Šta veže Srbe i Turke – strah i neznanje uzroci predrasuda

Izvor: RTS, 07.Sep.2019, 09:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta veže Srbe i Turke – strah i neznanje uzroci predrasuda

Naučno bavljenje istorijom Osmanskog carstva, koje je u viševekovnom dodiru sa istorijom Srbije, Balkana i balkanskih naroda nemoguće je bez pisanih tragova. Da bi se dobila jasnija slika o životu građana, trgovaca, zanatlija i seljaka, ekonomiji, trgovini i saobraćaju, politici – pomažu i dokumenta koja su se čuvala u Turskoj.
U protekle dve godine u Arhiv Srbije stiglo je 20.000 digitalnih dokumenata >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << iz osmanskog perioda. Beograd je i domaćin Kongresa gde se raspravlja o srpsko-turskim odnosima i istorijskim pitanjima od srednjeg veka do danas.

Dr Suzana Rajić, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu rekla je za RTS da taj fakultet nikada nije primio toliki broj gostiju odjednom.
Istakla je da je Kongres bio odlična prilika da se, u godini kada se obeležava 140 godina od obnove diplomatskih odnosa Kneževine Srbije i Osmanskog carstva, posveti pažnja brojnim naučnim pitanjima i da se kao u ogledalu sagleda istorija iz srpskih i turskih izvora.
Napominje da su diskusije bile uspešne i plodne i da se razgovaralo o migracijama, trgovini, obrazovanju, životu ljudi, Beogradu.
"Saznali smo nešto novo i nadam se da su i naši gosti saznali nešto iz naših istraživanja", rekla je Suzana Rajić.
Redovni profesor Bliskoistočnog univerziteta na Kipru prof. dr Slobodan Ilić je rekao da je strah uzrok svih predrasuda i netrpeljivosti, a uzrok straha je neznanje.
"Onog časa kada mi jedni o drugima saznamo više, shvatićemo da smo bliski i da nas mnogo više toga spaja nego što nas razdvaja", naveo je Ilić.
Napomenuo je da su Turci i Srbi imali dugačak period zajedničkog života, da to nekom može da se sviđa ili ne sviđa, ali da je sve to vreme život građen u okvirima koji su bili jedini mogući i dostupni.
"Reči Srbin i Srbija ne nose loše konotacije"
Ilić kaže da smo danas svedoci otopljavanja odnosa i približavanja između Srbije i Turske, kako i aktivnije uloge Turske na Balkanu ali i u svetu.
"Možemo biti radosni što imamo jakog i iskrenog prijatelja u Turskoj", rekao je Ilić i dodao da on, kao neko ko je većinu živoa proveo u Turskom delu sveta, ima pozitivna iskustva i da je svedok da reči Srbin i Srbija ne nose loše konotacije već je dočekivan s ljubavlju i poštovanjem.
Ističe da je Osmanska država bila zasnovana na islamu koji priznaje samo jednu naciju muslimana, gde nisu bili bitni boja kože, rasa, jezik, već je jedino bila bitna vera. Međutim, kaže da u prvim periodima osmanske vlasti ni vera nije imala toliku ulogu jer je bilo spahija koji su ostali Hrišani a i mnoge sultanije nisu proenile veru.
Prof. dr Alatin Akoz sa Selčuk univerziteta govorio je o dokumentima koji su stigli ističući da su sultanove naredbe i fermani generalno bili poštovani i da su Osmanlije u principu ostvarivale ono što su obećale.
U dokumentima postoje uverljivi dokazi o tome da je turska mornarica prolazila Dunavom i da je imala ratnu trgovačku flotu.
Profesor Akoz navodi da je, nakon Sulejmana Veličanstvenog, tipična osmanlijska vojna taktika bila pripremanje terena kopnenim putem od Soluna ka Beogradu, a da je Beograd bio najsevernija tačka odakle se moglo organizovati dalje napredovanje.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.