Ko je kriv za milionske štete od poplava i suša u Srbiji?

Izvor: Radio 021, 17.Sep.2018, 08:33   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ko je kriv za milionske štete od poplava i suša u Srbiji?

Ekstremne temperature u jesenjim i zimskim mesecima, poplave, suše i zagađen vazduh samo su neke od posledica klimatskih promena u Srbiji, a koje građane svake godine koštaju milijarde evra u direktnim i indirektnim štetama.

Piše: Gorica Nikolin

Klimatske promene, a pre svega globalno zagrevanje, u siromašnijim društvima poput našeg posmatra se kao "nebeska pojava" koja dolazi izvan naše sfere uticaja, apstraktna promena u svetskoj klimi >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << koja dotiče i Srbiju i nanosi joj štetu, a nisu retke ni teorije zavere (poput uticaja HAARP na oluje iznad našeg neba) kojima građani pravdaju sopstvenu neodgovornost. Istina je, potvrdila je i nauka, da je antropogeni tj. ljudski faktor jedan od najvećih uzroka klimatskih promena.

Zbog čega?

Najveći uticaj na zagađenje naše životne sredine i klimatske promene proteklih decenija imala je još "industrijska revolucija" i početak emisije štetnih gasova u atmosferu (pre svega, ugljen-dioksida). I drugi načini kojima se slabi snabdevanje kiseonikom, poput seča šuma, utiču na pogoršavanje situacije i to decenijama unazad. Procene Ujedinjenih nacija su da se od početka devedesetih godina prošlog veka do danas odvostručio broj prirodnih katastrofa na planeti, te da se godišnje dogodi više od 200 katastrofa sa velikim posledicama po život građana.

Štaviše, naučnici su proteklih godina postavili tezu da klimatske promene izuzetno utiču na siromaštvo, jer dovode do direktnog uticaja na uništavanje poljoprivrednih kultura i zasada, nestašicu hrane i vode, a potom i neminovno do rasta cena hrane i vode, naročito u zemljama koje su siromašne i/ili se u velikom procentu oslanjaju na poljoprivredu - poput Srbije.

Srbija je jedna od 195 država potpisnica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promeni klime i ima obaveze uključivanja klimatskih promena u svoje planove i politike razvoja. Trenutno se radi na donošenju Zakona o klimatskim promenama i pratećim dokumentima koji će pomoći njegovu primenu (poput Strategije borbe protiv klimatskih promena i Strategije niskougljeničnog razvoja), sa akcentom na kontrolu industrijskog i vazduhoplovnog sektora i količine štetnih gasova koje oni emituju. Međutim, zakon ne uređuje i ne bavi se ljudskim navikama i ponašanjem, onim delom koji je mnogo teže urediti i koji obuhvata edukaciju građana koji mahom veruju u teorije zavere, žive od 300 evra mesečno i nemaju saznanja o "efektu staklene bašte".

Master inženjer zaštite životne sredine i direktor Centra za cirkularnu ekonomiju u Privrednoj komori Srbije Siniša Mitrović kaže za 021 da borba protiv klimatskih promena podrazumeva i promenu gumica na slavinama i upravljanje otpadom, zamenu sijalica, dihtovanje stolarije, energetski efikasan klima urađaj, ponašanje u saobraćaju i upotrebu, na primer, bicikla kao prevoznog sredstva, nošenje kvalitetne i održive odeće i sve ono što, u suštini, nije najviše zastupljeno u ekonomski i ekološki lenjoj državi, poput Srbije.

