NA DANAŠNJI DAN OBNARODOVAN JE MILANSKI EDIKT: Posle 3 veka MUČENJA, hrišćani su mogli da ISPOVEDAJU svoju VERU

Izvor: SrbijaDanas.com, 13.Jun.2019, 07:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

NA DANAŠNJI DAN OBNARODOVAN JE MILANSKI EDIKT: Posle 3 veka MUČENJA, hrišćani su mogli da ISPOVEDAJU svoju VERU

Pre toga, onaj ko je verovao u Bogočoveka Hrista, rizikovao je da umre u areni sa lavovima.

Milanski edikt doneo je slobodu hrišćanima da ispovedaju svoju veru pre 1.706 godina. Ovim zakonskim aktom proglašena je verska ravnopravnost na teritoriji celog Rimskog carstva i zaustavljen je progon hrišćana koji je trajao skoro tri puna veka.

 Edikt su carevi Konstantin Veliki i Licinije potpisali u Mediolanu, današnjem Milanu, u februaru 313. godine, ali je 13. juna >> Pročitaj celu vest na sajtu SrbijaDanas.com << proklamacija stigla na istok, u Nikomediju (današnji Izmit u Turskoj). Tu je ona obnarodovana i samim tim, počela da važi.

Milanskim ediktom hrišćani su dobili i pravo da podižu svoje crkve, a imanja koja su njima oduzeta tokom verskog progona, morala su da vudu vraćena.

Kako je zapisao episkop Euzebije, poznanik cara Konstantina, svakom se čoveku prema njegovoj želji morala dati sloboda da izabere u šta će da veruje. Hrišćani i ne-hrišćani mogli su da slede i praktikuju svoju veroispovest. U carstvu koje se protezalo od Sirije do Škotske, svi - hrišćani, padani, Jevreji, vernici boginje Isis ili nekog drugog istočnjačkog božanstva - svi su bili slobodi da ispovedaju svoje uverenje.

Hrišćanstvo nije postalo državna religija, niti je bilo privilegovano, ali su hrišćani mogli da bez posledica i javno ispovedaju svoju veru. Ipak, time što je sam car  Konstantin primio hrišćanstvo, bilo je jasno kuda vetar duva. Tu je posejano i seme hrišćanskoj kulturi, vizantijskoj i onoj srednjovekovnog zapada.

Edikt je izmenio car Teodosije Prvi između 381. i 391. godine  - tada je hrišćanstvo postalo državna religija, a hrišćanski političari zamenili su paganske, a kako se carstvo raspadali i sami episkopi postajali su kako duhovne, tako i svetovne vođe. Kako je hrišćanstvo jačalo, jeresi se nisu tolerisale. Pitanje verske tolerancije ponovo je masovno postavljeno tek u 16. veku sa Martinom Luterom i borbama protestanata da ne ispovedaju rimokatoličanstvo.

Nastavak na SrbijaDanas.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SrbijaDanas.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SrbijaDanas.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.