Brnabić: Odnosi Srbije i Slovenije na najvišem nivou; Šarec: Srbiji mesto u EU

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 17.Dec.2019, 05:06   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Brnabić: Odnosi Srbije i Slovenije na najvišem nivou; Šarec: Srbiji mesto u EU

Premijerka Ana Brnabić poručila je danas, nakon pete zajedničke sednice vlada Srbije i Slovenije u Novom Sadu, da su odnosi dve zemlje, i u politici i u ekonomiji, na najvišem nivou, bez značajnih otvorenih pitanja.

Brnabić je, na zajedničkoj pres konferenciji sa premijerom Marjanom Šarecom, zahvalila na podršci Slovenije evrointegracijama Srbije, kao i na podršci koju daje inicijativi za uspostavljanje tzv. "Mini Šengena", koji je, podsetila je, pokrenuo predsednik Srbije >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << kako bi se obezbedio stabilan i ekonomski prosperitetni region.

Takođe, zahvalila je Šarecu što je tokom posete slovenačkim vojnicima u sastavu KFOR-a na Kosovu i Metohiji posetio i manastir Visoki Dečani, što Srbija vidi kao poseban znak prijateljstva, a zahvalila je i kontigentu slovenačkih vojnika koji taj manastir čuvaju.

Premijerka je, kao četvrtu važnu stvar, navela da su započeli razgovori između Srbije i Slovenije o učenju srpskog jezika u slovenačkim osnovnim školama, u kojima za to postoji interesovanje.

Brnabić je navela da su politički i ekonomski odnosi Srbije i Slovenije veoma bliski, a da o tome najbolje govori i to što ni sa jednom zemljom, osim sa Mađarskom, Srbija nije imala toliko zajedničkih sednica vlade, kao sa Slovenijom - pet.

Podsetila je da su samo ove godine realizovane bilateralne posete na najvišem nivou.

Brnabić je navela i da o saradnji dve zemlje u ekonomiji govori podatak da je Slovenija odnosno slovenačke firme, među najvećim investitorima u Srbiji, da slovenački kapital u Srbiji prevazilazi 1,1 milijardu evra, a da u 1.500 kompanijama sa slovenačkim kapitalom radi 25.000 ljudi.

Dodala je da je trgovinska razmena u stalnom usponu, te da u prvih devet meseci ove godine robna razmena iznosi više od 870 miliona evra, što je oko tri odsto više nego u istom periodu lane.

Brnabić je primetila i kontinuiran rast investicija srpskih kompanija u Sloveniju.

"I politička i ekonomska saradnja je na najvišem nivou, bez značajnih otvorenih pitanja", rekla je Brnabić.

Šarec: Srbiji mesto u EU, tome nema alternative

Slovenija će nastaviti da podržava evropski put Srbije, jer smatra da je Srbiji mesto u EU i da tome nema alternative, istakao je Šarec.

Šarac je naglasio da Slovenija zastupa stav da neproduktivni zastoj na tom putu ne doprinosi stabilnosti.

"Osim napretka zemlje kandidata na tom putu mora postojati i proaktivan pristup EU. Slovenija podržava širenje EU uz poštovanje vladavine prava i realizovanje reformi. Proces proširenja je najvažniji alat za obezbeđivanje ekonomske stabilnosti regiona, a usporavanje ili prekid procesa imao bi ozbiljne posledice po region", uveren je on.

Slovenija će, prema njegovim rečima, nastaviti da nudi podršku i pomoć svojih eksperata u pregovaračkom procesu.

Podsetio je da je od 2015. godine Slovenija pružila tehničku pomoć Srbiji kod različitih poglavlja i da je angažovala preko 44 svojih eksperata.

Šarec je rekao da zajedničke sednice dve vlade doprinose većoj povezanosti dve zemlje i rešavanju pitanja i pokretanju zajedničkih projekata.

Izrazio je zadovoljstvo što je sednica održana u Novom Sadu, jer u njemu, kako je rekao žive brojne porodice koje su u prošlosti došle iz Slovenije.

Srbija je, kako kaže, jedina sa kojom Slovenija u regionu ima ovakve susrete.

Na sastanku, preneo je, razmenjene su ocene i predlozi gde bi mogla da se poboljša saradnja, sa posebnim naglaskom na ekonomiju.

Ukazao je i na saradnju srpske i slovenačke policije u upravljanju migracijama.

Potpisivanje Memoranduma o saradnji na području poljoprivrede i ruralnog razvoja, doprineće, kako je rekao, prenosu znanja, iskustava, srpskim institucijama u procesu pregovora sa EU.

Naveo je da će sa premijerkom Srbije otvoriti konferenciju iz oblasti informacione tehnologije u poljoprivredi, na kojoj će biti predstavljen slovenački model kontrolnih sistema, koji su za važni za isplatu iz briselskih fondova,

"Slovenija želi da bude aktivan partner na evropskom putu Srbije, prenosom znanja i primerima dobre prakse, a cilj nam je, u poljoprivredi, da ostanu mladi u zemlji i da Srbija što pre primeni evropsku poljoprivrednu politiku“, objasnio je on.

Šarec je podsetio da je Srbija drugi najveći primalac slovenačkih investicija, te izrazio zadovoljstvo što jačaju srpske investicije u Sloveniji.

Takođe je podvukao i na značaj rešavanja otvorenih pitanja u sprovođenju sporazuma o sukcesiji.

