Izvor: Radio 021, 02.Avg.2020, 19:13

Blagoje Jovović dobija i spomen-ploču, odavanje počasti atentatoru na Pavelića podelilo istoričare

Grad Beograd će u sredu svečano otkriti spomen-ploču posvećenu Blagoju Jovoviću, koji je pucao na ustaškog vođu Antu Pavelića.a

Spomen-ploča će biti otkrivena u zemunskom naselju pored natpisa ulice koja će biti nazvana po Jovoviću.

Inicijativu da Jovović dobije ulicu u prestonici, pokrenuo je novembra prošle godine Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda.

Na spomen-tabli u sadašnjoj Zagorskoj ulici u Zemunu, koja će uskoro poneti ime >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << Blagoja Jovovića, pisaće:

Blagoje Jovović (1922-1999)

Pucao je 10. aprila 1957. godine u Buenos Ajresu u Argentini u Antu Pavelića, vođu hrvatskih ustaša, koji je rukovodio genocidom počinjenim nad Srbima tokom Drugog svetskog rata.

U nedostatku sudskog procesa i zakonske kazne, Blagoje Jovović, uz pomoć nekoliko prijatelja, pravdu je uzeo u svoje ruke i izvršio atentat, od čijih je posledica Pavelić kasnije i umro. Na taj način, Blagoje je simbolično zadovoljio pravdu i osvetio stotinu hiljada Srba koji su nevini stradali od ustaša Nezavisne države Hrvatske.

Istoričari se podelili oko atentatora na Pavelića

Najava gradskih vlasti da će sve ulice u Beogradu koje nose nazive po toponimima iz socijalističke Jugoslavije biti preimenovane otvorila je niz pitanja i buru komentara u javnosti, treba li na takav način brisati delove istorije i prošlosti našeg naroda.

Jedna polemika, međutim, koja je podelila stručne ali i političke krugove, nastavila se oko novog imena Zagorske ulice u Zemunu, koja će ubuduće nositi naziv po Blagoju Jovoviću, atentatoru na ustaškog vođu Antu Pavelića.

Istoričarka Dubravka Stojanović najavljene izmene naziva ulica doživela je kao "još jedan od mnogih napada na Beograd", te da brisanje tih imena govori "o jednoj paranoidnoj fazi naše istorije, u kojoj se, posle četiri izgubljena rata, zatvaramo u sebe, gledamo samo u sopstveni pupak, izolujemo se od sveta, pa i najbliže geografije".

"Poseban problem je davanje ulice Blagoju Jovoviću, čoveku koji je pokušao atentat na Antu Pavelića, nakon kojeg je ovaj i umro. Davanje ulice tom čoveku znači da Beograd podržava uzimanje pravde u svoje ruke, da slavi krvnu osvetu, ubice i nasilnike", navela je Stojanović u tekstu za portal Nova.

Odluku da atentatoru ustaškog vođe bude odata počast tako što će dobiti svoju ulicu u glavnom gradu, podržava istoričar Čedomir Antić, koji smatra da je Jovović "uzeo pravdu u svoje ruke zato što nije bilo moguće to rešiti drugačije".

"Svako mišljenje koje je utemeljeno u argumentima i dobroj nameri je dobrodošlo. Međutim, ne vidim kako neko može da brani, primera radi, davanje bilo kakvog značaja pukovniku Štaufenbergu, koji je pokušao atentat na Hitlera a pritom je ubio veliki broj oficira koji možda nisu bili krivi za ratne zločine ili da recimo pohvali otmicu Ajhmana iz Argentine, kome je trebalo suditi, po međunarodnom pravu, a da onda zauzme takav stav o pokušaju atentata na jednog od najvećih masovnih ubica u istoriji i svakako jednom od najbrutalnijih ljudi 20. veka. Mislim da ne možemo reći da je neko bio ispravan zato što je bio levičar, pa je ubio zakonitog prestolonaslednika jedne države, ili nekoga koga je jurio u Argentini, čoveka koji se nikada nije odrekao Hitlera, i vođu jedine fašističke države koja nije izdala Treći rajh 1945. godine, a da potom za Jovovića kažemo da je to 'uzimanje pravde u svoje ruke', ili nekakvo 'podilaženje krvnoj osveti'. Mislim da treba negovati uspomene na one junake koji su ubili Sekulu Drljevića u Austriji", komentarisao je za list "Danas" Antić nedavno iznete stavove profesorke Stojanović, koji su izazvali brojne negativne reakcije.

Antić napominje da je osnovni problem to što "u našoj javnosti nema dijaloga o bilo čemu", kao što je i ovaj predlog "došao bez razgovora".

Bojan Dimitrijević, istoričar iz Instituta za savremenu istoriju, odluku o izmenama naziva ulica tumači kao deo aktuelne politike gradske vlasti "da neke svoje sadržaje učita u istoriju Beograda".

"Lično mi smeta što je polemika oko Blagoja Jovovića stavljena u dnevnopolitički kontekst, u odnosima između Srbije i Hrvatske, jer s jedne strane, nije reč o pokušaju neke šire rehabilitacije četničkog i Ravnogorskog pokreta, nego je jedan incidentan događaj izabran za ovako nešto", navodi Dimitrijević i u prilog tome napominje da "istorija Ravnogorskog pokreta, pa i u Crnoj Gori, ima daleko značajnije ličnosti koje bi pre trebalo da postanu nosioci imena ulica".

On objašnjava da u se srpskoj istoriografiji do sredine 90-ih nije znalo ko je izvršio atentat na Antu Pavelića u Argentini, te da se tek Jovovićevim dolaskom u Crnu Goru, saznao taj bitan detalj.

"Sa istorijske strane, jedan izvor i to izvor koji je involviran nije na neki način respektivan za neke dublje i šire zaključke i to je po meni glavni problem sa tim događajem", navodi Dimitrijević.

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, koji je i izneo u javnost planove o izmenama naziva ulica, reagovao je na komentare istoričarke Dubravke Stojanović, rečima da "nije normalno da bilo ko u Srbiji smatra da Pavelića nije trebalo ubiti" i dodao da će, uprkos kritikama, imena planiranih ulica ipak biti promenjena.

"Imali ste neverovatne izjave ovih dana, ove srpske elite koja je inače manjina, koja je naučila do 2012, dok im Aleksandar Vučić nije ukinuo privilegije, da određuje stavove društva, da vodi društvo. Mi jesmo demokratsko društvo, ali nije normalno da neko poput Dubravke Stojanović kaže da Ante Paveliću nije suđeno i da nije mogao da bude ubijen bez suđenja. To nije normalno", kazao je Vesić.

Pokrenuta peticija

Zbog bure koja se u javnosti digla oko preimenovanja ulica, naročito u vezi sa Blagojem Jovovićem, pokrenuta je i peticija protiv progona i poziva na linč kritičkih istoričara. Peticiju je pokrenulo udruženje "Krokodil", koje je navelo da "već danima traje brutalna hajka i javni progon dvoje istaknutih istoričara", profesora Filozofskog fakulteta u Beogradu.

"U njihovu odbranu, ali i odbranu prava na slobodnu reč, objavljujemo peticiju protiv progona i poziva na linč kritičkih istoričara s namerom da skrenemo pažnju javnosti na učestale kampanje mržnje prema neistomišljenicima u Srbiji danas", stoji u saopštenju. Ovu PETICIJU je do sada potpisalo više od 400 ljudi iz različitih branši.

Autor: Blic, Danas, Beta

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.021.rs. Preuzimanje fotografija je dozvoljeno samo uz saglasnost autora.

Nastavak na Radio 021...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio 021. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio 021. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.