Evropski sud za ljudska prava odbio predstavku porodica žrtava iz Sjeverina

Izvor: SandzakPress.net, 19.Mar.2019, 15:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Evropski sud za ljudska prava odbio predstavku porodica žrtava iz Sjeverina

Evropski sud za ljudska prava odbio je predstavku u ime porodica žrtava 17 Bošnjaka kidnapovanih 22. oktobra 1992. godine u Sjeverinu, za obeštećenje i proglašenje civilnim žrtvama rata. Predstavku Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu (Francuska) u ime porodica sjeverinskih žrtava podnio je Fond za humanitarno pravo (FHP). Predsjednik Odbora za ljudska prava i humanitarnu djelatnost Priboj, Džemail Halilagić je komentarišući ovu odluku naveo da je Evropski sud za ljudska prava donio >> Pročitaj celu vest na sajtu SandzakPress.net << ovakvu odluku bez ikakvog objašnjenja. “Ovo je upečatljiv dokaz da je Evropa bila saglasna sa zločinima koje je država Srbija počinila nad svojim građanima bošnjačke nacionalnosti u Sandžaku. Kako drugačije objasniti činjenicu da Haški sud nije bio zainteresovan za zločine nad Bosnjacima u Sjeverinu Strpcima, Kukurovicima i Bukovici, a Vojislav Šešelj je osuđen na 10 godina zatvora zbog progona Hrvata u Vojvodini. Nažalost, za položaj porodica žrtava, nije zainteresovana ni jedna bosnjacka institucija u Sandžaku, političar ili narodni poslanik”, naveo je Halilagić koji je kao novinar istraživao i godinama pisao o ovim zločinima koji su ostali nekažnjeni. Upitan kako je ovo moglo da se desi Halilagić kaže ne zna “ko je odgovoran što je ovo zastarilo, država ili FHP?”. “Porodice su se potpuno pouzdale u FHP, međutim tu je ispoljena velika neodgovornost”, zaključio je Halilagić. Halilagić je javnosti stavio na uvid prepisku povodom odluke Evropskog suda za ljudska prava broj 58650/16 u kojoj piše da je predstavka neprihvatljiva iz razloga “ratione temporis”. “Ova odluka je konačna i protiv nje ne postoji mogućnost žalbe odboru, Vijeću, niti Velikom vijeću. Shodno tome, Sud više neće voditi prepisku u vezi sa ovim predmetom”, navedeno je iz Sekretarijata Evropskog suda za ljudska prava koji je ovu odluku donio 31. januara 2019. godine. Prema pojašnjenju Beogradskog centra za ljudska prava “ratione temporis” se odnosi na vremensko ograničenje primjene Konvencije. U tom smislu Konvencija obavezuje državu ugovornicu od trenutka ratifikacije te se ona ne može smatrati odgovornom za kršenja ljudskih prava koja su se dogodila prije tog trenutka, ma koliko masovna i velika ona bila. “Na primjer Konvencija je ratifikovna od strane Republike Srbije 2004. godine i na navodna kršenja njenih odredbi pojedinac se može pozivati samo ukoliko su se dogodila nakon navedenog datuma. Ipak, u slučaju dugog trajanja postupka Evropski sud za ljudska prava će uzeti u obzir i trajanje postupka prije 2004. godine iako je nadležan da odlučuje samo vremanskom periodu nakon 2004 godine”, navela je civilna organizacija koja se bavi ljudskim pravima. Fotografije zlostavljanja i mučenja ubijenih Bošnjaka iz Sjeverina, 22. oktobra 1992. godine – Žrtve i zločin postoje, odgovonosti držane nema Od otmice i ubistva 17 građana Srbije bošnjačke nacionalnosti iz mesta Sjeverin kod Priboja, koje 22. oktobra 1993. godne su iz autobusa izveli pripadnici snaga Vojske Republike Srpske (VRS), a zatim mčili i svirepo ubili, tokom sukoba u Bosni i Hercegovini (BiH), prošlo