Izvor: RTS, 25.Jul.2021, 08:23

Turska, Grčka i kosovsko pitanje – koji je domet Erdoganovog lobiranja za nova priznanja

Dogovor iz Vašingtona prošlog septembra – da Priština ne lobira za članstvo u međunarodnim organizacijama, a da Beograd ne vodi kampanju za povlačenje priznanja, ističe za nešto više od mesec dana. Već se spekuliše ko bi od onih koji nisu priznali samoproglašenu nezavisnost Kosova mogao da promeni stav i pod čijim pritiskom.
Pošto je Priština jednostrano proglasila nezavisnost, >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << dan kasnije, 18. februara 2008. godine priznanje je stiglo iz Ankare. I od tada su se predsednik Turske i drugi zvaničnici neretko izjašnjavali o tom pitanju. Trinaest godina kasnije Redžep Tajip Erdogan je nedvosmislen – rade na povećanju broja zemalja koje bi sledile njihov primer.

Predsednik Aleksandar Vučić rekao je da veoma poštuje predsednika Erdogana, da želi najbolje odnose sa Turskom, ali da Srbija ima svoje interese, i da će se u skladu sa tim interesima i ponašati.
Podsetio je i na potpisano u Vašingtonu prošlog septembra. Priština se na godinu dana obavezala da neće lobirati za članstvo u međunarodnim organizacijama, a Beograd prihvatio da će zamrznuti kampanju za povlačenje priznanja.
Koji deo sporazuma je najvažniji za SADMilan Krstić sa Fakulteta političkih nauka kaže da nije postojala obaveza Prištine da neće lobirati za nova priznanja.
"Taj dogovor je na neki način jedna od političkih suština sporazuma koji je postignut, odnosno dogovora koji su postignuti u Vašingtonu. Ja mislim kada američka administracija govori da je neophodno pridržavati se sporazuma, odnosno dogovora, da oni upravo misle na taj deo", dodaje Krstić.
Smatra da je članstvo u međunarodnim organizacijama i dalje u velikoj meri nedostižno za Prištinu i da je to jedna od stvari gde je Beograd pokazao da prištinske vlasti ne mogu da dobiju bilo šta bez dogovora sa Beogradom.
Tanasković: Kampanja za priznavanje traje sve vremeKampanja za priznavanje, bez obzira što je formalno i u javnosti utihnula posle potpisa u Beloj kući, za diplomatu Darka Tanaskovića, kako kaže – traje sve vreme na diplomatskom planu.
U poruci predsednika Turske čita da ona u tome učestvuje, i to je i obelodanila.
"Turska može da utiče na tri, četiri države""Ovde je glavni činilac povezivanje tih napora sa SAD, koje naravno imaju veći uticaj, čak i u delu muslimanskog sveta, od Turske", objašnjava Tanasković.
Ocenjuje da, iako je teško procenjivati, Turska može da ostvari uticaj na tri, četiri države, jer većina onih koje ne priznaju samoproglašenu kosovsku nezavisnost čini to iz svojih vrlo jakih državno-nacionalnih razloga na koje kampanja Ankare ne može preterano da utiče.
Grčka, Priština i "kiparski faktor"Koliko ponašanje Ankare može da utiče na poteze Atine – analizira Beograd.
Ne treba prenebregnuti da je Erdoganov stav stigao neposredno pred njegovu posetu delu Kipra koji Turska priznaje kao državu.
Tanasković podseća da je jedan od razloga zašto Grčka do sada nije razmatrala odluku o priznanju upravo tzv. kiparski faktor.
"To je činilac koji dodatno odvraća Grčku od ideje da prizna Kosovo, ona ima i unutrašnje teškoće, ima narodno raspoloženje, ima stav crkve", smatra Tanasković.
Erdoganov poziv, kako je ocenio diplomata, svakako ne približava Grčku da učini konačni korak ka priznanju.
"SAD bi preferirale da se nastavi zamrzavanje obe kampanje"Milan Krstić kaže da bi SAD preferirale da se nastavi sa održavanjem takvog statusa, da se faktički taj dogovor produži i bez formalnog potpisa, da se nastavlja sa pauziranjem, odnosno zamrzavanjem kampanje za povlačenje priznanja i kampanje za stupanje u međunarodne organizacije.
"Mislim da su svesni da je neophodno da se dođe do napretka i u nekim drugim oblastima da bi ovaj deo dogovora ostao na snazi", dodaje Krstić.
"Jak uticaj SAD na Grčku, Atina bi mogla da promeni stav"Tanasković ukazuje na odnos SAD i Grčke, koja je u teškom ekonomskom stanju, i gde Amerikanci imaju jak uticaj.
"Pojednostavljeno rečeno, vode računa o bezbednosti Grčke kao njeni zaštitnici. S druge strane, Grčka je u vrlo teškoj finansijskoj situaciji. Sve to navodi na zaključak da bi ona mogla biti zemlja, i to poslednji potezi Atine pokazuju, među ovih pet evropskih zemalja koje bi odstupile od stava nepriznavanja Kosova", smatra Tanasković.
Kakva se jesen očekujeZato analitičari očekuju statičnu jesen kada je reč o ishodu pregovora.
Ipak, ne bi ih, kažu, iznenadilo da se kampanje za povlačenje priznanja ili stupanje u međunarodne organizacije odmrznu, a da se dve strane vrate na dnevni red pre Vašingtonskog dogovora.

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Zašto Amerika želi da Španija promeni stav po pitanju Kosova? Odgovor je i više nego jasan

Izvor: SrbijaDanas.com, 25.Jul.2021

Katalonci su dolazili i u Podgoricu maja 2006. i u Prištinu februara 2008. godine. Zvanično, kao turisti. Nezvanično, iz sasvim drugih razloga...Tada je održan referendum o samostalnosti Crne Gore i bespravno i jednostrano se "odvojilo" Kosovo. Ova iskustva pomogla su im da organizuju nelegalni...

Nastavak na SrbijaDanas.com...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.