
Izvor: Politika, 24.Okt.2014, 15:02 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kanađani u šoku zbog terorističkog napada
Hici u Otavi i smrt jednog gardiste podsetili su Kanadu da njihova zemlja sa anđeoskim imidžom ipak stalno podržava ratobornu politiku Amerike
Neverica koja je zavladala posle prekjučerašnjih terorističkih napada u Otavi potvrdila je da Kanađani nisu očekivali atak na svoju zemlju, koju smatraju bezgrešnom silom i u međunarodnim odnosima >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << daleko moralnijom od moćnog suseda sa juga.
Izveštači sa lica mesta javili su da građani ne mogu da veruju da je islamski ekstremista, Kanađanin preobraćen u islam, ubio vojnika ispred Spomenika žrtvama rata i potom pucao po parlamentu sve dok ga policajci nisu sustigli i likvidirali.
„Nisam verovala da ovo ikad može da se dogodi. Ovo je Kanada”, izjavila je jedna prolaznica za „Njujork tajms” sažimajući ono što većina njenih sunarodnika misli: Kanada je, kao i Amerika, bogata i uticajna, ali nije odgovorna za Vijetnam ili Irak i Kanađani neće biti na meti terorista na sličan način kao što su to Amerikanci.
Policija tvrdi da je napadač, radikalizovani Kanađanin, konvertit Majkl Zehav Bibo delovao sam i da nije imao pomagače u nekoj organizaciji ili mreži. Ipak, prema ocenama najvećeg broja poznavalaca situacije, ovo je sigurno odmazda za kanadski ulazak u rat protiv ekstremista u Siriji i Iraku, kao i za kanadsko podržavanje ratnih avantura SAD. Otava se nedavno priključila ratu protiv Islamske države Iraka i Levanta (Idil, poznat i kao Islamska država i Islamska država Iraka i Sirije). U prilog tome govori i činjenica da je dva dana pre ove tragedije jedan džihadista u okolini Montreala pregazio dvojicu kanadskih vojnika. Posle nove drame, policija je savetovala građanima prestonice da ne izlaze na ulicu, jer se nije znalo da li je postojao još jedan napadač koga treba sustići, a otkazana je i utakmica Nacionalne hokejške lige.
Šok je razumljiv ako se zna da Kanada sebe doživljava kao Ameriku bez mana ili savršeniju verziju Amerike. Tamo vole da misle da imaju sve ono zbog čega se svet divi Americi – slobodu govora i veroispovesti, vladavinu prava i snažnu ekonomiju, ali bez intervencionizma koji urušava američki ugled. Kanađani ne mogu da ne budu ponosni što, za razliku od suseda sa kojima se stalno porede, uživaju u besplatnom zdravstvenom sistemu za sve državljane i rezidente. Milioni neosiguranih Amerikanaca tek su sa „Obamakerom” dobili pristup lečenju, dok su Kanađani na to decenijama naviknuti. Oko 180.000 Srba tamo je emigriralo, privučeno, između ostalog, i zdravstvenim i socijalnim sistemom koji je, iako u kapitalističkoj zemlji, bolji od onog na koji su oni bili navikli u socijalističkoj Jugoslaviji. Oni koji su se preselili devedesetih bili su iznenađeni kada su videli da čak i stariji stranci sa boravišnom vizom dobijaju kompletno lečenje, pa čak i pomoć u kući u slučaju preloma ruke ili noge. Emigrantski talas krenuo je i pre sukoba u bivšoj SFRJ, a kulminirao je kada je počeo rat. Kanada je, za razliku od SAD koje su primale uglavnom muslimanske i hrvatske izbeglice, prihvatila veliki broj Srba koji su želeli da emigriraju u ovu zemlju, ne samo zbog rata u bivšoj Jugoslaviji. Zemlja je i inače otvorena za imigrante iz različitih delova sveta i zbog toga je dobila ogroman broj lekara, inženjera i drugih visokoobrazovanih profesionalaca.
Zbog svega toga lako se izgubi iz vida da je Kanada učestvovala u Zalivskom ratu 1991, invaziji na Avganistan 2001, kao i da je njen parlament nedavno odobrio vojno angažovanje u Iraku protiv Idila. Premijer Stiven Harper pružio je bezrezervnu podršku ratu protiv islamista i posle napada u Otavi izjavio: „Nećemo biti zastrašeni.” Harper je veliki podržavalac američke intervencije u ovim zemljama, apsolutno podržava Izrael u konfliktu sa Palestincima i ponavlja moto američkih konzervativaca da slobodne zemlje sa Zapada imaju pravo da u ime demokratije uklanjaju „strane diktatore”. Mnogi građani su verovatno propustili Harperove govore u kojima je pravdao zapadne vojne intervencije po svetu ocenjujući da Zapad mora da vodi spoljnu politiku na „moralnim vrednostima”, kao i na „razlikovanju dobra od zla”.
Žrtve u Otavi i Montrealu skrenule su pažnju građanima na spoljne odnose njihove vlade zbog kojih, očigledno, nisu zaštićeni onoliko koliko su mislili. Jako obezbeđenje u kanadskom parlamentu u koji se dosad ulazilo posle minimalne sigurnosne kontrole prvo je dramatično suočavanje nacije sa opomenom da mnogi na nju ne gledaju kao na anđela međunarodne politike.
Jelena Stevanović
objavljeno: 24.10.2014.
Mujević: Tražili su mito od 1500 evra
Izvor: SandzakPress.net, 24.Okt.2014
Rožaje – Rožajac Admir Mujević optužio je za mito, korupciju i ucjenu Ibrahima Bećiragića i Jaha Demića, zaposlene u Carinskoj ispostavi u Rožajama, i o tome je juče obavijestio policiju. Istakao je da carinici...