Izvor: Nezavisne Novine, 12.Jul.2018, 20:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Analiza podjele rizika zdravstvenog osiguranja u Republici Srpskoj

Podjela rizika zdravstvenog osiguranja znači udruživanje rizika osiguranja između svih kategorija osiguranika. Posmatra se kroz odnos procentualnog učešća pojedine kategorije osiguranika u ukupnom broju osiguranika i osiguranih lica i procentu prihoda koji ta kategorija ostvaruje u ukupnom prihodu od doprinosa.

Ukupan broj osiguranih lica u Republici Srpskoj je u 2017. godini iznosio 930.019. Od toga je 635.027 osiguranika (nosilaca osiguranja) i 294.992 člana porodice. Dakle, na >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << jednog nosioca osiguranja dolazi 0,46 izdržavanih članova porodice. U poređenju sa zemljama iz okruženja odnos broja nosilaca osiguranja i članova porodice je kod nas znatno veći, jer na dva osiguranika koji uplaćuju doprinos dolazi jedno osigurano lice koje ne plaća, dok u Sloveniji na tri, a u Hrvatskoj na četiri nosioca osiguranja dolazi jedan član porodice.

Najveće učešće u ukupnim prihodima Fonda imaju osiguranici iz kategorije zaposlenih i to preko 80%, a procenat zaposlenih osiguranika je 24,7%. Dakle ¼ ukupnog broja osiguranih lica Republike Srpske obezbjeđuje preko 80% ukupnih prihoda FZO RS! U Srbiji npr. gotovo jednak procenat zaposlenih učestvuje sa 67% prihoda Fonda, dok u Sloveniji gotovo 40% zaposlenih ostvaruje 76% prihoda Fonda. U isto vrijeme 23% penzionera (osiguranika Fonda PIO RS) kao nosilaca osiguranja u ukupnom broju osiguranih lica ostvaruje ukupan prihod od 1,7% ukupnog prihoda FZO RS. U Sloveniji je prihod od penzionera 15,5%, a u Srbiji oko 25%. Prihod FZO RS iz budžeta za nezaposlene (kojih u ukupnom procentu osiguranika ima oko 16%) i ostale kategorije koje se finansiraju iz budžeta i ostalih organa iznosi oko 13%.

Najveći razlog u nejednakoj podjeli rizika leži upravo u ogromnom nesrazmjeru prihoda FZO RS između zaposlenih, penzionera i ostalih kategorija za koje se doprinosi za zdravstveno osiguranje uglavnom uplaćuju iz budžeta. U Republici Srpskoj primjenjuju se dvije stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, i to stopa od 1%, koja se koristi za penzionere, i stopa od 12%, koja se primjenjuje za sve ostale kategorije.

U zemljama regiona podjela rizika osiguranja je povoljnija nego u Srpskoj, a to je postignuto ili primjenom jedinstvene stope za sve kategorije osiguranika (Srbija) ili su stope doprinosa ujednačenije po kategorijama nego što je to slučaj kod nas. Zahvaljujući tome u drugim zemljama je znatno povoljnije udruživanje rizika osiguranja između zaposlenih lica i penzionera. U Srbiji stopa doprinosa je ista i za zaposlene i za nezaposlene i iznosi 10,3%, što znači da postoji apsolutna podjela rizika između ove dvije kategorije. U Hrvatskoj stopa za zaposlene iznosi 13%, a za penzionere 1%, odnosno 3% (za penzionere čiji iznos penzije prelazi prosječni iznos neto plate). U Sloveniji stopa za zaposlene iznosi 12,92%, a za penzionere 5,96%, s tim da treba naglasiti da je stopa doprinosa prema kojoj se obračunava doprinos za penzionere približno ista stopi doprinosa koji zaposleni plaćaju iz svoje plate (drugi dio doprinosa plaća poslodavac iz svojih sredstava).

Problem raspodjele rizika raste i smanjenjem sredstava koja se uplaćuju za kategorije koje se finansiraju iz budžeta.

Rješenje ovih problema bi trebalo tražiti u većem stepenu ujednačavanja stopa doprinosa, kao i kroz korekciju osnovica za obračun doprinosa pojedinim kategorijama osiguranika.

Jedno od mogućih rješenja podjele rizika bi moglo biti povećanje stope doprinosa za kategoriju penzionera kako bi se postiglo pravednije udruživanje rizika među kategorijama. Npr. rješenje kao u Hrvatskoj, koje podrazumjeva povećanje stope doprinosa za penzionere na 2%, s tim da bi penzioneri s penzijom iznad prosječne plaćali stopu doprinosa 2% na iznos penzije ili na iznos najniže plate u Srpskoj, dok bi za penzionere s penzijom ispod prosjeka ili ispod najniže plate stopa ostala 1%, a za njih bi jedan procenat plaćala Vlada Republike Srpske.

Postoji i veliki problem zbog neuplaćivanja doprinosa i previsokog privatnog izdvajanja (out of pocket) za zdravstvene usluge, ali o tome u novoj temi.

Nastavak na Nezavisne Novine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.