Izvor: NoviMagazin.rs, 26.Okt.2019, 10:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vlada Čilea pod pritiskom više od milion demonstranata

Vlada čileanskog predsednika Sebastijana Pinjere je u petak bila pred većim pritiskom nego ikada ranije: više od milion ljudi marširalo je u Čileu u istorijskoj mobilizaciji u znak protesta protiv društvenih nejednakosti.

Ni nedelju dana od početka talasa demonstracijama kakvih decenijama nije bilo u toj zemlji koja se smatra jednom od najstabilnijih u Latinskoj Americi, mobilizacija nije oslabila.

Guvernerka regije Santijago, Karla Rubilar, rekla je da je "potresena" >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << masovnošću demonstracija na kojima se okupilo, po njenim rečima, "više od milion ljudi u Santijagu i drugim gradovima".

U svojoj prvoj izjavi o tome, konzervativni predsednik Sebastijan Pinjera je rekao da je "čuo poruku" demonstranata, ali protumačio je da "radosna i mirna masa danas maršira. Čileanci traže pravedniji i solidarniji Čile, što otvara velike puteve budućnosti i nade".

Demonstranti su pevali protestne pesme popularne tokom diktature Acgusta Pinočea (1973-1990), a jedan od njih je rekao za AFP da "hahtevamo pravdu, poštenje, etiku u državi, ne želimo socijalizam, komunizam, želimo manje privatnih kompanija, a više države".

Dok su veliki deo zemlje i glavni grad sa 7,5 miliona stanovnika u vanrednom stanju, sa 20.000 pripadnika policije i vojske na ulicama, skup u glavnom gradu je protekao mirnbo, suprotno neredima pre nedelju dana, uz pljačku.

Najava predsednika Pinjera u utorak o nizu socijalnih mera, uključujući povećanje poreza za najbogatije i zamrzavanje poskupljenja struje za 9,2 odsto, nisu imali željeni efekat.

Odlučniji nego ikad, demonstranti nisu popustili pritisak na čileansku vlast. U jutarnjim satima stotine vozača automobila i kamiona je učestvovalo u akciji "brzinom puža" na putevima kako bi protestovali protiv putarine, uzrokujući velike saobraćajne gužve.

Uprkos odustajanju države od te mere, socijalni gnev ne jenjava. Protestni pokret, heterogen i bez prepoznatljivih lidera, porastao je podstaknut ogorčenošću zbog društveno-ekonomske situacije i nejednakosti u toj zemlji s 18 miliona stanovnika.

Ogromna mobilizacija u petak "predstavlja prekretnicu posle trideset godina rastuće depolitizacije, od 1989. godine", kada je demokratska tranzicija okončala režim Augusta Pinočea, izjavio je za AFP Marselo Melja, politolog Univerziteta u Santijagu.

Pokret "poziva političke lidere da podstaknu duboke promene u kapitalističkom modelu razvoja, svojevrsnu drugu tranziciju", dodao je on.

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.