Milovan Aranđelović iz Džilonga ostvario životni san: Ruska avantura za pamćenje

Izvor: Vesti-online.com, 10.Okt.2017, 13:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Milovan Aranđelović iz Džilonga ostvario životni san: Ruska avantura za pamćenje

Pre nekoliko nedelja stigao je sa životnog puta tokom kojeg je prekrstario uzduž i popreko Rusiju, ali za strastvenog putnika Milovana Aranđelovića prisustvo prošlonedeljoj humanitarnoj akciji Paraćinsko veče, u melburnskom Rokbenku, bilo je obavezno.

Tamo smo sreli našeg zemljaka koji za sebe može da kaže da je svetski avanturista. Milovan je oduvek imao želju da iz svog rodnog mesta u Srbiji "lendroverom" krene u osvajanje Rusije. Sam je proputovao veliku zemlju i stigao >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << sve do Vladivostoka. Želeo je da nastavi put i dalje u Kinu, ali zbog birokratskih prepreka nije mogao dalje.

Tokom poslednjeg leta u Evropi, Aranđelović je u svom lendroveru prevalio 33.000 kilometara i to za 82 dana. Krenuo je 22. juna na relaciju Srbija (Beograd) - Mađarska - Slovačka - Poljska - Belorusija - Rusija - Mongolija - Kazahstan, Vladivostok, i nazad.

- Na pola puta do Vladivostoka, prva veća stanica bila je Bajkalsko jezero, najveće slatkovodno jezero - priseća se svoje avanture 64-godišnji Aranđelović.

Rođen je u Busilovcu, kraj Paraćina, gde je završio osnovnu školu, a životni put ga je odveo u Indoneziju, gde je živeo 10 godina. Konačno se 2003. sa porodicom doselio u Džilong. Kaže da mu je oduvek bio san da obiđe Rusiju.

- Deo Rusije o kome se malo zna i piše, to je deo iza Urala: Sibir, Bajkalski kraj, primorski kraj, pa sve do Vladivostoka. Ovaj put sam planirao nekoliko godina, tako da sam se spremio da to uradim 2017 - priča naš sagovornik.

Putujući bespreglednim prostranstvima Sibira, Arnađelović je imao retku priliku da zapazi neke registrarske tablice i iz pojedinih evropskih zemlja. Kaže da je jedan od retkih Srbina koji se uopšte usudio na ovakav poduhvat, što su mu potvrdili graničari u Mongoliji.

- Prilikom prelaska granice u Mongoliju imao sam veoma lepo iskustvo. Jedan mladi policajac dok je gledao moj pasoš kazao mi je da sam treći Srbin koji je tuda prolazio. Rekao mi je da su dvojica tuda prošla pre mesec dana pre mene.

Spremajući se za svoju avanturu, Aranđelović je tražio vozilo sposobno da ovakav put. Izbor je pao na lendrover koji je kupio u Beogradu.

- Restaurirao sam ga spolja i iznutra. Bio je prilično bezbedan za vožnju. Očekivao sam da se neće kvariti u putu, što mi je bilo važno. Ukoliko bi se kvario, bilo bi lako da se popravi jer u njemu nema elektronike i kompjutera.

Naravno da ovako dug put nije prošao bez plaćene saobraćajne kazne.

- Prvu kaznu sam platio čim sam iz Belorusije ušao na rusku teritoriju. Carinik mi je dao instrukcije da parkiram auto na levu stranu puta. To sam i učinio, ali sam prešao preko pune linije. Policajac mi je odmah prišao i objasnio da sam napravio prekršaj, a moje opravdanje da mi je to carinik naložio nije uvažio. Na kraju, prošao sam sa kaznom od 10 evra.

Što se više udaljavao od Moskve, rastojanja između gradova bila su sve veća. Posebno uzbudljiv bio je prelazak preko Urala i Sibira koji je besprekorno ravan, isprekidan rekama, jezerima i žitnim poljima. Vozio je kroz Mongoliju i Kazakstan, ali mu se nije ostvarila želja da se provoza i kroz Kinu.

- Nisam bio daleko od kineske granice. Spavao sam u jednom gradu, smeštenom na obali reke Amur. S druge strane je bila Kina. Tu je bio samo lokalni granični prelaz, gde strancima nije bio dozvoljen prelaz. Tamo gde sam planirao, pak, nisam mogao autom. Kineski zakon nalaže da se vozilo tamo preregistruje, i morao bih da polažem kineski vozački ispit jer Kina nije potpisnica Međunarodne konvencije o vozačkim dozvolama.

U Vladivostoku je imao priliku da uživa na obali Tihog okeana. Prelazak preko novog mosta koji povezuje ostrvo Ruskij sa kopnom takođe je za Milovana bio upečatljiv. Taj most je najduži viseći na svetu, a pušten je u saobraćaj pre pet godina.

- Tu je usidrena i ruska Tihookeanska flota. Posle nekoliko dana provedenih u Vladivostoku bilo je vreme da se krene kući.

Milovan je stojički izdržao put, ali ne baš i njegov lendrover. Na domaku grada Kemerovo, našem zemljaku dogodio se prvi kvar. Otkazalo je kvačilo, angažovao je šlep-službu, ali deo nije mogao da kupi u Rusiji, već je morao da ga naruči iz Beograda.

- Auto mi se ugasio u šumi, a do prve benzinske pumpe bilo je pedesetak kilometara. Na sreću, posle nekoliko minuta zaustavila su se tri mlada Rusa. Oni su me odvezli do pumpe gde sam natočio gorivo i vratili smo se nazad.

Milovan Aranđelović i njegova porodica poznati su članovi srpske zajednice u Džilongu i Melburnu. Pomažu srpsku crkvu Sveti Nikola, manastir Sveti Sava u Ilajnu, mnogobrojne humanitarne akcije, ali i svuda gde treba da se pomogne. Tako su i pre nekoliko nedelja Milovan i njegova supruga Jelena pomagali na Paraćinskoj večeri da se prikupe sredstva za štićenike manastira Sveta Petka u mestu Izvor.

Bez dužeg razmišljanja Aranđelović kaže da bi ponovo želeo da obiđe Rusiju, posebno što se tamo održava Svetsko fudbalsko prvenstvo na kome će možda moći da navija i za Srbiju.

- Kada su čuli ljudi kuda sam sve putovao, mnogi su se zainteresovali i nagovaraju me da pođem ponovo. Možda će tada krenuti i malo veće društvo. Ukoliko se Srbija plasira na Svetsko prvenstvo, gledaćemo da budemo u gradovima gde ćemo igrati. Sada dobro znam put i malo sam utvrdio znanje ruskog jezika.

Za kraj, Milovan nam otkriva da je za put izdvojio oko 8.000 evra ili 11.000 australijskih dolara.

- Moram da priznam da za ovako dug put to i nije bilo preskupo. Za nas koji živimo u Australiji to i nije strašno. Gorivo je tamo duplo jeftinije nego ovde. Spavao sam u hotelima. Možda je jedino smeštaj u većim gradovima, poput Moskve, bio skuplji.

U Srbiju se vratio 12. septembra, a odatle je krenuo pravo u Džilong. Posle nekoliko dana odmora bio je sa Paraćincima u Rokbenku, gde je mnogima, kao i nama, pričao o životnoj pustolovini.

Nastavak na Vesti-online.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.