je više od 26 godina. Nakon legitimisanja svih putnika, iz autobusa su izveli 16 građana bošnjačke nacionalnosti: Mehmeda Šeba, Zafera Hadžića, Meda Hodžića, Medredina Hodžića, Ramiza Begovića, Derviša Softića, Mithada Softića, Muja Alihodžića, Aliju Mandala, Seada Pecikozu, Mustafu Bajramovića, Hajrudina Sajtarevića, Esada Džihića, Idriza Gibovića, Ramahudina Ćatovića i Mevlidu Koldžić, te ih vojnim kamionom odvezli u pravcu Višegrada, gde su ih brutalno pretukli i potom ubili na obali Drine. Veče uoči ovog događaja, ispred porodične kuće u Sjeverinu otet je Sabahudin Ćatović, od kada mu se gubi svaki trag. Okružni sud u Beogradu je 2005. godine pravosnažno osudio četvoricu pripadnika jedinice „Osvetnici” na višegodišnje kazne zatvora. Uprkos deklarativnim izjavama sa najvišeg vrha vlasti, stvarni napori da se tijela ovih nevino ubijenih građana pronađu su u potpunosti izostali. Pored ignorisanja prava porodica da znaju istinu o sudbini njihovih najbližih, država Srbija uporno odbija da im pruži obeštećenje za pretrpljenu bol i da im prizna status članova porodica civilnih žrtava rata, koji bi im doneo skromnu, ali za njih važnu simboličku i materijalnu podršku. Jedini pozitivan korak načinila je opština Priboj, koja je pomogla u izgradnji spomen-obilježja otkrivenog u oktobru 2015. godine. Porodice ubijenih Sjeverinaca bezuspješno su pokušale da dobiju obeštećenje za ubistvo svojih najbližih, tuživši Republiku Srbiju 2007. godine zbog njene podrške VRS, kao i zbog njene odgovornosti za nesprječavanje ovog zločina i obaveze da zaštiti građane pograničnog područja u vrijeme trajanja oružanog sukoba u susjednoj BiH. Nakon više od šest godina suđenja, njihova tužba je odbijena s obrazloženjem da ne postoji veza države Srbije i zločina koji se dogodio, a postupak je pred Evropskim sudom za ljudska prava pokrenuo Fond za humanitarno pravo. Sudovi u Srbiji odbili su da razmatraju povezanost tadašnjih vlasti Srbije i Republike Srpske i nisu našli da je država odgovorna zbog neobezbjeđivanja državne granice, ljudi i imovine u blizini područja zahvaćenog ratom, na šta su organi unutrašnjih poslova i vojske bili obavezani po tadašnjim propisima. Pored nastojanja da za svoje stradanje dobiju adekvatno obeštećenje, porodice žrtava i dalje tragaju za tijelima ubijenih. Tokom prethodnih 26 godina pronađeni su posmrtni ostaci samo jedne žrtve, dok se ostali i dalje vode kao nestala lica. “Dugogodišnji bezuspešni napori porodica žrtava da ostvare svoje pravo na reparacije reflektuje težnju institucija da izbjegnu priznavanje odgovornosti Srbije za otmice i ubistva stanovnika Sjeverina. Sa druge strane, neuspješna potraga za tijelima ubijenih svjedoči o svjesnom i namjernom sprječavanju svakog pokušaja da se otkrije istina o njihovom stradanju. Tokom višegodišnje borbe za priznavanje prava žrtvama ratnih zločina, FHP, Sandžački odbor i ŽUC svjedočili su kontinuiranom odnosu ignorisanja i diskriminacije sjeverinskih žrtava od strane institucija Srbije”, saopćile su na 26. godišnjicu od zločina u Sjeverinu oranizacije za zaštitu ljudskih prava: Fonda za humanitarno pravo, Sandžački odbor i Žene u crnom.

Nastavak na SandzakPress.net...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SandzakPress.net. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SandzakPress.net. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.