Da li je Er Srbija kriva što nije dala autističnom detetu da se ukrca na avion?

Izvor: Blic, 13.Avg.2017, 14:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Da li je "Er Srbija" kriva što nije dala autističnom detetu da se ukrca na avion?

Budući da je društveno-politička situacija u Srbiji u svakoj bitnoj debati na ivici "za" ili "protiv"/"vlast" ili "opozicija" histerije (sa podjednakim nerazumnim fanatizmom) prinuđen sam da unakazim tekst koji sledi disklejmerom. Nije mi želja da branim "Er Srbiju". Na strani sam roditelja u ovom slučaju. Motiv za tekst koji čitate isključivo je želja da doprinesem boljoj edukaciji javnosti u pogledu komercijalnog vazdušnog transporta i da istaknem koliko kao društvo moramo biti solidarni, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << saosećajni i mnogo više naoružani razumevanjem za ljude, decu, sa posebnim potrebama - piše Petar Vojinović, glavni i odgovorni urednik portala Tangosix.rs.

- Ovo zadnje na žalost postaje fraza sve do trenutka kada se dogodi nešto kao prošlonedeljni incident na Aerodromu "Nikola Tesla". Incident o kojem još nemamo previše detalja ali iz kojeg možemo prepoznati debatu koja je veoma važna da bi ostala samo na pukom nepodnošenju "Er Srbije" kao takve, piše "Tangosix".

Nešto nije u redu sa tobom - ne smeš u avion

Kako su "Novosti" prenele, dete sa autizmom istoričara Čedomira Antića sprečeno je da se ukrca na let "Er Srbije" u nedelju 6. avgusta od strane službe za zemaljsko opsluživanje aviona "Er Srbije" (ASGS) i aerodromskog lekara koji, suprotno nepreciznim navodima medija, nije zaposlen na Aerodromu "Nikola Tesla" već je specijalista Vazduhoplovnomedicinskog centra.

Gde je granica?

Reakcije javnosti na društvenim mrežama od jutros su razumljivo drastične, pune (najblaže rečeno) negativnih emocija prema "Er Srbiji" a ono što posebno boli je svedočanstvo (doduše iz prvog lica) o nemoći oca (koji je igrom slučaja poznatija ličnost).

Gospodin Antić je u svojoj izjavi "Novostima" najavio tužbu protiv nacionalne avio-kompanije i priču digao na nivo ljudskih prava. Obično frazu koja zapravo u ovom veoma realnom dešavanju postaje nešto opipljivo i fokus glavnog pitanja javnosti: dokle avio-kompanije mogu biti ovoliko bezobrazne i gde je granica?

Praksa i procedure

Avio-saobraćaj više nije prijatna, lepa i jeftina stvar. Prvo to sebi priznajmo. Avio-kompanije generalno (pa i "Er Srbija") nisu profitabilni biznisi, nivo usluge konstantno opada i svaki putnik očekuje što manju cenu koju „mora“ da plati. Želi brzo putovanje kroz vazduh u stolici, jednostavnošću voženje kolima ili putovanja autobusom.

Ono što putnici međutim ne cene i čega nisu svesni je bezbednost. Još jedna frazetina koja postaje očigledna tek kada se desi neka tragedija i čije troškove ni jedna avio-kompanija (low cost ili ne) ne sme da izbriše iz svog bilansa.

Najbezbednija industrija

Nakon terorističkih napada na Njujork i Vašington 11. septembra avio-industrija je postala jedna od najbezbednijih industrija na planeti, svesno žrtvujući udobnost putnika. Putujuća javnost, dakle jedini klijenti ovog biznisa, je sve te mere proglasila paranojom. Realno, kome je još udobno i lepo putovati avionom? Tolerancija na svaki mogući i nemogući primer ili potencijal izazivanja opasnosti postala je toliko u nekim slučajevima proizvoljna i naizgled nepostojeća da se putnici s pravom pitaju – da li je ovo dozvoljeno?

