IZRANjA MOZAIK CARA JUSTINIJANA: Restauracija vizantijske krstionice kod Lebana

Izvor: Večernje novosti, 23.Okt.2017, 20:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

IZRANjA MOZAIK CARA JUSTINIJANA: Restauracija vizantijske krstionice kod Lebana

Stručnjaci Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture privode kraju višemesečne radove na restauraciji i konzervaciji mozaika u krstionici Caričinog grada Stručnjaci Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture privode kraju višemesečne radove na restauraciji i konzervaciji mozaika u krstionici Caričinog grada, uključujući i bazen gde se obavljao obred krštenja, zidove i prilazne prostorije, kao i kamenu plastiku. Trenutno se radi na projektovanju zaštitne >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << konstrukcije, pa se očekuje da od naredne godine konzervirani mozaik bude dostupan posetiocima, posle osam decenija od kada je otkriven.U krstionici ovog lokaliteta iz 6. veka, za koji se veruje da ga je podigao veliki vizantijski car Justinijan Prvi, očuvano je oko 70 metara kvadratnih prelepih mozaika, po kojima je ovaj lokalitet poznat i van granica naše zemlje.Ostalo je vekovima razneseno i uništeno. Te delove nećemo obnavljati, ali ćemo uraditi dekorativne maltere sa crtežom, tako da će posetioci moći da steknu pravu sliku o tome kako je mozaik izgledao kada je napravljen - ističe slikar Nemanja Smičiklas, konzervator savetnik Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.On predvodi desetak konzervatora i restauratora koji na ovom lokalitetu vredno rade skoro četiri meseca i brine o svakom detalju. - PROJEKAT ovog tipa bi se u svetu radio verovatno dve ili tri sezone, a mi pokušavamo da završimo posao za svega nekoliko meseci. Ovo je nešto potpuno drugačije u odnosu na sve što smo do sada radili - priča Smičiklas. - U Srbiji su sačuvani uglavnom antički mozaici, koji su malo drugačiji u načinu izrade i predstavama, kao i po svemu ostalom.Nemanja SmickilisPOD BAZILIKEMozaik u krstionici je samo manji deo ukupnih površina pod mozaicima u Caričinom gradu koje decenijama stoje pokrivene peskom. Pronađeni su na još tri mesta, a najveće površine, od oko 300 metara kvadratnih, predstavljaju pod jedne bazilike sa transeptom. I ona bi trebalo da dobije zaštitnu konstrukciju i da turistima dočara volumen nekadašnjeg objekta.

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.