Izvor: Nezavisne Novine, 13.Avg.2018, 08:04

Lejla Rešić za "Nezavisne": Smanjićemo hodanje od šaltera do šaltera

Zakon o opštem upravnom postupku smanjiće i eventualnu korupciju, jer građani kad nemaju aktivan odnos sa lokalnom zajednicom traže neke poprečne puteve da dobiju rješenje svog predmeta, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Lejla Rešić, ministarka uprave i lokalne samouprave RS.

"Služba opštine ima obavezu da u roku od 10 dana odgovori da li je dokumentacija uredna. Ako postoji potreba, imate rok od sedam dana da upotpunite dokumentaciju. Prema našim analizama, u 99 odsto >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << zahtjeva službenik odmah vidi da li je validan ili nije", pojašnjava ona.

NN: Koje olakšice građanima donose Zakon o opštem upravnom postupku (ZUP) i Zakon o matičnim knjigama?

REŠIĆ: Pomalo su zanemareno prošli, ali naša intencija kada su u pitanju ti zakoni bila je, jednostavno rečeno, reforma javne uprave. Poenta cijelog tog procesa jeste da zakonskim rješenjima napravite brže procese, a radeći ova dva zakona mi smo napravili te finalne iskorake koje će naši građani zaista vidjeti. Na primjer, izmjenama i dopunama Zakona o opštem upravnom postupku služba opštine ima obavezu da u roku od 10 dana odgovori da li je dokumentacija uredna. Ako postoji potreba, imate rok od sedam dana da upotpunite dokumentaciju. Prema našim analizama, u 99 odsto zahtjeva službenik odmah vidi da li validan ili nije. Ovo će smanjiti i eventualnu korupciju jer građani kad nemaju aktivan odnos sa lokalnom zajednicom traže neke poprečne puteve da dobiju rješenje svog predmeta. Mislim da je to novi imperativ koji privreda i građani traže od nas i vjerujem da će ove mjere zaživjeti.

Što se tiče Zakona o matičnim knjigama, recimo, dosad ako ste išli po matične knjige za novorođenče, vi ste morali ići od šaltera do šaltera i sakupljati potrebne podatke. Sada će službe koje su uključene u proces po službenoj dužnosti razmjenjivati podatke. To će smanjiti i hodanje građana po institucijama i njihove troškove, jer te evidencije postoje i nema razloga da službe ne komuniciraju.

NN: Dosta vremena smo gubili i na rok za žalbe?

REŠIĆ: Dvije strane su, gdje nema trećih lica, morale čekati 15 dana do pravosnažnosti presude iako su se u upravnom postupku dogovorili da se niko neće žaliti. To je zaista suludo.

Zakon nije prepoznavao nešto što se zove odricanje od žalbe i vi ste morali čekati tih 15 dana bez obzira što ne postoji problem. Sad postoji instrument odricanja od žalbe, gdje će dvije strane napisati izjavu da se odriču žalbi jer su saglasne sa dokumentom i odmah se može početi raditi. To možda jesu male stvari, ali su u operativi zaista velike. To će donijeti velike olakšice našim građanima.

NN: I dalje imamo problem neuvezanosti matičnih službi između entiteta?

REŠIĆ: Posljednjih godina smo nebrojeno puta pokušali razgovarati sa MUP-om FBiH, jer su matične knjige u njihovoj ingerenciji, da pokušamo naći zajednički jezik. Moramo zajedno pronaći način kako uvezati knjige, ko šta izdaje, šta piše na čijem dokumentu, dakle ta neka praktična tehnička pitanja koja nisu nemoguća, ali ne postoji interes druge strane.

Postoji nekoliko lokalnih zajednica u RS i FBiH koje su nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma dijeljene, pa su, recimo, matične knjige jedne opštine ostale sada u RS, ili obratno, i oni imaju te operativne probleme. Mi smo nebrojeno puta tražili pomoć kolega iz FBiH da s tim načelnicima opština dogovore modul primopredaje jer to zakon ne poznaje. Nažalost, neke procese ne možemo rješavati sami.

