Izvor: Mondo, 10.Dec.2018, 17:36 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Spomenik Tuđmanu: Sporna i slika i prilika
Predsednica Kolinda Grabar Kitarović otkrila je danas spomenik Franji Tuđmanu u Zagrebu, čime je obeležena 19. godišnjica od smrti prvog hrvatskog predsednika. Incidenti na otvaranju
Foto: AP Photo/Darko Bandic
Kitarović je tom prilikom istakla da je je Tuđmanov cilj bio da ostvari "ideal ljudskih prava", i da je "ceo hrvatski narod godinama čekao na spomenik lideru svih Hrvata".
Proterano pola miliona Srba
Tokom rata koji u Hrvatskoj >> Pročitaj celu vest na sajtu Mondo << zovu Domovinski, poginulo je oko 20 hiljada ljudi. Hrvatska strana imala je 13.583 ubijenih i nestalih (od toga 10.668 potvrđeno kao mrtvi), a strana JNA i krajiških Srba 8.039 ubijenih i nestalih. Prema izveštajima Komesarijata UN za izbeglice, do 1993. godine 251.000 hrvatskih Srba je proterano sa teritorije pod kontrolom Hrvata. Još jedan veliki talas srpskih izbeglica (oko 230.000 ljudi) zabeležen je 1995. godine posle hrvatske vojno-policijske operacije "Oluja". Nakon rata u Hrvatsku se vratilo 115.000 srpskih izbeglica.
"Pretrpevši velika stradanja i opterećen nepravednim stigmama hrvatski je narod u bivšoj državi bio osuđen na drugorazredni položaj", rekla je Grabar Kitarović i dodala da se Tuđman izložio progonu jer je znao da se bez žrtve ne može ostvariti ništa veliko.
"Ni trenutka se nije dvoumiio niti se dao pokolebati u svojim ciljevima", rekla je.
Spomenik akademskog vajara Kuzme Kovačića je podignut na raskrsnici ulica Grada Vukovara i Hrvatske bratske zajednice.
Ceremoniji otkrivanja spomenika prisustvovali su predstavnici hrvatskog državnog vrha, koji su ranije danas odvojeno položili cveće i vence na Tuđmanov grob na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Za 14 sati je bio najavljen protest protiv podizanja spomenika, sazivan putem društvenih mreža, na koji se, međutim, niko nije pojavio, preneo je portal Index.hr.
Premijer Andrej Plenković je rekao da je Tuđman bio politički lider koji je uspeo uspešno da utiče na ključna zbivanja i ujedini hrvatski narod.
"Svojom okupljajućom politikom postavio je temelje hrvatske države. Pod njegovim vođstvom Hrvatska je ostvarila najveće uspehe", kazao je Plenković.
"Vodio je Hrvatsku u najtežim vremenima velikosrpske Miloševićeve agresije, za vreme Domovinskoga rata, oslobodio okupirane teritorije i svojom mudrošću, uz pomoć međunarodne zajednice mirno reintegrirao Hrvatsko podunavlje, insistirao na procesu pomirenja što je jedna od njegovih ključnih ostavština koju takođe negujemo i na kojoj ćemo insistirati", poručio je Plenković.
KONTROVERZA KONTROVERZE
Spomenik prvom hrvatskom predsedniku izazvao je velike polemike u hrvatskoj javnosti, jer lik lidera svih Hrvata ni vlastiti sin Stjepan ne može da prepozna, a kontroverzan je i sama ličnost kojoj se spomenik diže.
Incidenti na otvaranju
U Zagrebu je danas prilikom otkrivanja spomenika Tuđmanu, došlo do dva incidenta. Kako navodi Index.hr, jedan muškarac je tokom ceremonije uzviknuo "Tuđman zločinac", nakon čega su ga okupljeni napali. Incicent se dogodio oko 16:00 sati, a radi se, kako prenosi portal, o Zoranu Ercegu koji je javnosti poznat kao splitski ratni veteran i humanitarni aktivista. On je tokom incidenta nosio žuti prsluk, navodi hrvatski sajt. Erceg se trenutno nalazi u KBC "Zagreb", a policija utvrđuje okolnosti incidenta. Index dodaje da se još jedan incident dogodio se oko 15:00 sati, a da se oba tretiraju kao narušavanje javnog reda i mira.
Kolumnista Tomislav Klauški za portal 24sata.hr ističe da je spomenik Tuđmanu postavljen na platou kod dvorane "Lisinski ne samo da se ne može prepoznati, već je, kako se navodi, teško zaključiti šta bi u današnje vreme taj spomenik trebalo da simbolizuje, kao i kakvu bi poruku trebalo da pošalje.
"Kome se taj Tuđmanov spomenik obraća i šta se njime želi poručiti? Krenimo najpre od formalnosti. Zagrebačka kriza Spomenik Tuđmanu podiže se u gradu u kojem pokojni predsednik nije dozvoljavao ono što je nazivao 'opozicionom situacijom'" i podiže ga gradonačelnik (Milan Bandić), koji je gradio SDP dok je Tuđman odbijao da prizna legalne i legitimne opozicione, pa tako i SDP-ove, gradonačelnike", pita Klauški.
Navodi da se spomenik podiže na godišnjicu "notornog Tuđmanovog govora o 'žutim i zelenim vragovima'", ali, podseća se, i na prvu godišnjicu haške presude Franji Tuđmanu zbog zločinačkog poduhvata u Bosni i Hercegovini.
Koliko samo simbolike ima u svemu tome, konstatue autor kolumne i dodaje da tu nije kraj, da simbolika ima još.
Spomenik se, kaže, podiže par sedmica nakon izručenja Ivice Todorića iz Londona, jednog od tajkuna koji je izrastao pod pokroviteljstvom prvog predsednika.
Podiže se, napominje, pod vlašću stranke koja se ne tako davno, u mandatu Ive Sanadera, izvinila hrvatskim građanima zbog Tuđmanove vladavine.
Podiže se i u vreme, kako primećuje, kad se u Vukovaru hapse "srpski zločinci", čime se ruši Tuđmanov koncept amnestije nakon mirne reintegracije.
"Podiže se godinu dana nakon izbacivanja trga Josipa Broza Tita iz centra Zagreba, što je za Tuđmanovog života bilo izričito zabranjeno" podseća, takođe, Klauški.
"Nije taj spomenik, dakle, samo estetski užas. On simbolizuje i politički užas koji smo nasledili od njegove vladavine, kao i sve užase koji se sprovode u senci spomenika državniku čije se čak i pozitivno nasleđe nastoji dezavuisati. Poput, recimo, slavljenog koncepta pomirenja. I Tuđman je bio antifašista. Nikada u modernoj hrvatskoj istoriji nije se u društvu zahuktao ovakav ideološki sukob ustaša i antifašista. Istorijski revizionizam uzima maha, omalovažava se nasleđe antifašističke borbe u kojoj je Franjo Tuđman bio aktivni učesnik, ruše se ustavne vrednote antifašizma i ZAVNOH-a koje je Tuđman upisao u hrvatski Ustav", ukazuje autor.
I to, ističe, čine upravo oni koji se najviše zaklinju u odanost Franji Tuđmanu. A opet, kaže, možda i u tome valja iščitati određenu simboliku: spomenik Tuđmanu otvara se odmah do dvorane "Lisinski", poprištu održavanja Prvog sabora HDZ-a na kojem je Franjo Tuđman poslao poruku o "NDH kao izrazu istorijskih težnji hrvatskog naroda za državom".
.jpg)
