U čije ime govore poslanici u Strazburu: svoje ili države?

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 07.Jul.2019, 15:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U čije ime govore poslanici u Strazburu: svoje ili države?

Slučajevi da poslanici koji zemlju predstavljaju u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope često daju prednost stranačkoj politici umesto državnoj, što ponekad rade i poslanici Srbije, nisu retki, a kako objašnjava šef delegacije Skupštine Srbije u ovom telu, Aleksandra Tomić, to je suprotno njihovoj obavezi, ali neka ozbiljna sankcija za to ne postoji.

"Odgovornost je pojedinačna i na političkim strankama koje su predložile poslanike", rekla je šefica srpske delegacije >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << koja u PS SE ima 14 predstavnika, sedam stalnih i isto toliko zamena, a čiji je politički "bekgraund" veoma raznolik.

"Svaki poslanik nosilac je svog mandata, ali su ga birali građani zbog programa političke stranke ili udruženja građana koje zastupa. U međunarodnim organizacijama poput PSSE poslanici vladajućih stranaka zastupaju državnu politiku, a poslanici opozicije često rade suprotno", navela je Tomić za Tanjug.

Poslanici nekada, kako je dodala, čak zastupaju i politiku drugih država.

Jedan od poslednjih takvih primera slučaj je jedne grupe sadašnjih i bivših poslanika PS SE koji su od Azerbejdžana primali mito da bi sprečili kritičke izveštaje o izborima ili ljudskim pravima.

Za zaštitu interesa te zemlje bogate naftom dobijali su skupocene poklone, kavijar, tepihe, satove, skupa letovanja na luksuznim destinacijama, a cela afera je uzdrmala to 47-člano telo.

Upravo zbog te činjenice da neki poslanici rade suprotno ne čudi što se u Strazburu mogu čuti i zapaljive izjave poput onih, na primer, koje podižu tenzije između Beograda i Zagreba.

Dešavalo da poslanici komentarišu stvari za koje nisu nadležni, a nešto tako je uradio i zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj, koji je poručio da Evropa mora da prestane sa rusofobijom i antiruskom histerijom.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u junu prošle godine je vređao Srbiju u parlamentu u Strazburu, tvrdeći da je tokom sukoba 90-ih Beograd bio agresor, a Hrvatska žrtva.

Plenković je, naime, to rekao u odgovoru na pitanje koje je Šešelj postavio šefici hrvatske diplomatije Mariji Pejčinović Burić - "kada će Hrvatska vratiti teritoriju Republike Srpske Krajine ljudima koji su morali da beže od ustaškog noža".

Srpska delegacija je zbog toga uputila oštar protest predsednici parlamenta Lilijan Mari Paskije.

Šešelj je parlamentarce tada "upoznao" i sa tim da je Pejčinović Burić član stranke koju je "osnovao fašista i kriminalac Franjo Tuđman".

Opomena je izostala u Evropskom parlamentu i na reči hrvatske poslanice Ruže Tomšić ''pola Srba smo pobili, a ove ostale što su ostali treba proterati'.

Poslanica PSSE Dubravka Filipovski dodaje u izjavi za Tanjug da Tomšić ne samo da nisu oduzeli reč, već je dobila političke poene i podršku građana Hrvatske da bude ponovo izabrana.

Aleksandra Tomić navodi da se tokom sednica u PŠE predsednica parlamenta trudi da održi diskusiju na određenom nivou pristojnosti.

"Kada se po njenom mišljenju ta granica preskoci, reaguje opomenama ili oduzimanjem reci. To su ekstremni slučajevi ali se 'gleda kroz prste' pojedinim predstavnicima nekih zemljama. To nikako ne pojačava argumente diskusije, ali skreće pažnju na pojedince, što neki imaju za cilj", rekla je Tomić.

Filipovski dodaje da je Šešelju jednom oduzeta reč, pre tri, cetiri zasedanja ali da se sveukupno gledano to retko dešava.

Što se tiče opomena poslanicima, dodaje da očigledno postoje mnoga pravila koja se krše, te politika dvostrukih aršina da se ne reaguje, kao u slučaju izjava albanskih i kosovskih zvaničnika.

Predsedavajuća Tomić dolazi iz Srpske napredne stranke, kao i Dubravka Filipovski, Aleksandar Marković, Žarko Mićin, Jasmina Obradović, Marija Obradović i Pantić Pilja Biljana. Elvira Kovač je iz Saveza vojvođanskih Mađara, a Stefana Miladinović i Obradović Žarko su iz Socijalističke partije Srbije.

Predstavnici radikala u PS SE su Damjanović Miljan i Aleksandar Šeselj.

Među 105 poslanika tog parlamenta koji ne pripadaju nijednoj političkoj opciji iz Srbije su i Branka Stamenković i Ana Stevanović.

Savet Evrope, jedna od najstarijih organizacija koja se bavi ljudskim pravima, osnovan je 1949. godine zarad očuvanja demokratije i vladavine prava, stariji je od Evropske unije i sastoji se od 47 zemalja članica. Posmatrači su Kanada, Izrael i Meksiko, demokratski partneri su Jordan, Kirgistan, Maroko i Palestina, U celoj priči status ima i takozvano Kosovo sa šest predstavnika tri stalna i tri zamene.

U tom telu Socijalisti demokrate i zeleni imaju 148 predstavnika, grupa evropska narodna partija 155, savez liberala i demokrata 90, evropska konzervativna grupa 68, ujedinjena evropska levica 32 a grupa slobodnih demokrata 22 predstavnika.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.