Na obroncima Fruške Gore nalazi se velika srpska svetinja: Ovde je napisana Himna Svetom Savi

Izvor: Večernje novosti, 24.Jan.2020, 22:27   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na obroncima Fruške Gore nalazi se velika srpska svetinja: Ovde je napisana Himna Svetom Savi

Pesma o "arhiepiskopu serbskome" zabeležena je 1832. godine U MANASTIRU Kuveždin, posvećenom Svetom Savi i njegovom ocu Stefanu Nemanji, na jugozapadnim obroncima Fruške gore, kod sela Divoš, nalazi se najveće gradilište Srpske pravoslavne crkve. Posle gotovo osamdeset godina, velika srpska svetinja se polako obnavlja i restaurira, uređuje se svetilište u kom je napisana i ispevana Himna Svetom Savi. Zadužbina srpskog despota Stevana Štiljanovića, sagrađena 1520. >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << godine, dobija stari sjaj, koji je imala sve dok je u Drugom svetskom ratu, 1944. godine, ustaše nisu opljačkale i minirale. Obnova spaljenog manastira počela je pre 23 godine, tada je sazidan južni deo konaka u izvornom obliku. Tokom narednih godina obnovljena su dva zvonika manastirske crkve. Urađena je nova drenaža oko crkve, jer su se posle miniranja manastira sve bujične vode sakupljale ispod crkve. Na ruševinama istočnog krila sazidani su novi konaci... Minulih godina uloženo je mnogo truda i sredstava da se manastir potpuno obnovi, nesporno je i da predstoji još mnogo rada i ulaganja, ali se monaštvo i verni narod nadaju da će sve biti završeno do 3. oktobra, za kada je planirano osvećenje obnovljene svetinje. Sve da bi Kuveždin dobio originalan izgled, kakav je imao do one kobne godine kada su ustaše iz njega proterale više od 60 monahinja, a od njega napravile zgarište. - Kompletno je osposobljen enterijer Crkve Svetog Save, rekonstruisan je ikonostas sa istim duborezom, kakav je bio prvobitni, koji je radio čuveni duborezac Georgije Dević - kaže Ljubiša Šulaja, direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Sremskoj Mitrovici, pod čijim nadzorom su se radovi izvodili. - Sve to smo uradili pomoću sačuvanih fotografija ovog ikonostasa. Manastiru je vraćeno 20 ikona, dela akademskog slikara Pavla Simića, koji je oslikao i enterijer crkve. Tako je crkva dobila unutrašnji izgled kakav je imala pre miniranja i paljenja. Pročitajte još - Šokantne tvrdnje: Sveti Sava nije spaljen, evo gde počivaju njegove mošti! Zato se u tom kraju dešavaju silna čuda Tokom radova, do sada je utrošeno 250 tona peska i šljunka i više od 400.000 cigala. Sada treba nabaviti 60 vrata, i najvažnije je osposobiti trpezariju, u kojoj će monaštvo primiti hodočasnike.Ikonostas kakav je bio pre razaranja,foto S.Kostić - Boga molimo da završimo do oktobra, kada se očekuje da ovu svetinju poseti oko 10.000 vernika i hodočasnika - govori, za "Novosti", otac Varnava, iguman manastira, neskrivajući radost što se svetinja podiže iz pepela. - Manastir je nedavno dobio novo krilo dugo 90 metara. U njegovom prizemlju nalaziće se trpezarija, u kojoj ćemo moći da ugostimo i do 200 vernika, toaleti, magacini, ložionica. Na spratu su 22 kelije i svaka će imati podno grejanje i kupatilo. Na trećem nivou, odnosno potkrovlju, nalaziće se 17 soba za goste.Podno grejanje ,foto S.Kostić Od naših sagovornika saznajemo da je manastir Kuveždin bio građevina raško-moravskog stila, ali je kao i drugi fruškogorski manastiri, kroz svoju burnu istoriju rušen i obnavljan, ponekad se odstupalo od izvorne arhitekture, tako da je to sada građevina koja je poprimila i elemente građevinarstva prepoznatljivog za barok i klasicizam.Foto A.Stevanović Za srpsku duhovnost, prosvetu i kulturu, manastir Kuveždin je važan i zato što je u njemu napisana i ispevana Himna Svetom Savi, pesma sa naslovom "Pesn Svetitelju Savi i arhiepiskopu serbskome". Zabeležena je 1832. godine, a pojana, najpre, u crkvi ovog manastira. Starešina manastira kaže da o pesmi nemaju više tragova i podataka jer nije sačuvana manastirska arhiva, koja je izgorela tokom Drugog svetskog rata.Dozidano krilo konaka Foto S. K. - Mi u manastiru nemamo pisanog traga kada je tačno nastala pesma, da li baš 1832. godine ili ranije. Voleli bismo to da istražimo do kraja kao što o školskoj slavi - Savindanu postoji zapis da je prvi put proslavljena u Zemunu 1812. godine na inicijativu prote Jeftimija Ivanovića, koji je prethodno boravio u manastiru Kuveždin. foto A.Stevanović VRATIO SE MONAŠKI ŽIVOT MUŠKI manastir Kuveždin trenutno ima deset monaha i osam iskušenika. Njegovom obnovom vratio se i monaški život u ovu veliku srpsku svetinju. Kada je pre 16 godina, tada jeromonah Varnava stigao u Kuveždin, u crkvi nije bilo poda već zemlja, kao ni krova nad njom. Danas se u njoj svakodnevno služe molitve, službe.

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.