"Srbija je, kao jedna od naslednica Jugoslavije, važan partner u sprovođenju sporazuma o sukcesiji. Ukupna implementacija tog dokumenta je za Sloveniju veoma bitna, jer se radi o ispunjavanju međunarodnih obaveza“, rekao je premijer Slovenije.

Na konferenciji o digitalizaciji u poljoprivredi, u hotelu Šeraton, obratiće se premijeri dve zemlje, kao i predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović i državni sekretar Ministarstva poljoprivrede Slovenije Damjan Stanonik.

Ukupna robna razmena između Srbije i Slovenije u periodu januar - septembar 2019. iznosila je, prema podacima PKS, 872,2 miliona evra i beleži povećanje od 2,7 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Perspektivni sektori za saradnju Srbije i Slovenije su prehrambena industrija, industrija plastike, industrija nameštaja i metalska industrija, a do početka novembra 2019. godine u našoj zemlji bilo je registrovano 1.206 aktivnih kompanija koje imaju većinsko vlasništvo poreklom iz Slovenije.

Najveći broj njih posluje u sektorima: stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, prerađivačke industrije, administrativne i pomoćne uslužne delatnosti, građevinarstva i informisanje i komunikacija.

Izvoz u Sloveniju u prvih devet meseci iznosio je 441,9 miliona evra, što je za oko 0,8 odsto više u odnosu na isti period 2018. godine.

Uvoz iz Slovenije neznatno je povećan u prvih devet meseci tekuće godine, u odnosu na isti period 2018. godine, za oko sedam milion evra ili za oko 0,2 odsto, a iznosio je 430,3 miliona evra.

U istom periodu, suficit u robnoj razmeni je bio 11,6 miliona evra.

Najvažniji izvozni proizvodi bili su: oprema za dijalizu, električna energija, delovi ručnih alatki, proizvodi od legure aluminijuma, ostali provodnici, delovi za šinska vozila i delovi za sedišta.

Najvažniji uvozni proizvodi su bili: ostali lekovi, delovi uređaja za hlađenje, automobili, delovi za šinska vozila i mašine za pranje rublja.

Poslednji dostupni podaci za čitavu godinu pokazuju da je ukupna robna razmena između Srbije i Slovenije u 2018. iznosila 1,14 milijardi evra i beleži povećanje od 11,1 odsto u odnosu na 2017. godinu.

Istovremeno, izvoz u Sloveniju iznosio je 576,9 miliona evra, što je za 15,5 odsto više u odnosu na 2017. godinu, dok je uvoz iz Slovenije bio veći za sedam odsto u odnosu na 2017. i iznosio je 567,8 miliona evra.

Suficit u robnoj razmeni Srbije i Slovenije tada je bio devet miliona evra, a pokrivenost izvozom iznosila je 101,6 odsto.

Slovenija je na desetom mestu, prema podacima PKS, u ukupno ostvarenom izvozu Srbije u 2018. godini, a po visini uvoza na 13. mestu.

Prema visini razmene, Slovenija zauzima deveto mesto u ukupnoj robnoj razmeni Srbije sa svetom.

Tokom 2018. godine zabeleženo je da su 4.263 privredna subjekta obavljala spoljnotrgovinske poslove.

Od pomenutog broja 1.306 je samo izvozilo u Sloveniju, 2.140 privrednih subjekata je samo uvozilo sa tržišta Slovenije, a 817 je obavljalo trgovinu u oba smera.

Razmena usluga između Srbije i Slovenije iznosila je u 2018. godini 519,11 miliona evra.

Srbija je izvezla usluge u vrednosti od 231 milion evra, uz povećanje u odnosu na prethodnu godinu od oko sedam odsto.

Tokom posmatrane godine, Srbija je iz Slovenije uvezla usluga u vrednosti od 287,3 miliona evra, to jest za oko devet odsto više nego tokom 2017.

Zabeležen je i u 2018. deficit u razmeni usluga između Srbije i Slovenije i iznosio je oko 55 miliona evra.

U Srbiji je u 2017. poslovao 851 aktivni privredni subjekat čiji su većinski vlasnici pravna ili fizička lica iz Slovenije, dok je u 2018. taj broj bio 1.666.

Najveći broj njih posluje u sektorima stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, prerađivačke industrije, administrativne i pomoćne uslužne delatnosti, građevinarstva i informisanje i komunikacija.

Perspektivne grupe proizvoda za povećanje izvoza u Sloveniju su: plastika i proizvodi od plastike, nameštaj, aluminijum i proizvodi od aluminijuma, ostaci i otpaci iz prehrambene industrije, olovo i proizvodi od olova, mlečni proizvodi, voće i povrće i njihovi proizvodi, kakao preparati.

Na osnovu podataka Ministarstva finansija - Uprave carina, zabeleženo je da je sa Slovenijom u 2018. poslovalo 4.263 privrednih subjekata.

Prema metodologiji Narodne banke Srbije, ukupna neto ulaganja slovenačkih rezidenata u Srbiji u periodu 2010-2018. godine iznosila su 572.099 miliona evra, što Sloveniju dovodi na 12. mesto među zemljama sa najvećim neto ulaganjima nerezidenata u Srbiju u tom periodu.

Privredna komora Srbije od početka 2019. ima predstavnika u Ljubljani.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.