Godišnjica oslobođenja: Podvig i tragedija borca koji je podigao zastavu na „Albaniju“

Izvor: Večernje novosti, 19.Okt.2019, 23:36   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Godišnjica oslobođenja: Podvig i tragedija borca koji je podigao zastavu na „Albaniju“

Sećanje na mladog borca Miladina Petrovića, koji je u noći 19. oktobra podigao zastavu na "Albaniju". Ranjen dok je podizao zastavu na vrh palate, a dva meseca kasnije poginuo na Sremskom frontu JEDNA od najuzvišenijih priča koje su zabeležene tokom borbi za oslobođenje Beograda, podvig je mladog Miladina Petrovića, koji je, u noći 19. oktobra 1944. godine, istakao zastavu slobode na prestoničkoj Palati "Albanija". O ovom podvigu, decenijama kasnije, svedočili su, >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << s ponosom, njegovi preživeli saborci i sačuvali ime junaka od zaborava.Bio je borac Druge čete četvrtog bataljona Osme crnogorske udarne brigade. Puškomitraljezac. Brigadi se, kako su borbe za oslobođenje napredovale, priključio kao i brojni mladi ljudi, u poletu i zanosu da što pre oslobode glavni grad od fašističkog, nemačkog okupatora.PROČITAJTE JOŠ: MEDVEDEV SE OBRATIO POSLANICIMA: Čestitam godišnjicu oslobođenja, želim vam mir i slobodu; Premijeri položili vence na spomenike oslobodiocima (FOTO+VIDEO)- Dobro se sećam tog mladog, krupnog momka. Mogao je, možda, da ima ne više od 18 godina - svedočio je pukovnik Ilija Prelević, politički komesar u Drugoj četi Četvrtog bataljona Osme crnogorske. - Bio je u suknenom odelu, šajkača sa velikom petokrakom. Odmah sam ga upitao: "Odakle si?" Odgovorio je: "Ja sam Miladin Simeona Petrovića iz Brankovine kod Valjeva." Odmah je zatražio pušku. Rekao sam: "Puška mora da se otme od Nemaca, nemamo mi magacin oružja."Šest dana pre nego što će glavni grad biti konačno oslobođen, Osma crnogorska udarna brigada našla se na terenima Rakovice. Jedan bataljon sukobio se sa Nemcima. U toj borbi obreo se Miladin Petrović, mada njegova Druga četa nije učestvovala u okršaju. Miladin se najverovatnije na svoj rizik priključio ostalim partizanima.Tog 14. oktobra rominjala je sitna, dosadna kiša. Borci, neispavani, mokri. U zasedno mesto banuo je Petrović i zagrmeo:RATNI DNEVNIK U RATNOM dnevniku o operaciji za oslobađanje Beograda Osme crnogorske udarne brigade, koji se čuva u Vojno-istorijskom institutu, zapisano je: "19. oktobar, četvrtak, vreme kišno. Neprijatelj se nalazi na istim položajima i sa Bežanijske kose stalno tuče u naše položaje artiljerijom. Naša artiljerija tuče Terazije i Kalemegdan. Borba u gradu stalno besni. Prvi bataljon je izbio na Terazije, a Četvrti sa jednim odeljenjem, zajedno sa Prvom proleterskom, napreduje prema 'Albaniji'. Oko 21 sat, zavijorila se trobojka sa petokrakom".