Cenjeni u svetu, nalaze se u svetskoj naučnoj eliti, a u Srbiji ih OTPUŠTAJU, SMENJUJU I ZANEMARUJU

Izvor: Press, 01.Okt.2019, 10:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Cenjeni u svetu, nalaze se u svetskoj naučnoj eliti, a u Srbiji ih OTPUŠTAJU, SMENJUJU I ZANEMARUJU

Najcitiraniji, priznati u svetu i među najboljima u svojoj naučnoj oblasti, srpski akademici ušli su u sam vrh svetske naučne elite, ali i pored toga pojedini među njima u Srbiji su se našli u problemima i nezavidnim situacijama koje su izazivale buru negativnih rekacija javnosti.
Foto:blic
Loši uslovi rada, pakovanje kofera i odlazak u inostranstvo gde nastavljaju svoju karijeru ili gubitak >> Pročitaj celu vest na sajtu Press << posla su samo neki od problema pred kojima sa u se tokom poslednjih meseci našli najpriznatiji srpski naučnici.
Neki od njih su pronašli izlaz i rešenje ovih problema dok se drugi i dalje bore za isti naučni tretman u svojoj zemlji kakav imaju u inostranstvu.
Zoran Lj. Petrović vs Institut za fiziku u Beogradu
Poslednji slučaj koji je izazvao ogromnu buru u domaćoj javnosti, jeste odluka Naučnog veća Instituta za fiziku u Beogradu koje nije dalo pozitivno mišljenje za produžetak radnog odnosa akademiku Zoranu Lj. Petroviću, jednom od najpriznatijih i najcitiranijih srpskih naučnika u oblasti fizike.
Naime, Petrović se prema studiji istraživača sa Univerziteta Stanford našao u među 1,5 odsto najpriznatijih svetskih naučnika čija su dela najviše puta citirana, međutim, izgleda da ovaj podatak nije toliko relevantan za Naučno veće Intitutaza fiziku, budući da njegovi predstavnici nisu bili saglasni da se ovom akademiku produži radni odnos.
 