"Sve navedeno je klimatska promena. Velik procenat građana misli da time upravlja neki nebeski vladar, ali vidljive posledice po našu sredinu i naše zdravlje mi proizvodimo svakog dana. Prema procenama Evropske agencije za zaštitu životne sredine, mi smo u narednim godinama zemlja srednje visokog rizika kada su u pitanju klimatske promene, a do sada smo platili šest milijardi evra direktne štete od klimatskih nepogoda. Šteta od suša i poplava poslednjih meseci iznosi čak 100 miliona evra, naročito tokom proleća u poljoprivredi. Treba nam promena ponašanja i kulture, ali i upotrebe resursa koje koristimo u proizvodnji. Ne možemo da ostavimo ove probleme za kasnije jer 'ima vremena' - mi taj komoditet nemamo. Ono što imamo je 2,5 puta više potrošene energije od država u okruženju", pojašnjava Mitrović za naš portal.

On dodaje da će klimatska održivost mnogo koštati državu i njene građane jer treba puno promena da se napravi. U stvari, do tih promena mora da dođe jer je Srbija potpisnica međunarodnih sporazuma i ima obavezu da, i u okviru pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, u narednim godinama smanji emisiju štetnih gasova.

"Ne možemo da nastavimo da koristimo mazut u gradskim toplanama, da koristimo čvrsta goriva, što trećina građana Srbije čini. Moramo da se okrenemo obnovljivim izvorima energije, štedljivim uređajima, solarnoj energiji - u suštini, novoj energetskoj tranziciji. U Srbiji ima novca za to, samo je pitanje kako se on raspoređuje. U Srbiji se godišnje ukrade ogromna količina struje, u vrednosti i do milion evra, pa zamislite da taj novac uspete da sačuvate i uložite u energetsku tranziciju?", pita Mitrović.

Skupa investicija

Dok se broj električnih vozila povećava u razvijenim državama, u Srbiji se tek pojavljuju. Štaviše, u Srbiju je u poslednje tri godine uvezeno više od 300.000 "krševa", od kojih je oko 70 odsto bilo sa motorima koji zadovoljavaju samo "evro 3" standard. To znači da smo polovnjake stare i do 20 godina platili oko milijardu evra, što nas čini jednim od najvećih "auto-otpada" u Evropi. Kako pojasniti siromašnom građaninu da ne treba da uloži u polovan automobil, već da se, kako savetuje menadžer Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji Miroslav Tadić, vozi javnim prevozom ili biciklom na posao? Tadić napominje za 021 da je energetska efikasnost u domovima u početku skuplja investicija (ili se tako čini), ali da je isplativa na duge staze i jasno se oseća.

"Efekat ćete videti, pre svega, na znatno manjim računima svakog meseca. Srbija u velikom procentu koristi i dalje fosilna goriva kao primarni izvor snabdevanja električnom energijom i to je strašno, naročito kad se oslanjate na ugalj tj. lignit. Tu je i sektor saobraćaja kroz korišćenje individualnih vozila, sektor poljoprivrede, upravljanje otpadom i deponije i, naravno, sektor industrije koja se u svojim procesima bazira na korišćenju fosilnih goriva. Mi smo se obavezali da ćemo do 2020. godine koristiti 27 odsto obnovljivih izvora energije i čak idemo ka tom cilju uspešno, jer trenutno koristimo oko 20 odsto obnovljivih izvora energije. Međutim, naša energetska efikasnost mora da bude bolja, a za početak moramo da uvedemo praćenje emisije štetnih gasova, što će urediti novi zakon", navodi Tadić.

Nacrt zakona o klimatskim promenama tiho je prošao javne rasprave ovog proleća. On nije ništa posebno novo za razvijenije države, ali je za Srbiju prekopotreban jer se kod nas do sada nije vodila kontrola emsije štetnih gasova, niti je postojala obaveza smanjenja emitovanja. Zakon će uvesti obavezu industrijskom sektoru da redovno meri i izveštava o emitovanju gasova, a predviđa i pojedinosti koje bi (nespretno) trebalo da podignu svest građana.

