, Viši sud u Beogradu je promenio svoje sedište i nalazi se u Katanićevoj ulici. Da li pratite kako protiču radovi na rekonstrukciji Palate pravde?
Kao predsednik Višeg suda, a nekadašenjeg Okružnog suda u Beogradu, koji je preko četiri decenije bio domaćin zgrade Palata pravde, najvećeg pravosudnog objekta u Republici Srbiji, sa prostornom površinom od oko 24.000 m2, posebno sam zainteresovan i gotovo svakodnevno upućen u tok radova na rekonstrukciji.  Tokom ove godine, više puta sam obišao zgradu Palata pravde sa ministarkom pravde Nelom Kuburović, predstavnicima Regionalne kancelarije Evropske investicione banke za Zapadni Balkan,  šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji i izvestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju.
Kako će izgledati nova Palata i kakav značaj rekonstrukcija ima?
Rekonstrukcijom i adaptacijom prostora, Palata pravde postaće tzv.pametna zgrada, zadržaće se višedecenijska tradicija, u prepoznatljivom arhitektonskom izgledu zgrade i značaj koji je ona i do sada imala, ali sa  najsavremenijim uslovima za rad. Nakon dugo godina čekanja ove rekonstrukcije, verujem da će uloženi napori na jačanju infrastrukture i poboljšanju kapaciteta beogradskog pravosuđa, koje je inače najopterećenije u Republici Srbiji, biti isplativi i da će omogućiti efikasniji rad pravosudnih organa i delotvorniji pristup građanima pravu i pravdi.  Nakon dužeg vremenskog perioda, krivično i građansko odeljenje Višeg suda u Beogradu biće smešteni u istoj zgradi.
Kako komentarišete kritike javnosti u pogledu dužine trajanja postupaka u građanskoj materiji?
Građansko odeljenje Višeg suda u Beogradu je najviše opterećeno brojem predmeta na teritoriji Republike Srbije, tako da sudija u prvostepenom odeljenju u proseku ima u radu oko 760  predmeta, dok sudija koji postupa u drugostepenom odeljenju ima u radu oko 1050 predmeta. Ovaj broj predmeta je nesrazmeran broju sudija koje postupaju u građanskim materijama, i pored svih napora i truda sudija i sudskog osoblja da postupaju u rokovima, nije moguće savladati priliv predmeta. Činjenica da Viši sud u Beogradu ima isključivu nadležnost za postupanje u određenim oblastima, kao što su autorsko i medijsko pravo, dodatno doprinosi opterećenosti građanskog odeljenja.
Kako komentarišete izjavu sudije Višeg suda, Aleksandra Trešnjeva kojom Vas je optužio da pokušavate da „disciplinujete sudije“?
To je apsolutno netačno, lično, smatram da je takva izjava data u javnosti neprimerena i neodgovorna za nosioca pravosudne funkcije, kao i da predstavlja pokušaj narušavanja dostojanstva i ugleda ovog suda, budući da nijednom svojom radnjom nisam narušio integritet, samostalnost i nezavisnost kolege Aleksandra Trešnjeva niti bilo kog drugog sudije Višeg suda u Beogradu.
Sudija Trešnjev je u javnosti izneo tvrdnje da ste odluku o njegovom raspoređivanju doneli zbog članstva u CEPRIS-u. Kako to komentarišete?
U konkretnom slučaju, sudija Trešnjev je očigledno lično pogođen i nezadovoljan odlukom o Godišnjem rasporedu poslova za 2018.godinu, koju sam kao i drugi predsednici sudova, po zakonu dužan da svake godine donesem do 1. decembra za narednu godinu. Svakako da raspoređivanje sudije Trešnjeva nema nikakve veze sa navodima iz pojedinih medija odnosno sa njegovim članstvom u nevladinoj organizaciji Cepris.
Na osnovu kojih kriterijuma je doneta odluka o Godišnjem rasporedu za 2018. godinu?
Odluka o godišnjem rasporedu poslova za 2018.godinu, doneta je na osnovu analize rada sudija u Višem sudu u Beogradu, pri čemu su cenjene isključivo potrebe suda i obaveza da se obezbedi da se poslovi u odeljenju u koje su sudije raspoređene u celosti obavljaju zakonito, tačno, blagovremeno i uredno, u skladu sa Zakonom o uređenju sudova, Zakonom o sudijama i Sudskim poslovnikom.
A kako se raspoređuju sudije u posebna odeljenje?
U odnose na ostale predsednike sudova, specifičnost ovlašćenja predsednika ovog suda, sastoji se pre svega u raspoređivanju sudija u posebna odeljenja na vreme od šest godina, uz njihovu pismenu saglasnost, a po prethodno pribavljenim proverama od strane nadležnih bezbednosnih službi, u skladu sa Zakonom o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela. Ovo zakonsko ograničenje mandata na koji sudija može biti raspoređen u Posebno odeljenje Višeg suda u Beogradu upravo govori o tome da se ne radi o neograničenom i stečenom pravu sudije da postupa u predmetima ovog odeljenja. Kao predsednik suda, svestan sam da odluke koje donosim ne mogu uvek pogodovati ličnim interesima i željama svih sudija, naročito ne u odnosu na 83 sudije, ali zakon mi nalaže da sve svoje odluke donosim u interesu suda i skladu sa njegovim potrebama i to ću i dalje činiti.
Sudija Trešnjev je postupao šest godina u Odeljenju za organizovani kriminal. Da li je njegovo vraćanje u krivično odeljenje nazadovanje u karijeri kako se govori u javnosti?
U Višem sudu u Beogradu, postoji deset odeljenja i nijedno nije „višeg“ ili „nižeg“ ranga, već su ista formirana prema materiji u kojoj se postupa, zbog čega je nedopustivo da se na taj način potcenjuje rad i položaj sudija koji ne postupaju u posebnim odeljenjima ovog suda.
Sudije Posebnog odeljenja, iz kog Trešenjev odlazi, primaju duplo veću platu u poređenju sa ostalim sudijama?
Ne bih komentarisao subjektivne razloge nezadovoljstva svog kolege.
U medijima se spekulisalo da ste vršili pritisak na bivšeg sudiju Vladimira Vučinića kada je donosio odluku o vraćanju pasoša Miroslavu Miškoviću?
U pogledu navedenog pitanja Visoki savet sudstva je još u januaru 2014.godine, jednoglasno doneo odluku kojom je utvrdio da pritisaka nije bilo, a u najmanju ruku su apsurdni navodi da sam na bilo koji način uticao na odluku bivšeg sudije, budući da sam za dopis upućen MUP-u o privremenom vraćanju putne isprave saznao iz medija, i to nekoliko dana nakon što je odluka realizovana odnosno nakon što je stranci u postupku privremeno vraćen  pasoš.
Da li mislite da građani imaju poverenje u pravosuđe?
Smatram da je najvažnije da se smanji broj starih predmeta po utvrđenom programu rešavanja istih i u većoj meri koriste već dostupni procesno-pravni mehanizmi, kojima se može postići veća efikasnost u postupanju pravosudnih organa i na taj način omogući delotvornija sudska zaštita u cilju očuvanja poverenja građana u sudove.

Nastavak na Press...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Press. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Press. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.