Foto: Petar Marković / RAS Srbija
Zoran Petrović
Akademik Lj. Petrović krajem godine odlazi u penziju ali je, kako su nam rekli u Institutu, uobičajena praksa da se naučnicima radni odnos produži još pet godina, što se ovde nije desilo. Međutim, predstavnici Instituta tvrde, da ova odluka još nije konačna.
U svakom slučaju, nakon ovakve odluke Naučnog veća, usledile su brojne negativne reakcije kako stručne javnosti, tako i građana, budući da se radi o naučniku čiji su radovi priznati i poznati širom sveta i koji se ubraja među najcitiranje profesore u oblasti fizike.
Stojan Radenović - slučaj laptop i pad na Šangajskoj listi
Beogradski univerziteta drastično je ove godine pao na Šangajskoj listi, a verovali ili ne, ispostavilo se da je za to "kriv" jedan čovek, matematičar Stojan Radenović čiji je rad nekoliko godina pre toga uticao da pozicija prestoničkog univertziteta "skoči" za čak sto mesta.
Kako smo pisali, odlazak Radenovića sa Beogradskog univerziteta zbog egzistencijalnih razloga u Saudijsku Arabiju navodio se kao krucijalni razlog za takav drastičan pad BU.
Naime, Radenović se godinama nalazi među 100 najcitiranijih naučnika na svetu u oblasti matematike, što je drugi po važnosti kriterijum, odmah iza Nobelove nagrade i Fildsove medalje, za određivanje plasmana nekog univerziteta na Šangajskoj listi.
Upravo je visoka citiranost profesora Radenovića bila je jedan od razloga što je BU 2016. i 2017. bio među 300 najboljih u svetu.
Foto: Vladimir Živojinović / RAS Srbija
"Kabinet" profesora Radenovića u podrumu
Zbog loših egzistencijalnih uslova (a svi smo videli i njegov "kabinet" u podrumu), usled kojih ovaj matematičar nije mogao ni lap-top da kupi, ovaj skromni, penzionisani profesor Mašinskog fakulteta "pripada" Univerzitetu kralja Sauda u Saudijskoj Arabiji, koji ga je angažovao, pa njegovi radovi dižu rejting ove ustanove.
Ipak, deluje da je za njegov problem pronađeno rešenje, te je Radenović nakon razgovora sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem krajem avgusta rekao da će radove potpisivati za Beogradski univerzitet, te da ima otprilike mesec i po dana za "promenu adrese".
Slučaj našeg poznatog genetičara
Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" u Beogradu i Gugl skolar, pretraživač naučnih radova, izračunali su da genetičar Miodrag Stojković jedini u našoj zemlji ima naučni H 60 indeks.
H-indeks služi kao merilo uspešnosti naučnika, ujedno vrednujući broj objavljenih radova i broj citata tih radova u svetu nauke. Prema navodima iz SANU, indeks H 20 označava uspešnog, H 40 izuzetnog naučnika, a H 60 i više jedinstvenog naučnika.
Sa više od 200 radova na SCI listi i više od 13.300 citata, te H-indeksom 60, profesor Stojković najpoznatiji je i najpriznatiji naučnik u Srbiji i jedan je od najeminentnijih naučnika u oblasti matičnih ćelija na svetu.
Foto: Dalibor Danilović / RAS Srbija
Miodrag Stojković
I pored toga Stojković je odlučio da spakuje svoje kofere i da svoje znanje podeli sa ljudima van Srbije, budući da se genentski centar u Kragujevcu u kome je on trebao da deli svoja znanja sa mlađim kolegama nikada nije napravljen, kako je ovom naučniku obećano.
Još neki od razloga koji su doprineli ovakvoj odluci profesora dr Stojkovića jesu neprolazak u prvi krug izbora SANU i problemi oko u vezi sa mestom šefa Katedre za matične ćelije na doktorskim studijama Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu.
Nakon što je napustio Srbiju i otišao na Harvard, krajem avgusta objavio je na društvenim mrežama kako je dobio mejl s molbom za broj telefona kako bi ga kontaktirao ministar Mladen Šarčević. Stojković je, kako tvrdi, na tu poruku odgovorio rečima: "Imao telefon i dok je bio u Srbiji".
Tada je minstar Šarčević želeo da predloži Stojkoviću izgradnju genetskog centra u Leskovcu u kome bi genetičar mogao da radi, međutim, koliko je javnosti poznato dogovor nije postignut.
Koji su još naši naučnici u svetskom vrhu
Pored ove trojice naučnika koji su se našili u žiži javnosti zbog problema sa kojima su se susretali, Srbija se može pohvaliti da ima još sedmoro naučnika koji pripadaju krugu naučne elite odnosno, koji su među 1,5 odsto najboljih svetskih naučnika. Među njima je i akademik Petrović koji se tokom prethonih nekoliko dana našao u žiži javnosti usled odluke Naučnog veća da mu ne produži rad na Institutu za fiziku.
Autori studije sa Univerziteta Stanford kreirali su javno dostupnu bazu od nešto preko 100.000 najcitiranijih naučnika sveta gde su svrstani i Ivan Gutman, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, Dušan Teodorović, profesor Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Vladimir Kostić, sa Medicinskog fakulteta UB, koji je i predsednik SANU i Nikola Konjević, profesor Fizičkog fakultet UB.
Osim njih, u ovoj grupi su i Magdalena Đorđević sa Instituta za fiziku UB, Gordana Ćirić Marjanović, profesorka Fakulteta za fizičku hemiju UB, i Livija Cvetićanin, sa Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu.
Metodologija rangiranja, koju su razvili istraživači sa Stanforda, kažnjava pojave veštačkog podizanja ukupnog broja citata, kao što je veliki broj autocitata i međusobno citiranje povezanih saradnika i kolega organizovanih u male međunarodne grupe (takozvane "farme citiranja").
Čemu služi rangiranje istraživača?
Evaluacija i rangiranje istraživača se u svetu sve više koristi u situacijama kada se odlučuje o postavljenjima profesora, unapređenjima ili dobijanju istraživačkih projekata. Donošenje odluke o dobijanju profesure i napredovanje kroz naučna zvanja na svetskim univerzitetima najviše zavisi od broja i kvaliteta objavljenih naučnih radova.
Kao osnovna mera kvaliteta istraživača se najčešće koristi obim citiranja objavljenih radova od strane drugih istraživača. Pored ukupne citiranosti istraživača, od 2005. godine vodeći svetski ugledni univerziteti koriste i tzv. Hiršov indeks, kao meru naučne kompetentnosti istraživača. Indeksne baze Google Scholar, Publish or Perish, Web of Science i SCOPUS sadrže podatke o publikacijama, citiranosti i indeksu naučne kompetentnosti istraživača.

Nastavak na Press...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Press. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Press. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.