Šturo saopštenje

"Er Srbija" i Aerodrom "Nikola Tesla" izdali su prilično štura saopštenja za javnost koja ostavljaju mnogo pitanja. "Er Srbija" nije želela da za Tango Six pruži detaljnije obrazloženje osim izjave koja je upućena svim medijima, i ono što mi možemo dodatno razjasniti a da ima veze sa procedurama je stariji pravilnik nacionalne avio-kompanije kada je ona bila "Jat Ervejz". Bio stariji ili noviji dokument u pitanju, bitni su principi koji stoje iza rezonovanja i postupaka kada su ovakve situacije u pitanju.

Uputstva za zemaljsko ili letačko osoblje o proceni medicinskog stanja putnika da se ukrcaju u avion kažu sledeće. Poređana po stepenu važnosti, parafrazirana:

To je sve što postoji od procedura. Dakle poslednju reč imaju lekar i agent kompanije ili hendlera pred ulazak u avion. To se dogodilo kao što smo mogli da pročitamo danas u "Novostima" i u ovom slučaju. Ostaje pitanje ispravne procene lekara koji po svedočenju gospodina Antića možda i nije adekvatno pregledao dete.

Primetićete da je prva rečenica u procedurama u isto vreme i veoma stroga i veoma neprecizna. To je moderni avio-saobraćaj.

Eskalacija tokom leta

Dovoljno je da bilo ko od zemaljskog ili letačkog osoblja posumnja u bilo šta i gotovo. Kada su medicinska stanja u pitanju, osnovno pitanje za procenu rizika je: kako i koliko nešto na negativan način može eskalirati tokom leta?

Mogu vas izbaciti iz aviona iako ste uredno platili kartu ili vaše dete može biti autistično i:

Igrom slučaja, jedina do sada zabeležena diverzija (vanredno sletanje zbog incidenta) "Er Srbijinog" aviona A330 koji saobraća do Njujorka desila se upravo zbog problema sa autističnim detetom koje je, ne svojom krivicom, ugrozilo putnike u kabini u trenutku kada je letelica bila na nivou krstarenja. Zbog ovog incidenta "Er Srbijin" A330 je tada sleteo na aerodorm Šenon u Irskoj.

Saosećanje

Primetićete da sam naglasio da je dete nešto uradilo ne svojom krivicom. Ukoliko sudimo ili počnemo da razmišljamo da bilo ko sa bilo kakvim medicinskim stanjem može biti kriv, tek onda nismo ništa razumeli.

Koliko god da razumemo pojačanu "paranoju" avio-industrije uvek na početku i kraju svake debate moramo biti ljudi, stati uvek na stranu deteta (bilo ono zdravo ili ne) i pogotovo na stranu roditelja. Jer roditelji su jedini heroji modernog doba koji ne dobijaju ordenje.

Opravdane reakcije

Reakcija gospodina Antića mi je potpuno opravdana, racionalna i razumna. Postupanje osoblja "Er Srbije" mi je takođe razumljivo jer prateći vazduhoplovnu industriju toliko godina znam koje dinamike odlučivanja postoje, znam koliko su one neshvatljive putnicima i zapravo nadam se i želim da verujem da nije bilo zle namere. Posebno želim da verujem da lekar nije bio pod pritiskom bilo koje strane ili vremena u trenutku svoje odluke.

Deo oko "kršenja ljudskih prava" mi je posebno zanimljiv jer otvara priču o sudskoj tužbi koja na klupu stavlja roditelja deteta sa autizmom i avio-kompaniju. Naravno da niko ne može biti na strani avio-kompanije.

Blago koje drugačije sija

Želim da verujem da bi iz tog eventualnog procesa mogli da čujemo ne ko je kriv nego kako svi, u vazduhoplovnoj industriji i van nje, treba da se ponašamo prema blagu koje ne svojom krivicom drugačije sija.

Šta ako je taj dan svako hteo da zaštiti onoga koga je trebalo da zaštiti? Šta ako moramo da se više edukujemo o autizmu i da li je potrebno (kao za većinu stvari) da se uvek dogodi nešto drastično pa da postane tema?

Hajde da prvo razumemo zbog čega se nešto dešava, da predložimo mehanizme, procedure i modele ponašanja da se to nikad više ne dogodi.

Istraga

Direktorat civilnog vazduhoplovstva je, kako "Tangosix" saznaje, pokrenuo vanredni inspekcijski nadzor povodom ovog slučaja. Nakon kompletiranja DCV bi trebalo da izveštaj prezentuje javnosti.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.