BOJEVE GLAVE SADA BEZ KOČNICA: Prestao da važi sporazum o ograničenju nuklearnog oružja

Izvor: Večernje novosti, 02.Avg.2019, 20:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

BOJEVE GLAVE SADA BEZ KOČNICA: Prestao da važi sporazum o ograničenju nuklearnog oružja

Vašington i NATO u petak odbacili predlog Moskve o moratorijumu na razmeštanje projektila. Obe strane predložile suzdržavanje od upotrebe zabranjenih raketa, ali to više neće biti zasnovano na obavezi ISTOPIO se i poslednji efekat pregovora kojim je, krajem devedesetih godina, praktično označen kraj Hladnog rata. Sporazum o ograničenju nuklearnog oružja srednjeg dometa (INF) koji su 1987. >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << potpisali tadašnji SSSR i SAD, u petak je prestao da važi. Obe strane su predložile suzdržavanje od upotrebe raketa zabranjenih tim sporazumom, ali to više neće biti zasnovano na obavezi, nego na - dobroj volji.Pročitajte još - PUTIN POTPISAO: Rusija napušta nuklearni sporazum sa SAD Rusija raspolaže sa 6.500, a SAD sa 6.185 nuklearnih bojevih glava. Francuska ima 300, Kina 290, Velika Britanija 215, Pakistan i Indija oko 150, Izrael 80, a Severna Koreja između 20 i 30. Ruska diplomatija osudila je u petak, kako se navodi, "ozbiljnu grešku zbog koje sada postoji opasnost od trke u naoružanju". - Vašington je učinio ozbiljnu grešku - navodi se u saopštenju ruskog ministarstva inostranih poslova. - SAD su stvorile praktično nepremostivu krizu oko tog strateškog dogovora iz Hladnog rata. GORBAČOV: UDARAC BEZBEDNOSTI BIVŠI sovjetski lider Mihail Gorbačov kritikovao je povlačenje SAD iz Sporazuma o nuklearnim raketama srednjeg dometa jer smatra da je Vašington time zadao udarac ne samo evropskoj, već i svetskoj bezbednosti. On je ranije izrazio nadu da bi Vašington mogao promeniti kurs i razmotriti odluku o povlačenju donesenu u februaru. Potvrđujući da istupaju iz sporazuma, vlasti u Vašingtonu optužile su Rusiju da je prekršila dogovor i da je jedina odgovorna za taj neuspeh. Dominik Rab, šef britanske diplomatije, pridružio se ovim optužbama, dodajući da ruski "prezir prema međunarodnom sistemu, zasnovanom na pravilima, ugrožava evropsku bezbednost". Na stranu Bele kuće stala je i Poljska. Moskva apsolutno odbacuje svoju krivicu u ovome i optužuje SAD za kršenje sporazuma. Vašington je 1. februara objavio da namerava da će za pola godine napustiti sporazum ako Rusija, u međuvremenu, ne počne da izvršava svoje obaveze. Državni sekretar Majkl Pompeo napisao je na "Tviteru": "SAD su dale Rusiji šest meseci da se vrate poštovanju Sporazuma o nuklearnim projektilima srednjeg dometa. Rusija je odbila, pa ugovor ističe danas". - Na inicijativu SAD, 2. avgusta 2019. godine, više nije validan ugovor koji su 8. decembra 1987. u Vašingtonu potpisali Sovjetski Savez i SAD, a odnosi se na likvidaciju raketa srednjeg dometa - potvrdilo je rusko ministarstvo inostranih poslova. Ruski predsednik Vladimir Putin ratifikovao je 3. jula zakon kojim se suspenduje učešće Rusije u INF. Sporazum, koji su svojevremeno potpisali predsednici SAD i Sovjetskog Saveza, Ronald Regan i Mihail Gorbačov, zabranjivao je krstareće rakete lansirane sa zemlje, dometa od 500 do 5.500 kilometara. Iako je Evropa izrazila zabrinutost zbog opasnosti od nove trke u naoružanju, NATO se stavio na američku stranu, pominjući ruske rakete 9M729 koje, prema mišljenju Zapada, predstavljaju kršenje INF. Pre zvaničnog okončavanja sporazuma, Moskva je obnovila svoju ponudu SAD i njenim saveznicima u NATO da primene moratorijum na razmeštanje nuklearnog oružja zabranjenog sporazumom. Istovremeno, Rusija je izrazila sumnju da će se Vašington toga pridržavati. Prve izjave koje dolaze s onu stranu Atlantika svedoče o tome da je Moskva u pravu. Vašington, naime, tvrdi da ne želi novu trku u naoružanju, a istovremeno odbacuje moratorijum na razmeštanje naoružanja koje je zabranjivao napušteni sporazum. Naime, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg odbacio je predlog Rusije, uz obrazloženje da bi takav dogovor bio nepouzdan. Stoltenberg je ocenio da je Rusija odgovorna za prekid sporazuma i dodao da će NATO na odmeren i odgovoran način odgovoriti na pretnju Rusije. Prema njegovim rečima, Alijansa i dalje želi konstruktivne odnose sa Rusijom, kad aktivnosti te zemlje to budu dozvolile.
Pogledaj vesti o: NATO

Nastavak na Večernje novosti...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.