- Evo mitraljeza! Hoćete li sad da mi date pušku?Sećanje pukovnika Ilije Prelevića:- Sijao je "šarac" u rukama tog mladića. Rekao sam mu da zadrži puškomitraljez, ali mora da nauči da njime rukuje...Samo dan kasnije, borci Druge čete bili su zadivljeni Miladinovim majstorstvom u rukovanju puškomitraljezom, rame uz rame sa najboljima, Milanom Božovićem i Sretenom Živanovićem.Kada je Četvrti bataljon Osme crnogorske udarne brigade, boreći se za svaku zgradu, svaki ulaz, osvajao Slaviju, ovde je nepoznata devojka prišla Miladinu Petroviću. Darovala mu je izvezenu trobojku sa petokrakom i zavetovala ga da je podigne na najviši vrh u Beogradu. Obećao je da će joj ispuniti želju.Borbe su trajale, Palati "Albanija", teško se prilazilo. Ginulo se, ali se nije odstupalo. Prilaz zgradi je bio štićen snažnom vatrom Nemaca, sa svih njenih spratova. Sa najviših delova tukli su snajperisti. Samo dan ranije, pre nego što će se zastava zavijoriti, poginuo je Milisav Đurović, komandant Četvrtog bataljona Osme crnogorske, narodni heroj. Palata "Albanija", kako su govorili preživeli, nije za oslobodioce bila značajnija od, na primer, železničke stanice, električne centrale, pošte ili zgrade Skupštine, ali je predstavljala čvrsto neprijateljsko uporište i morala je da bude očišćena od Nemaca.Pred zoru, odlučujućeg 19. oktobra, grupe boraca Četvrtog bataljona savladale su prostor do samog ulaza u palatu. Među borcima koji su se dokopali ulaza zgrade bili su Miladin Petrović, Milan Božović i Sreten Živanović. Na petom spratu, Nemci su pokušali da ih "odseku" od snaga koje su bile oko zgrade, ali nisu uspeli. Probijajući se kroz kišu kuršuma, Miladin Petrović napredovao je ka vrhu "Albanije". Gore, na krovu, bila je grupa Nemaca koja je kontrolisala prostor prema Terazijama. Pokosio ih je mitraljez mladog Petrovića. Ubrzo se na vrhu palate zavijorilo znamenje slobode.- Miladin je tada ranjen, ali je odbio da ide u bolnicu - zabeležio je njegov politički komesar Ilija Prelević.PROČITAJTE JOŠ: RUSI HOĆE DA GRADE NUKLEARKU U SRBIJI: Dok "Er Srbija" pregovara o kupovini "suhoja" SSJ 100, stigao i nov predlogPosle tačno dva meseca, još sasvim neoporavljen, Miladin Petrović, Simeonov sin iz Brankovine kod Valjeva, poginuo je na Sremskom frontu. U selu Kaiševci, 18. decembra 1944. godine.NEMCI SVE RUŠEIAKO je Beograd oslobođen, životi građana su i dalje bili ugroženi. Naime, Nemci su još 15. oktobra 1944. godine, pre konačnog povlačenja iz grada, formirali specijalnu grupu koja je imala zadatak da minira ili zapali veće državne i privatne zgrade. Uspeli su da razore 14 zgrada, a 45 teže da oštete. Oštećene su zgrade Klasne lutrije i starog hotela "Makedonija" u Vasinoj ulici, a u miniranoj stambenoj petospratnici koja se nalazila uz zgradu Klasne lutrije, poginuo je veliki broj stanara. Oko Univerzitetskog parka zapaljeno je više zgrada, kao i u Ulici maršala Pilsudskog (danas Tadeuša Košćuška), Zmaja od Noćaja i na Pozorišnom trgu (danas Trg republike). U toku povlačenja Nemci su uništili i druge zgrade, među kojima Radio-stanicu, Ruski dom, Prvu mušku gimnaziju, Đačku trpezu na Tašmajdanu, Javnu berzu rada u Štrosmajerovoj, Narodnu banku. Zapaljene su zgrade Ministarstva finansija, Novinsko-izdavačkog preduzeća "Vreme" i druge. Slična sudbina zadesila je i mnoge privatne zgrade na Dedinju, Senjaku, Čukarici, Banovom brdu i u okolini Kalemegdana. Mnoge zapaljene zgrade nisu izgorele. do kraja, jer su građani uspeli da ugase požar. U zgradi Berze rada bila je smeštena Biblioteka Ministarstva socijalne politike i narodnog zdravlja i u njoj je izgorelo više od 20.000 knjiga i časopisa.

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.