NN: Veoma značajni iskoraci su napravljeni i ove godine...

REŠIĆ: Godinu ranije obilježio je Zakon o lokalnoj samoupravi, a sada je to definitivno otišlo na ovu stranu da pokušamo napraviti određena rasterećenja prema našim građanima, tako da mislim da možemo biti zadovoljni. Raduje nas da je RS u nekim procesima koji se odnose na obaveze iz Reformske agende, a odnose se na ove resore, uradila čak i više nego što je bilo zadato, jer mi cijenimo da za to postoji potreba. Mi smo jedini nivo vlasti u BiH koji je usvojio i Zakon o registru zaposlenih kod svih budžetskih korisnika. Mi smo svoj dio posla uradili, zakon je donesen i trenutno čekamo da Svjetska banka završi svoj dio posla u tom projektnom smislu. Mi imamo i registar zaposlenih u lokalnim samoupravama koji uopšte nije tražen u reformskim agendama, ali smo to prepoznali kao potrebu.

Zakon o lokalnoj samoupravi nam je donio stabilizaciju u lokalnim zajednicama i ne postoji pitanje koje za ovih godinu i po dana nije riješeno, bez obzira na politička kretanja. Mislimo da je to najveći uspjeh, jer građani i privreda nisu blokirani.

NN: Na koju ste lokalnu zajednicu u tom smislu najponosniji?

REŠIĆ: Imali smo nekoliko koje su bile potpuno blokirane i zapuštene u tom smislu, a to su Gradiška, Srbac, Kneževo, Trnovo, koje je imalo ozbiljne probleme, ali, evo, sve četiri danas potpuno funkcionišu. Izgubili su četiri godine, što nije nimalo lako, ali danas i razgovaramo sa načelnicima o projektima sufinansiranja sanacija, ne pričamo o suludim blokadama zbog kojih su ispaštali građani i privreda. Drugi najveći benefit jeste što smo naučili lokalne zajednice da planski zapošljavaju i da dođu do optimalnog broja, što je veliki iskorak.

NN: U kojoj je fazi strategija razvoja lokalnih zajednica?

REŠIĆ: Sada postoji savjet koji praktično prati realizaciju svih ciljeva iz strategije. Najinteresantniji je način na koji mi kroz strategiju vidimo dijasporu. Ona je za nas resurs i mi je tako prepoznajemo. Lokalne zajednice su nam pokazale da su najčešće predstavnici dijaspore naši najbolji ambasadori i privredne i kulturne kopče. Mislim da tu dugoročno možemo otvoriti i brojne projekte i ideje.

NN: Koliko smo dosad koristili dijasporu, možete li navesti neke primjere?

REŠIĆ: Imamo jako dobre primjere kako su radile neke lokalne zajednice koje su naša inspiracija i sva rješenja koja imamo danas jesu crpljena iz dobrih primjera. Imamo Prijedor, koji je napravio brojne što kulturne, što privredne investicije zahvaljujući tim dobrim odnosima. U Hercegovini imamo fine elemente koje je dijaspora izgradila. Lopare imaju Udruženje Majevičana, koje puno radi i pomaže, tako da ima zaista lijepih primjera gdje ljudi žele u svom kraju nešto da urade. Sad kad smo to institucionalno prepoznali, očekujemo da te veze budu kvalitetnije.

NN: Šta je obilježilo Vaš mandat i da li ste zadovoljni učinjenim?

REŠIĆ: Definitivno su ga obilježile turbulencije u lokalnim zajednicama i problemi koje nikad ranije nismo vidjeli. Njima malo kumuju ljudi, malo vrijeme, malo situacija, a sistemska promjena je Zakon o lokalnoj samoupravi koji je promijenio puno stvari i napravio potpuno drugačije temelje svih odnosa.

Koliko je jaka lokalna zajednica, toliko je stabilna RS, jer to je naša baza i mora besprijekorno funkcionisati. Dok nemate elementarni nivo, sve ostalo je prilično imaginarno, i to je zaista okosnica i sistemski temelj.

Nastavak na Nezavisne Novine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.