Koronavirus u drugoj najmnogoljudnijoj državi sveta: Katastrofa u najavi

Izvor: NoviMagazin.rs, 02.Apr.2020, 16:21

Koronavirus u drugoj najmnogoljudnijoj državi sveta: Katastrofa u najavi

“Najvećim karantinom u istoriji” Indija nastoji da spreči širenje zaraze među svoje 1,3 milijarde stanovnika.

Piše: Milan Mišić

Suočena s pandemijom, Indija se odlučila za radikalni rez – 24. marta je u tronedeljni karantin stavila bezmalo svakog od svojih 1,3 milijarde stanovnika!

Ali umesto da sve stane, tamo se sve pokrenulo. Iz zamrlih velikih gradova – Nju Delhija, Mumbaja, Kolkate i drugih – krenuo je egzodus sirotinje, >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << nadničara koji su ostali bez posla, pa time i bez svog nesigurnog uhleblja. Pošto je potpuno obustavljen i saobraćaj, oni su korak po korak krenuli ka svojim, u mnogim slučajevima i više stotina kilometara udaljenim selima.

Izgubivši ekonomsku sigurnost, zaputili su se da među svojima nađu onu socijalnu. Ne znaju mnogo o koronavirusu, ali znaju da će pre umreti od gladi nego od njega. Bez posla se u velikom gradu ne može živeti, koronavirus ih je pretvorio u unutrašnje izbeglice. Taj rezon možda najbolje odslikava odgovor jednog od njih reporteru Indijan ekspresa, koji ih je pitao zašto su se pokrenuli: “A šta smo drugo mogli?”

U odnosu na broj stanovnika, u Indiji je od prvog slučaja koji je otkriven 29. januara evidentirano iznenađujuće malo zaraženih – tek nešto preko hiljadu, sa tridesetak podleglih. Ali tamošnje prilike su takve da je katastrofa u najavi. Svi uslovi za nacionalnu epidemiju postoje – velike koncentracije ljudi u urbanim centrima, pri čemu je najekstremniji slučaj nacionalnog finansijskog centra Mumbaja – nekada Bombaja – u kojem po kvadratnom kilometru ima 120.000 stanovnika, 12 puta više nego u Njujorku. U grad svakog jutra dolazi i iz njega uveče odlazi oko 7,5 miliona ljudi. Mahom u prenatrpanim vozovima koji su tamo glavno sredstvo javnog prevoza.

VELIKI BROJEVI: Drugi faktor je neadekvatna zdravstvena infrastruktura – Indija ima po jednog lekara na svakih 1.500 stanovnika, dok je preporuka Svetske zdravstvene organizacije (SZO) jedan na hiljadu. U ruralnim područjima, gde živi dve trećine Indijaca, jedan lekar opslužuje čak 10.000 zemljaka.

Indijski sistem inače počiva na privatnoj zdravstvenoj nezi – privatne ordinacije i privatne bolnice pružaju 75 odsto zdravstvenih usluga, dok državno ili privatno zdravstveno osiguranje ima tek jedna petina stanovnika.

Otežavajući faktor je i što veliki broj Indijaca ima teške hronične bolesti – jedno istraživanje iz 2018. pokazalo je da je od ukupnog broja hroničnih bolesnika, sa respiratornim problemima u Indiji je (kao posledica zagađenog vazduha) čak jedna trećina, što je 54 miliona. Sa dijabetesom živi oko 50 miliona. Često citirani američki mesečnik Foreign affairs iznosi i da je od 10,2 miliona bolesnih od (uglavnom zaboravljene) tuberkuloze, njih 2,8 miliona u Indiji, sa prosekom od 1.400 smrtnih slučajeva dnevno.

Za velikim brojevima se, zato, poteže i kad se prave projekcije – prema jednoj koja je koristila istu metodologiju koja se primenjuje u Velikoj Britaniji i u SAD, u Indiji bi do kraja jula moglo da bude i do 300 miliona zaraženih, od čega i do pet miliona s teškim sindromima COVIDA-19.

Indiji, sem ovoga, iz očiglednih razloga nisu na raspolaganju mere koje su u borbi protiv pandemije koristile druge azijske zemlje – masovno testiranje koje vrši Južna Koreja, striktno praćenje zaraženih i njihovih kontakata sprovedeno u Singapuru ili kombinacija ova dva pristupa primenjena u Japanu. U Indiji se zasad testiraju samo putnici koji pristižu iz inostranstva i poslednji kontakti onih koji su već zaraženi kod kuće.