Prema novom zakonu, čije se usvajanje očekuje do kraja godine, dobavljači (isključivo novih) automobila će prodavcima istih morati da dostavljaju tačne informacije o potrošnji goriva i ekonomičnosti potrošnje, kao i o emisijama CO2 tog vozila, a na prodajnim mestima će svim kupcima ovi podaci biti na raspolaganju i informisati ih o modelu automobila koji kupuju. Ako se javno ne postave informacije o emitovanju CO2 u prodavnici automobili, reč je o prekršaju za koji slede kazne od 100.000 do dva miliona dinara za pravno lice, kao i od 150.000 do 500.000 dinara za odgovorno lice/preduzetnika. Zakon ne uzima u obzir činjenicu da prosečnom građaninu Srbije emisija štetnih gasova u atmosferu nije ni blizu zanimljiva tema.

U obrazloženju zakona navodi se da je ljudski faktor vodeći uzrok zagađenja vazduha, opasniji od prirodnih promena poput promena nagiba ose rotacije i Zemljine orbite, što je dokazao naučnik Milutin Milanković.

"Procene pokazuju da se od 2000. godine Republika Srbija suočila sa nekoliko značajnih epizoda ekstremnih klimatskih i vremenskih epizoda koje su prouzrokovale značajne materijalne i finansijske gubitke, kao i gubitke ljudskih života. Ukupna suma materijalnih šteta izazvanih ekstremnim klimatskim i vremenskim uslovima, u periodu 2000 - 2015. godina, prelazi pet milijardi evra. Više od 70 odsto gubitaka su povezani sa sušom i visokim temperaturama. Drugi glavni uzrok značajnih gubitaka bile su poplave. Zbog toga je usvajanje i primena ovog zakona od opšteg interesa za Republiku Srbiju", navodi se u pojašnjenju nacrta zakona.

Dakle, država planira da ograniči rast emisija štetnih gasova u postrojenjima, u vazduhopolovu, u poljoprivredi i proizvodnji otpada.

"Najveći udeo u ukupnim emisijama štetnih gasova Republike Srbije potiče iz sektora energetike, uključujući saobraćaj. Udeo emisija iz industrijskog sektora je promenljiv iz godine u godinu. Kako sektorske politike predviđaju rast proizvodnje to može dovesti i do nekontrolisanog porasta emisija gasova", konstatuje se u pojašnjenju nacrta zakona, što je i ključno. Naime, Srbija je trenutno industrijski nerazvijena država koja planira da se, u narednim godinama, razvija i privlači investitore, koji su potencijalni zagađivači. Zato će veliko pitanje biti kontrola - ne samo postojećih preduzeća poput EPS-a ili cementare, već i novih kompanija koje će doći u Srbiju u potrazi za profitom i možda im neće biti stalo do zaštite naše životne sredine.

Apel javnosti

Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije smatra da bi dobar korak u pojašnjenju građanima šta nas čeka i zašto je dobro da napravimo promene bile javne kampanje, ali i brojne olakšice.

"Pomoć bi mogla da dođe i u vidu donacija, ali bi Srbija trebalo da ukine PDV na donacije, za početak. Takođe, ne pamtim da je na nacionalnim frekvencijama bila emisija posvećena klimatskim procenama i velikim raspravama. Civilni sektor nam je razvijen, ali je on nemoćan, siromašan da napravi veće iskorake i zavisi od donacija Evropske unije i drugih tela. Mi moramo ove novine u funkcionisanju uvesti u javna preduzeća, institucije, u celokupnu vlast koja će kroz javnu kampanju, osvešćenje, edukaciju i sistem nagrađivanja približiti ideju klimatskih promena. Zašto ne biste, na primer, uz pravovremeno plaćen račun EPS-u dobili na poklon štedljivu sijalicu?", pita naš sagovornik.

--

Realizaciju članka iz projekta "Živeti zdravo je moje pravo" finansijski je podržao Pokrajinski sekretarijat za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama Autonomne Pokrajine Vojvodine. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Autor: Gorica Nikolin - gorica@021.rs

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.021.rs. Preuzimanje fotografija je dozvoljeno samo uz saglasnost autora.
Pogledaj vesti o: Poplave

Nastavak na Radio 021...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio 021. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio 021. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.