Izvor: Luftika.rs, 17.Jan.2021, 20:53

Ovo je bio život Lize Montgomeri, žene koja je pogubljena u sredu

Liza Montgomeri – jedina žena u Americi koja je čekala na izvršenje smrtne na federalnom nivou – pogubljena je u sredu.
Ona je primila smrtonosnu injekciju u zatvoru u Tera Hot u Indijani, pošto je prethodno Vrhovni sud uklonio poslednju pravnu prepreku za izvršenje.
Ovaj slučaj privukao je veliku pažnju javnosti jer su njeni advokati tvrdili da je mentalno bolesna i da je kao dete bila zlostavljana.
Liza Montgomeri je 2004. godine zadavila trudnicu u Misuriju, potom >> Pročitaj celu vest na sajtu Luftika.rs << joj izvadila bebu iz stomaka i otela je.
Zlostavljana od najranijeg detinjstva Lizu Montgomeri su tragedije pratile celi život, a sve je počelo i pre nego što je rođena. Prema izjavama njenog oca, Lizina majka Džudi Šagnesi napijala se tokom cele trudnoće, zbog čega je njihova ćerka rođena s fetalnim alkoholnim sindromom.
Prvo seksualno zlostavljanje doživela je sa samo tri godine. Njenu osmogodišnju sestru Dajan tada je silovao muškarac koji je trebalo da ih čuva. Liza je sve vreme ležala u istom krevetu.
Kada je imala 11 godina to je iskusila i na svojoj koži. Njen očuh Džek Klajner, pijanac koji je redovno tukao Lizu i njenu majku, počeo ju je silovati jednom ili dva puta nedeeljno. Narednih godina silovanje je postalo toliko uobičajeno da je Klajner izgradio posebnu sobu pored njihove kamp-kućice u kojoj ih je mogao zlostavljati, a da niko ne čuje zapomaganje, piše The Guardian.
Dok bi je silovao i zlostavljao, očuh je Lizu gušio jastukom. Ako bi se opirala, njenom glavom bi udarao u betonski pod, zbog čega je pretrpela povrede mozga koje će i kasnije biti vidljive na magnetskoj rezonanci.
Kad je njena majka jednom prilikom ušla u sobu za vreme silovanja, bila je toliko razjarena da je otišla po pištolj i prislonila ga svojoj kćeri na glavu. Vikala je: “Kako si mi ovo mogla da mi učiniš?”
Ko je bila Liza Montgomeri? Montgomeri je prva žena pogubljena na federalnom nivou posle 67 godina.
Prema tvrdnjama svedoka, žena koja je stajala pored Montgomeri tokom pogubljenja, skinula joj je masku sa lica i pitala da li želi da kaže poslednje reči. Ona je kratko rekla „Ne”.
Pogubljenje je dva puta bilo odloženo – prvo zbog Kovida-19, a onda odlukom sudije, dok Vrhovni sud nije otklonio prepreku u sredu. U dramatičnom obrtu u ponedeljak uveče, sudija u Indijani je odložio pogubljenje kako bi se održalo veštačenje o psihičkom stanju Montgomeri.
Njeni advokati tvrdili su da je Montgomeri rođena sa oštećenjem mozga i da nije mentalno stabilna. Naveli su i da su je kao dete psihički i fizički zlostavljali roditelji i drugi članovi porodice.
Advokati su tvrdili i da je u trenutku izvršila zločin Montgomeri bila psihotična i nije imala dodir sa stvarnošću.
Ovo mišljenje podržalo je i nekoliko desetina sadašnjih i bivših advokata, kao i neke organizacije za ljudska prava.
Ali članovi porodice i prijatelji njene žrtve kažu da je zločin Montgomeri tako strašan da je zaslužila smrtnu kaznu bez obzira na psihičko stanje.
Šta se zapravo desilo? U decembru 2014. godine, Montgomeri se dovezla iz Kanzasa do kuće Bobi Džo Stinet u Misuriju, navodno da bi kupila štene, navedeno je u ranijem saopštenju Ministarstva pravde.
„Kada je ušla u kuću, Montgomeri je napala i davila Stineti, koja je bila u osmom mesecu trudnoće, dok žrtva nije ostala bez svesti”, navodi se u saopštenju.
„Upotrebila je kuhinjski nož kako bi rasporila stomak Stineti, koja se tada osvestila. Došlo je do borbe između dve žene, i Montgomeri je davila Stineti dok je nije ugušila.
„Potom je bebu izvadila iz stomaka i odnela je sa sobom i pokušala da je prijavi kao svoju”, dodaje se.
Porota je 2007. godine presudila da je Montgomeri kriva za otmicu i smrt i jednoglasno preporučila da bude osuđena na smrt.
Federalno i državno pogubljenje – u čemu je razlika? Prema američkim pravnom sistemu, procesi za zločini mogu da se vode na saveznom, odnosno federalnom nivou i sudovima svake države, odnosno na regionalnom nivou.
Neki zločini, kao što su falsifikovanje novca ili krađa pošiljki, automatski završavaju na saveznom sudu, jer su Sjedinjene Države strana u procesu čija su ustavna prava prekršena.
Drugi procesi se vode pred sudovima samih država, na osnovu težine počinjenih zločina.
Smrtna kazna je ukinuta na saveznom i državnom nivou 1972. godine odlukom Vrhovnog suda kojom su otkazane sve postojeće presude tog nivoa.
Međutim, odlukom Vrhovnom suda 1976. godine dozvoljeno je svakoj od saveznih država da ponovo uvede smrtnu kaznu, a 1988, vlada je usvojila zakom kojim je ova kazna ponovo moguća i na saveznom nivou.
Prema podacima koje je prikupio Informativni centar za smrtnu kaznu, od 1988. do 2018. godine 78 ljudi je osuđeno na smrt na saveznom nivou, ali su izvršena samo četiri pogubljenja.
Poslednji osuđenik nad kojim je izvršena smrtna kazna, pre Lize Montgomeri, bio je Brendon Bernard, koji je 11. decembra 2020. godine pogubljen u saveznoj državi Indijani.
BBC/Index
Poslednje smrtne kazne u bivšoj Jugoslaviji

Nastavak na Luftika.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Luftika.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Luftika.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.