Sem sveobuhvatne zabrane kretanja za sve stanovnike, vlada premijera Narendre Modija nije obelodanila plan za suočavanje sa krizom, ako se izuzme najava da će za pomoć sirotinji biti na raspolaganju fond od 22 milijarde dolara.

Uočljivo je i da je centralna vlada bila organizator specijalnih letova kojima su prevezeni oni koji su se našli zaglavljeni na mnogim međunarodnim aerodromima, što je u kontrastu s nebrigom za transportne muke nadničara koji su važan faktor pete ekonomske sile sveta.

U ovom pogledu mnogo su aktivnije savezne države (ima ih 28) koje su posegle za različitim merama koje im omogućava Zakon o epidemijskim bolestima, koji su, verovali ili ne, još 1879. donele kolonijalne vlasti. Prema merama zaštite siromašnih prednjači južna država Kerala, u kojoj je na vlasti jedna od dve komunističke partije Indije, ona koja u svom imenu ima pridev “marksistička”.

LEČENJE HINDUIZMOM: Što se tiče političkog konteksta, iskušenja koja donosi invazija koronavirusa dolaze u okolnostima usporene ekonomije, kojoj je pre pandemije za 2020. prognoziran najniži rast u poslednjih 11 godina (u minuloj deceniji Indija je prema stopi rasta na momente bila ispred Kine).

Za ovo se okrivljuju premijer Modi i nacionalistička ideologija njegove Baratija džanata partije, koja je, s njim na čelu, ubedljivo pobedila na izborima 2014. i 2019, da bi posle prošlogodišnjeg trijumfa počela agresivno da sprovodi program “hinduizacije” zemlje, čija je glavna karakteristika insistiranje da je Indija pre svega domovina onih čija je religija hinduizam. Ta ideologija potkopava ustavom zagarantovani sekularni karakter društva utemeljen posle sticanja nezavisnosti 1947. i njegovu glavnu odliku: da je multiversko – praktikuju se sve religije sveta (Indija ima 200 miliona muslimana) i multietničko (u zvaničnoj upotrebi su 22 jezika i 13 pisama, a zvanični su hindi i engleski).

Indija još oseća traumu svog dolaska na svet kada je, deobom britanske kolonije na Indiju i Pakistan, u zbegovima bilo oko 15 miliona ljudi koji su se zatekli na pogrešnim stranama novoustanovljenih granica, sa između 200.000 i dva miliona onih koji su izgubili živote.

U glavnom gradu Nju Delhiju u decembru su izbili nasilni protesti sa više od 40 mrtvih zbog novog zakona kojim je muslimanima s potkontinenta onemogućeno sticanje državljanstva, dok se od velikog broja onih koji se smatraju državljanima, a nisu hindusi, traži da svoj status dokažu papirima, što je zbog stanja tamošnje administracije najčešće “nemoguća misija”.

“Hinduizacija” se oseća i u aktuelnoj situaciji, kada pojedine ličnosti vladajuće partije kao lekove od koronavirusa promovišu tradicionalnu medicinu, praktikovanje joge i ogoljeno sujeverje. Ovo podrazumeva i ekstreme kao što je zvanično promovisanje kravlje balege (krave su svete životinje hindusa) i kravljeg urina kao lekovitih sredstava za zaustavljanje novog virusa.

Sve ovo, međutim, ne znači da je katastrofa, uprkos tome što za nju postoje svi uslovi, neizbežna. Britanski javni servis BBC ovim povodom podseća da je već bilo situacija u kojima je nemoguće u Indiji postajalo moguće – primer je uspeh u iskorenjivanju dečije paralize, kada je kampanjom od vrata do vrata vakcinisano više od 170 miliona dece sa rezultatom da od 2011. nije zabeležen nijedan novi slučaj. Nacija koja nosi epitet “najmnogoljudnije demokratije” zatim uspešno organizuje izbore na kojima pravo glasa ima 900 miliona glasača (izlaznost 2019. bila je 67 odsto), a poznata je i po verskim vašarima sa i po nekoliko miliona učesnika.

“Najveći karantin u istoriji” je u toku. Ono što vidimo preko društvenih mreža i uz pomoć televizijskih vesti – prizore prevelikog entuzijazma policije koja bambusovim štapovima instant kažnjava prekršioce – svakako nije cela slika tamošnjih prilika. U najvećem delu Indije upravo počinju velike vrućine, pa ostaje da se vidi čiji će one biti saveznik u tamo tek započetom ratu – ljudi ili virusa.

*Ceo broj nedeljnika Novi magazin možete besplatno pročitati OVDE.

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.